Richard Cantillon

Biografija
Richard Cantillon bio je Irac koji je veći dio života proveo u Francuskoj. Preuzeo
je propali bankarski posao istoimenog ujaka u Parizu i obogatio se propašću
Mississippi Scheme Johna Lawa (kolonijalni razvojni projekt čiji profit nije
mogao ispuniti očekivanja špekulanata). Djelovao je kao financijski savjetnik u
brojnim središtima, uključujući Amsterdam, gdje su njegove transakcije bile
velike. Postoje dvije mogućnosti njegove smrti: 1. njegov je kuhar zapalio
njegovu kuću dok je bio unutra; 2. -> Cantillon je namjerno zapalio svoju kuću,
lagao je da je umro i pobjegao je u inozemstvo da izbjegne tužbe.

Karijera
U djelu Essai Sur La Nature Du Commerce En General slijedi progresivni
raspored ideja prikladnih za razjašnjavanje ekonomske teorije, a također
pokazuje mnoge poveznice s Cantillonovim životom. Prvi dio je analiza realne
ekonomije izolirane države koja se temelji na pretkapitalističkoj ekonomiji
nasljeđa njegove obitelji. Ovdje knez u glavnom gradu vlada
zemljoposjednicima gradova, trgovišta i sela. Stanodavci skupljaju najamnine
od farmera koji zauzvrat unajmljuju radnu snagu za obradu polja. Cantillon
priznaje da su veliki posjedi oduzeti silom, odražavajući činjenicu da su njegovi
preci preuzeli vlasništvo nad zemljom od Iraca i da su im ti posjedi zauzvrat
silom oduzeti. U drugoj polovici prvog dijela Cantillon postaje prvi ekonomist
koji razvija ključne austrijske uvide o poduzetniku i ulozi koju poduzetništvo
ima u gospodarstvu. Poduzetnik je nositelj rizika uzrokovanih promjenama u
potražnji na tržištu. Ovo je izravan odraz Cantillonove vlastite rane karijere kao
pomoćnika britanskog upravitelja Jamesa Bridgesa tijekom Rata za španjolsko
nasljeđe. Tamo je naučio i izvrsno se snašao u ulozi računovođe i ugovornog
pregovarača, te naučio osnove bankarstva i međunarodnih financija. Ovo je
iskustvo također izložilo Cantillona velikoj vladinoj neučinkovitosti i korupciji.
Njegova putovanja Europom tijekom rata možda su potaknula njegovo
zanimanje i uvid u njegovu subjektivističku teoriju da se stanovništvo temelji na
odlukama zemljoposjednika o tome kako se resursi koriste i na razlikama u
kulturnom izboru. U drugom dijelu Essai Sur La Nature Du Commerce En
General, Cantillon je iznio svoju revolucionarnu austrijsku analizu monetarne
ekonomije, razotkrivajući veliku pogrešku merkantilizma (da je novac
bogatstvo). Ovo je paralelno s Cantillonovom drugom karijerom pariškog
bankara, koja je započela u službi u banci njegova starijeg rođaka. Nakon rata
za španjolsko naslijeđe, došlo je do velike ekonomske nestabilnosti, a to je
bankarstvo učinilo posebno opasnim. Njegov je rođak na kraju morao prepisati
svoju banku na Cantillona i proglasiti bankrot 1716. U izgubljenom rukopisu,
"Zapažanja o trgovini i luksuzu obiju nacija", Cantillon je za stanje okrivio raskoš
i teške ratne dugove Britanije i Francuske. U trećem dijelu Essai Sur La Nature
Du Commerce En General, Cantillon se bavi pitanjima vanjske trgovine,
deviznim tečajevima i ulogom banaka. Ovdje Cantillon daje neke od svojih
najvažnijih doprinosa ekonomskom razumijevanju. Ovaj odjeljak je kritika
merkantilističke politike i financijskih inovacija Johna Lawa tijekom sustava
Mississippi i Južnomorskog mjehura. Ovo je odraz trećeg razdoblja u
Cantillonovoj karijeri, tijekom kojeg se obogatio razumijevanjem Lawova
sustava i njegovih neizbježnih posljedica.
Doprinosi
Cantillon je definirao dugoročnu ravnotežu kao ravnotežu tokova dohotka,
čime je postavio temelje i za fiziokraciju i za klasičnu političku ekonomiju.
Razvio je dvosektorski sustav opće ravnoteže iz kojeg je dobio teoriju cijene I
teoriju outputa. Postavlja dinamiku nadnice i plodnosti (ljudi se množe kao
miševi u staji ako imaju neograničena sredstva za život). Pokušao je objasniti
kvantitativnu teoriju novca. Došao je do zaključka kvazi-merkantilističke
politike za povoljnu trgovinsku bilancu, ali s obratom: preporučio je uvoz
zemaljskih proizvoda i izvoz nekopnenih proizvoda kao način povećanja
bogatstva. Objasnio je kako promjene u ponudi novca u gospodarstvu uzrokuju
preraspodjelu kupovne moći među ljudima, remete relativne cijene dobara i
usluga i dovode do pogrešne raspodjele oskudnih resursa. Ovaj je učinak
poznat kao Cantillonov učinak.

Luka Milić Bučević