1. Atomska jezgra je građena od protona i neutrona (jednom riječju nukleona).

Proton
je čestica pozitivnog električnog naboja, a neutron neutralnog/bez električnog
naboja. Naboj protona iznosi približno 1,6 * 10^(-19) C (kulona), a masa mu iznosi
1,6726 ⋅ 10^(-27) kg. Masa neutrona iznosi 1,6749 ⋅ 10^(-27) kg.
2. Interpretiraj jednakost 𝐴=𝑍+𝑁. Jegra željeza ima zapis 56/26𝐹𝑒. Objasni brojeve u
indeksima. Koliko neutrona sadrži nuklid željeza? To je formula za maseni broj
jezgre, kaže da je maseni zbroj jezgre jednak zbroju broja protona Z i neutrona N gdje
je Z atomski broj elementa. INDEKSI - gore se piše maseni broj, dolje atomski. Gore
piše koliko je protona i neutrona, a dolje samo broj protona, znači neutrona u jezgri
željeza je 30.
3. Izotopi su jezgre (nuklidi) s jednakim brojem neutrona, a različitim brojem protona, i
stoga različitim masenim brojem Z. T ili N? Netočno, jednak je broj protona, a različit
je broj neutrona znači različit je broj A.
4. Definiraj atomsku jedinicu mase. Zašto je njezin iznos nešto manji od mase protona
odnosno mase neutrona? Atomska jedinica mase označava se sa u ili Da i definirana
je kao 1/12 mase atoma ugljika C12. Iznos je manji zato što zbroj masa u jezgri nije
jednak ukupnoj masi jezgre zbog defekta mase.

5. Opiši i objasni sliku:

6. Protoni u atomskoj jezgri su međusobno vrlo blizu što znači da se odbijaju vrlo jakom
električnom silom.
a) Što drži jezgru da se ne razleti?
b) Usporedi doseg odbojne električne sile i doseg jake nuklearne sile.
A) jaka nuklearna sila
B) doseg za jaku nuklearnu silu je jako jako malen, djeluje na jako maloj udaljenosti do
10^(-15) m i nakon toga je praktički zanemariva. Električna sila isto pada s udaljenosti, ali
ni približno jednako brzo. Ima velik doseg u usporedbi s nuklearnom.

7. a) Da bi jezgra bila stabilna, električno odbijanje među protonima mora biti poništeno
privlačenjem između nukleona.
b)Proton ili neutron privlače samo svoje susjede jakom nuklearnom silom zbog njenog
kratkog dosega, ali jedan proton odbija sve druge protone unutar jezgre.
c)Kada se broj protona Z u jezgri povećava, broj neutrona N mora se još više povećati kako bi
se održala stabilnost.
8. a) Energija vezanja Eb nukleona u jezgri je energija potrebna da se razmaknu nukleoni iz
jezgre na udaljenost na kojoj više ne djeluju nuklearne sile.
b) Ili: to je energija koja bi se oslobodila pri sastavljanju jezgre od pojedinačnih nukleona.
c) Ili: nuklearna energija vezanja je energija koju je potrebno dovesti atomskoj jezgri da bi se
ona raspala na odvojene nukleone.
9. a)Što je defekt mase? Interpretiraj jednadžbu: Δ𝑚 = 𝑍𝑚𝑝 + 𝑁𝑚𝑛 − 𝑚𝐴.
b)Što je energija vezanja 𝐸𝑏?
A) Defekt mase je razlika između zbroja masa protona i neutrona u jezgri i mase jezgre.
Uvijek je manja ukupna masa jezgre nego zbroj svih pojedinačnih dijelova. Delta m je defekt
mase, z puta mp = Z puta masa protona, N puta mn je masa neutrona, ( to skupa daje zbroj
mase svih nukleona u jezgri) i minus mA je minus masa jezgre tj nuklida
b) Eb je energija koja se oslobodi pri sastavljanju jezgre od pojedinačnih nukleona

10. Koliki je energijski ekvivalent mase 1 u izražen u elektronvoltima? Objasni postupak.

E = mc^2
m = 1 u = 1,6605 x 10^(-27) kg
c = 3x10^8 m/s
Uvrstimo u jednadžbu, dobijemo da je E 1,494 x 10^(-10) J (džula)
Prebacimo džule u elektronvolte i dobijemo da je E = 9,34 x 10^9 eV ( 1eV=1,6x10^-19J)

11. Koliko neutrona sadrži jezgra uranija 235/92𝑈? Objasni.

Gore piše maseni broj, dolje atomski. Gore piše koliko je protona i neutrona, a dolje samo
broj protona, znači neutrona u jezgri uranija je 235-92= 143

12. Iz radioaktivnog izvora izlijeću 𝛼, 𝛽− ili 𝛾 zrake (čestice). Objasni kako se može odrediti koja je od
ovih čestica izašla iz izvora? (Pomoć: Lorentzova sila …)
Pustit ćemo da prolaze kroz magnetsko polje koje je okomito na izvor, alfa zrake imaju
pozitivan naboj, beta imaju negativan i gama imaju naboj 0, ako imamo česticu koja ulijeće
nekom brzinom u magnetsko polje, magnetsko polje na nju djeluje Lorentzovom silom i
smjer određujemo pravilom desne ruke. Sila gleda prema dolje ako je naboj pozitivan, ako je
negativan gleda prema gore, ako je neutralan nema sile. Ovisi o zračenju koja će čestica izaći

Ovo je Alfa raspad, zove se prema tipu zračenja koje otpušta. Znamo da je Alfa raspad jer
smo dobili jezgru Helija. Radij 226 sa lijeve strane je otpustio 2 protona i 2 neutrona i nastao
je radon i alfa čestica. Radij - jezgra roditelj, radon - jezgra kćer

Masa s lijeve strane i masa s desne strane neće biti ista iako imaju isti broj protona i
neutrona. Jedan dio mase s lijeve strane se pretvori u energiju, izračunamo s formulom
Delta M = masa lijevo - masa desno = masa lijevo (238,0508) - masa desno (234,0436 +
4,0026) = 4.6x10^(-3) u.
Ako želimo to pretvorit u džule onda: 4.6x10^(-3) x 1,6605 x 10^(-27) x (3x10^8 m/s)^2
 Beta minus raspad jer je nusproizvod elektron.

Beta plus raspad jer je nusproizvod pozitron.

Beta čestica jer nam treba elektron da bi se izjednjačio broj protona s lijeve i desne strane

Netočno, dobijemo 206 nukleona, a ne neutrona. 82 protona je točno.

Kad je t jednako 0 imamo N0 čestica, kada prođe vrijeme poluraspada imamo N pola čestica,
kad opet prođe vrijeme poluraspada, imamo pola od N pola i tako dalje, uvijek teži 0 ali
nikad neće biti 0. Dakle zakon kaže da kad prođe vrijeme poluraspada, čestice se smanje za
pola.
20. Broj atoma u uzorku radioaktivnog izotopa iznosi N0. Vrijeme poluraspada tog izotopa je
1 dan. Koliko je atoma ostalo nakon 3 dana?
N= N0 x 2^(-t/T pola) = N0 x 2 ^(-3/1) = N0 x 2^-3 = N/8
Ostalo je N/8 atoma.
 Prva relacija je za računanje poluraspada (kao i u 20. zadatku), desno imamo lamdbu -
konstanta raspada. To je samo drugi način da izračunamo koliki je ostao broj čestica nakon
nekog vremena. Povezanost;

22. Pri nuklearnoj fuziji, u kojoj se dvije lakše jezge spontano spajaju u težu, masa jezgre kćeri manja
je od ukupne mase reaktanata. T ili N?
Točno jer se oslobađa energija pa zato ima manje mase u jezgri kćeri
23. U Suncu se odvija nuklearna reakcija u kojoj jezgre vodika međudjeluju i nastaje jezgra helija.
Spomenuti proces naziva se nuklearna fuzija, tj. termonuklearna fuzija.

Opisuje fisiju, bombardiramo uranij neutronom, neutron ga raznese na dvije različite jezgre i
nekoliko neutrona, ti neutroni dalje putuju i raznesu još uranija koji se opet dijeli na neke
jezgre i neutrone koji opet dalje putuju

Opisuje fuziju, dva vodika se sudare pod vrlo visokom temperaturom i tlakom, jedan od
protona se beta plus raspadom pretvori u neutron pa se više ne odbijaju električno, taj
neutron se opet sudari s vodikom i nastane He-3 koji se sudari isto s He-3 i onda oni odbace
2 vodika jer imaju višak protona pa nastane He-4