Professional Documents
Culture Documents
PROPISI - Skripta
PROPISI - Skripta
Sadržaj
1
ORGANI USTANOVE.................................................................................................................................... 45
42. VRSTE I SASTAV ORGANA USTANOVE..................................................................................................................45
43. ORGAN UPRAVLJANJA, PREDLAGANJE I NJEGOVO IMENOVANJE................................................................................46
44. NADLEŽNOST ORGANA UPRAVLJANJA.................................................................................................................47
45. DIREKTOR USTANOVE, USLOVI I POSTUPAK ZA IZBOR I RAZREŠENJE...........................................................................48
46. PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI DIREKTORA...................................................................................................49
47. STRUČNI ORGANI USTANOVE............................................................................................................................50
48. SAVETODAVNI ORGANI USTANOVE.....................................................................................................................52
49. SEKRETAR.....................................................................................................................................................52
PROGRAMI OIV........................................................................................................................................... 53
50. VRSTE PROGRAMA OIV U USTANOVI.................................................................................................................53
51. DONOŠENJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA, PREDŠKOLSKOG, ŠKOLSKOG I VASPITNOG PROGRAMA............................53
OSTVARIVANJE OIV..................................................................................................................................... 54
52. ŠKOLSKA GODINA...........................................................................................................................................55
53. GODIŠNJI PROGRAM RADA...............................................................................................................................56
54. PREDŠKOLSKO VIO........................................................................................................................................ 56
55. TRAJANJE OSNOVNOG I SREDNJEG OBRAZOVANJA, STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I OBUKE...........................................57
56. OGLED........................................................................................................................................................ 58
57. UDŽBENICI...................................................................................................................................................58
NADZOR NAD RADOM USTANOVA.............................................................................................................. 59
58. UPRAVNI NADZOR..........................................................................................................................................59
59. STRUČNO-PEDAGOŠKI NADZOR.........................................................................................................................60
FINANSIRANJE DELATNOSTI USTANOVA...................................................................................................... 60
60. SREDSTVA IZ BUDŽETA REPUBLIKE.....................................................................................................................60
61. SREDSTVA IZ BUDŽETA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE........................................................................................61
62. Obezbeđivanje višeg standarda obrazovanja............................................................................................61
2
Prava dece, učenika i odraslih
3
U Zakonu o osnovama sistema OiV propisano je da su državljani Republike Srbije,
kao i strani državljani i lica bez državljanstva, jednaki u ostvarivanju prava na OiV, odnosno
da imaju pravo na OiV pod istim uslovima.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 3)
Učenik srednje škole može da pređe u drugu školu ili na drugi obrazovni profil, radi
završavanja započetog školovanja, osim u školu ili obrazovni profil za čiji upis je propisana
obaveza polaganja prijemnog ispita. Učenik kome je odobren prelazak u drugu školu ili drugi
obrazovni profil, kao i lice koje se upisuje radi prekvalifikacije/dokvalifikacije, polaže
dopunske ispite iz predmeta koji nisu bili utvrđeni školskim programom, odnosno nastavnim
planom i programom koje nije savladao u prethodnoj školi.
(Zakon o srednjem OiV, član 44 i član 57)
4
3. Pravo na posebne obrazovne potrebe lica sa posebnim sposobnostima, sa
smetnjama u razvoju i odraslih
5
IOP izrađuje tim za dodatnu podršku detetu, odnosno učeniku na osnovu prethodno
ostvarenih, evidentiranih i vrednovanih mera individualizacije i izrađenog pedagoškog
profila učenika, a ostvaruje se nakon saglasnosti roditelja.
Tim za pružanje dodatne podrške detetu, odnosno učeniku čine:
a) vaspitač i saradnik (PU), odnosno nastavnik razredne/predmetne nastave i
odeljenjski starešina (škola)
b) stručni saradnik
c) roditelj
d) u skladu sa potrebama deteta i pedagoški asistent, odnosno lični pratilac, na
predlog roditelja
IOP donosi pedagoški kolegijum ustanove na predlog tima za inkluzivno
obrazovanje, odnosno tima za pružanje dodatne podrške učeniku.
Donošenju IOP-2 prethodi donošenje, primena i vrednovanje IOP-1, a obavezno je
pribavljanje mišljenja interresorne komisije (IRK) za procenu potreba za dodatnom
obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom podrškom učeniku. Dodatna podrška se odnosi na
prava i usluge koje obezbeđuju prevazilaženje fizičkih i socijalnih prepreka u cilju
nesmetanog obavljanja svakodnevnih aktivnosti, života u zajednici, uključivanja u obrazovni
proces i napredovanja.
Vrednovanje IOP-a:
- u prvoj godini rada po IOP-u tromesečno
- u svakoj narednoj godini dva puta u toku radne, odnosno školske godine.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 76-77)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 64)
6
Upis učenika u OŠ
U prvi razred upisuje se svako dete koje do početka školske godine ima najmanje 6,5,
a najviše 7,5 godina. Ispitivanje deteta upisanog u školu vrše psiholog ili pedagog škole,
primenom standardnih postupaka i instrumenata (preporučenih od nadležnog zavoda,
odnosno ovlašćene stručne organizacije). U postupku ispitivanja deteta, škola može da utvrdi
potrebu za donošenjem IOP-a ili pružanjem dodatne podrške u obrazovanju. Izuzetno, kada je
to u najboljem interesu deteta, upis se može odložiti za godinu dana od strane škole, a na
osnovu mišljenja IRK.
Dete koje ima od 6 do 6,5 godina upisuje se u prvi razred nakon provere spremnosti
za polazak u školu koju vrši psiholog ili pedagog škole primenom standardnih postupaka i
instrumenata. U postupku provere spremnosti, škola može da preporuči upis u prvi razred ili
odlaganje polaska u školu za godinu dana, uz pohađanje PPP1.
Ako dete starije od 7,5 godina zbog bolesti ili drugih razloga nije upisano u školu,
može da se upiše u prvi ili odgovarajući razred, na osnovu prethodne provere znanja koju
obavlja tim sastavljen od nastavnika razredne/predmetne nastave, pedagoga i psihologa škole
uvažavajući standarde obrazovnih postignuća i ceneći najbolji interes učenika.
Uz dokumentaciju potrebnu za upis, roditelj dostavlja i dokaz o zdravstvenom
pregledu deteta. Deca iz osetljivih društvenih grupa mogu da se upišu u školu bez dokaza o
prebivalištu i potrebne dokumentacije, ali sa dokazom o zdravstvenom pregledu deteta.
Škola je dužna da upiše svako dete sa područja škole, a na zahtev roditelja i u skladu
sa prostornim i kadrovskim mogućnostima može da upiše i dete sa područja druge škole.
Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obaveštava školu i roditelje o deci koja
treba da se upišu u prvi razred OŠ. Škola mora da obavesti roditelja i jedinicu lokalne
samouprave o detetu koje nije upisano, najkasnije 15 dana pre početka školske godine.
Roditelj ima pravo da za svoje dete izabere osnovno OiV u javnoj ili privatnoj školi,
odnosno obrazovanje kod kuće ili na daljinu.
U školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, dete se upisuje na osnovu
mišljenja IRK, uz saglasnost roditelja.
U osnovnu muzičku i baletsku školu može da se upiše učenik OŠ i SŠ koji položi
prijemni ispit za utvrđivanje muzičke ili baletske sposobnosti.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 18)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 8, 55 i 58)
Upis učenika u SŠ
U prvi razred SŠ može da se upiše lice koje je završilo osnovno OiV.
Izuzetno, lica iz osetljivih kategorija, sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, mogu da
se upišu u SŠ pod povoljnijim uslovima radi postizanja pune ravnopravnosti u sticanju OiV.
Nakon završenog srednjeg OiV u SŠ može da se upiše lice radi prekvalifikacije,
dokvalifikacije, specijalističkog ili majstorskog obrazovanja.
U SŠ može da se upiše i lice sa završenim osnovnim OiV radi stručnog
osposobljavanja, odnosno obučavanja.
Оdrasli koji stiče osnovno obrazovanje može uporedo da pohađa program obuke u SŠ.
1
Roditelj, ukoliko se ne slaže sa ovom odlukom, može da podnese zahtev komisiji škole (psiholog, pedagog,
nastavnik razredne nastave i pedijatar deteta) za ponovno utvrđivanje spremnosti za školu u roku od 8 dana od
dobijanja preporuke škole. Komisija škole, primenom standardnih postupaka i instrumenata, donosi konačnu
odluku u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
7
U školu za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom može da se upiše lice na
osnovu mišljenja IRK i uz saglasnost roditelja.
U prvi razred škole koja ostvaruje programe muzičkog i baletskog OiV može da se
upiše lice koje je završilo osnovno muzičko ili baletsko OiV ili koje je prethodno položilo
ispit na nivou programa tog obrazovanja (čak iako još uvek pohađa redovno osnovno OiV).
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 19)
(Zakon o srednjem OiV, Član 33-34)
2
Izuzetno, lice starije od 17 godina koje je prethodne školske godine završilo 8. razred OŠ može u narednoj
školskoj godini upisati SŠ u svojstvu redovnog učenika.
3
Izuzetno, lice mlađe od 17 godina koje iz opravdanih razloga ne može redovno da pohađa nastavu (npr. bolest,
profesionalno bavljenje sportom) može da se obrazuje u svojstvu vanrednog učenika, uz saglasnost ministra.
8
7. Pravo na organizovanje odeljenjske zajednice i učeničkog parlamenta
Odeljenjska zajednica
Odeljensku zajednicu čine učenici i odeljenjski starešina jednog odeljenja. Način rada
odeljenjske zajednice bliže se uređuje statutom škole (osnovni opšti akt ustanove).
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 87)
Učenički parlament
Cilj. Učenički parlament organizuje se radi:
1) davanja mišljenja i predloga stručnim organima, školskom odboru, savetu roditelja i
direktoru o:
a) pravilima ponašanja u školi
b) merama bezbednosti učenika
c) programskim dokumentima na nivou škole (godišnjem planu rada, školskom
razvojnom planu, školskom programu)
d) načinu uređivanja školskog prostora
e) izboru udžbenika
f) slobodnim aktivnostima
g) učešću na takmičenjima i manifestacijama u školi i van nje
h) drugim pitanjima od značaja za njihovo obrazovanje
2) razmatranja odnosa i saradnje učenika i nastavnika i atmosfere u školi;
3) obaveštavanja učenika o pitanjima od posebnog značaja za njihovo školovanje;
4) aktivnog učešća u samovrednovanju i planiranju razvoja škole;
5) predlaganja članova stručnog aktiva za razvojno planiranje i tima za prevenciju
vršnjačkog nasilja iz reda učenika.
Članovi. Parlament čine po 2 predstavnika svakog odeljenja 7. i 8. razreda u OŠ,
odnosno svakog odeljenja u SŠ, a u umetničkoj školi - po 3 iz svakog razreda. Članove biraju
učenici odeljenjske zajednice svake školske godine. Članovi parlamenta biraju predsednika.
Parlament bira 2 predstavnika učenika koji učestvuju u radu školskog odbora, bez prava
odlučivanja.
Dokumentacija. Učenički parlament ima poslovnik o radu. Učenički parlament
predlaže svoj program rada koji je sastavni deo godišnjeg plana rada škole. Učenički
parlament na kraju svake školske godine dostavlja izveštaj o svom radu školskom odboru i
savetu roditelja škole.
Saradnja. Učenički parlamenti škola mogu da se udruže u zajednicu učeničkih
parlamenata, kao i da sarađuju sa udruženjima i organizacijama koje se bave zaštitom i
unapređenjem prava učenika.
9
Učenički klub. Učenički parlament u SŠ, uz saglasnost školskog odbora, može
osnovati učenički klub. Plan rada učeničkog kluba na predlog učeničkog parlamenta donosi
školski odbor, kao sastavni deo školskog programa. Način rada učeničkog kluba određuje se
aktom škole.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 88 i 119)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 68)
(Zakon o srednjem OiV, Član 23)
Sednicama stručnih organa škole (nastavničko veće, odeljenjsko veće, stručna veća,
aktivi i timovi) predstavnici učeničkog parlamenta mogu da prisustvuju, bez prava
odlučivanja.
Učenici su članovi pojedinih aktiva i timova – stručnog aktiva za razvojno
planiranje i tima za zaštitu dece od DNZZ (učenički parlament predlaže članove iz reda
učenika).
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 88 i 130)
Učenik ima pravo i obavezu da redovno pohađa nastavu i izvršava školske obaveze.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 80)
10
Ostvarivanje O-V rada
O-V rad obuhvata: nastavne (redovna nastava, dopunska nastava za učenike kojima je
potrebna pomoć u savladavanju gradiva i učenju, dodatna nastava za učenike sa posebnim
sposobnostima, sklonostima i interesovanjima za pojedine predmete, pripremna nastava za
učenike upućene na razredni i popravni ispit, priprema učenika 8. razreda OŠ za polaganje
završnog ispita, individualna nastava za učenika kome je potrebna dodatna podrška u OiV,
praksa u SŠ) i vannastavne aktivnosti (hor i orkestar, pozorište, ekskurzija, kulturno-
umetničke, sportsko-rekreativne, humanitarne, tehničke, pronalazačke i druge aktivnosti).
Škola (OŠ i SŠ) može uz saglasnost Ministarstva da ostvaruje nastavu za učenike na
dužem kućnom i bolničkom lečenju kao poseban oblik rada u kućnim uslovima, odnosno u
zdravstvenoj ustanovi za učenike koji zbog većih zdravstvenih problema ne mogu da
pohađaju nastavu duže od 3 nedelje.
Nastava u OŠ i SŠ može da se ostvaruje i kao nastava kod kuće i nastava na daljinu.
Roditelj obezbeđuje troškove OiV ukoliko se opredeli za nastavu kod kuće, a škola je dužna
da organizuje polaganje razrednih ispita, dok o nastavi na daljinu škola odlučuje na osnovu
raspoloživih sredstava, potrebnih za ovaj vid OiV i podnosi zahtev Ministarstvu. OiV kod
kuće i nastava na daljinu moraju da obezbede ostvarivanje propisanih ciljeva, ishoda i
standarda postignuća. Škola vodi evidenciju o OiV kod kuće ili nastavi na daljinu.
OŠ može da organizuje celodnevnu nastavu i produženi boravak kao posebne oblike
O-V rada u okviru kojih se obezbeđuju igra, kulturno-umetničke, sportske aktivnosti, učenje,
izrada domaćih zadataka i sl. u bezbednom okruženju pod nadzorom nastavnika.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 14)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 32, 36-38 i 38a)
(Zakon o srednjem OiV, Član 26-27)
Svrha ocenjivanja je da unapređuje kvalitet procesa učenja, tako što razvija aktivan
odnos prema učenju, podstiče motivaciju za učenje i osposobljava učenika za objektivnu
procenu postignuća (svojih i tuđih) i postavljanje ciljeva tokom procesa učenja.
Neki od principa ocenjivanja su:
a) redovnost i blagovremenost;
b) raznovrsnost načina ocenjivanja (primena različitih tehnika i metoda ocenjivanja);
c) pravičnost;
d) ocenjivanje bez diskriminacije i izdvajanja po bilo kom osnovu;
e) uvažavanje individualnih razlika, potreba, uzrasta, prethodnih postignuća učenika.
f) valjanost (ocena pokazuje ostvarenost ishoda, angažovanje i napredovanje učenika);
g) pouzdanost (ocenjivanje prema utvrđenim kriterijumima, tako da se ponovljenim
ocenjivanjem dobijaju isti rezultati);
h) objektivnost (ocena ne zavisi od procenjivača);
11
Obaveštavanje.
Ocena je javna i saopštava se učeniku odmah po dobijanju, sa obrazloženjem koje,
pored ostvarenosti ciljeva, ishoda i standarda postignuća, angažovanja i napredovanja
učenika, sadrži preporuku koje aktivnosti učenik treba da preduzme u daljem radu.
Na početku školske godine učenici i roditelji se obaveštavaju o kriterijumima, načinu,
postupku, dinamici, rasporedu ocenjivanja i doprinosu pojedinačnih ocena zaključnoj oceni.
Odeljenjski starešina je obavezan da blagovremeno, a najmanje 4 puta u toku školske
godine, na primeren način obaveštava roditelje o postignućima, napredovanju, motivaciji,
vladanju učenika i drugim pitanjima od značaja za OiV.
Učestalost ocenjivanja:
- učenik se ocenjuje najmanje 4 puta u polugodištu u OŠ, odnosno 3 puta u SŠ,
- a predmeti kojima je nedeljni fond časova jedan čas i vladanje ocenjuju se
najmanje 2 puta u polugodištu
Učeniku koji nije ocenjen potreban broj puta ne može da se utvrdi zaključna ocena
(izuzev u slučaju kada nije moguće oceniti učenika zbog ugroženosti bezbednosti i zdravlja).
Učenika koji redovno pohađa nastavu i izvršava školske obaveze, a nema propisani
broj ocena u polugodištu, nastavnik je dužan da oceni na posebno organizovanom času u toku
trajanja polugodišta uz prisustvo odeljenjskog starešine, pedagoga ili psihologa.
4
Vladanje vanrednih učenika i odraslih se ne ocenjuje.
12
- Pismene provere duže od 15 minuta planiraju se unapred, pri čemu može da se
planira najviše 1 provera u danu, a 2 u nastavnoj nedelji za OŠ, odnosno 3 za
SŠ. Nastavnik je dužan da obavesti učenike o nastavnim sadržajima koji će se
pismeno proveravati prema rasporedu najkasnije 5 dana pre provere.
- Učenik u toku časa može da bude samo jedanput ocenjen nakon provere
postignuća.
- Ako posle pismene provere postignuća više od ½ učenika odeljenja dobije
nedovoljnu ocenu, ona se ponavlja (jedanput na posebnom času) za učenike
koji nisu zadovoljni ocenom i učenike koji su dobili nedovoljnu ocenu, pre
čega se organizuje dopunska nastava.
Učenik se ocenjuje i na osnovu aktivnosti i rezultata rada, kao što su: učešće u debati
i diskusiji, učešće u različitim oblicima grupnog rada, rad na projektima, pisanje eseja,
kreiranje prezentacije, domaći zadaci, umetnički nastupi, sportske aktivnosti i sl.
Prilikom ocenjivanja vladanja sagledava se ponašanje učenika u celini (odnos prema
školskim obavezama, drugim učenicima, zaposlenima i imovini, angažovanje u aktivnostima
izvan nastave), ali ne i ocene iz drugih predmeta.
Ocene po razredima.
U 1. razredu OŠ sve ocene u toku školske godine i zaključna ocena su opisne i
iskazuju se kao napredovanje učenika u ostvarivanju ishoda, angažovanje i preporuka.
U ostalim razredima osnovnog i u srednjem OiV ocena u toku školske godine iz
svih predmeta je opisna i brojčana. Ocena iz vladanja je opisna i sadrži vaspitnu preporuku.
Zaključna ocena iz predmeta:
Za učenike od 2. do 8. razreda OŠ Za učenike SŠ
iz obaveznih predmeta i iz obaveznih predmeta i
izbornog programa drugi izbornih programa je brojčana
strani jezik je brojčana izuzetak su verska nastava i
iz ostalih izbornih programa građansko vaspitanje, gde je
i aktivnosti je opisna ocena opisna
Zaključna ocena iz vladanja:
Za učenike do 5. razreda OŠ je Za učenike od 6. razreda OŠ i učenika
opisna: primerno; vrlo dobro; SŠ je brojčana: primerno (5), vrlo
dobro; zadovoljavajuće i dobro (4), dobro (3), zadovoljavajuće (2)
nezadovoljavajuće. i nezadovoljavajuće (1).
13
Brojčana zaključna ocena ne može da bude:
- veća od najveće pojedinačne ocene upisane u dnevnik
- manja od
o odličan (5), ako je aritmetička sredina (AS) pojedinačnih ocena
najmanje 4,50;
o vrlo dobar (4), ako je AS pojedinačnih ocena od 3,50 do 4,49;
o ...
Na osnovu praćenja i vrednovanja tokom nastavne godine zaključnu ocenu utvrđuje
odeljenjsko veće (koje čine nastavnici koji predaju učeniku) na predlog:
- nastavnika – iz obaveznog predmeta, izbornog programa i aktivnosti,
- odeljenjskog starešine – iz vladanja.
Ako odeljenjsko veće ne prihvati predlog zaključne ocene, novu utvrđuje glasanjem.
Utvrđena ocena se evidentira u napomeni, a u zapisniku odeljenjskog veća se šire obrazlaže.
Opšti uspeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.
Opšti uspeh učenika utvrđuje se na kraju 1. i 2. polugodišta na osnovu aritmetičke
sredine zaključnih prelaznih brojčanih ocena.
Učenik je postigao opšti uspeh:
o odličan - ako ima srednju ocenu najmanje 4,50;
o vrlo dobar - ako ima srednju ocenu od 3,50 zaključno sa 4,49;
o ...
Učenik je završio razred kada na kraju školske godine ima prelazne ocene iz svih
predmeta koji se ocenjuju brojčano i ako je ocenjen iz svih ostalih programa i aktivnosti.
- Učeniku 2. i 3. razreda OŠ koji ima nedovoljne ocene:
o na kraju 1. polugodišta organizuje se pojačan O-V rad u toku 2
polugodišta,
o na kraju 2. polugodišta prevodi se u naredni razred, na osnovu odluke
odeljenjskog veća, a razred iz koga je preveden priznaje se kao završen
i organizuje mu se individualizovan rad.
- Učenik od 4. do 8. razreda OŠ (+ učenik od 2. do završnog razreda osnovnog
muzičkog i baletskog OiV), kao i učenik srednjeg OiV koji na kraju 2.
polugodišta ima do 2 nedovoljne ocene obavezan je da pohađa pripremnu
nastavu i polaže popravni ispit. Učenik koji položi popravni ispit završava
razred (a učenik završnog razreda OŠ i SŠ stiče pravo i da polaže završni ispit
u propisanim rokovima).
Učenik ima nedovoljan uspeh, odnosno ponavlja razred (osim učenika 2. i 3. razreda
OŠ koji se prevodi u naredni razred), ukoliko ima više od 2 zaključene nedovoljne brojčane
ocene (osim ocene iz vladanja) ili nije položio popravni ispit (u školi koja ostvaruje programe
muzičkog i baletskog OiV ako dobije neprelaznu ocenu iz glavnog predmeta na godišnjem
ispitu). Redovni učenik SŠ ima pravo jedanput da ponovi razred u toku školovanja.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 72-75)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 60-62, 63)
(Zakon o srednjem OiV, Član 48-49, 52-53)
(Pravilnik o ocenjivanju učenika u osnovnom OiV, Član 2-5, 7, 10-12, 13-15, 17)
14
(Pravilnik o ocenjivanju učenika u srednjem OiV, Član 2-4, 14, 15-20, 23-24)
Vrste ispita
U svim vrstama škole učenik ima pravo na polaganje razrednih i popravnih ispita.
Osim toga,
- U OŠ učenik može da polaže ispit iz stranog jezika koji nije izučavao u školi.
U osnovnoj muzičkoj, odnosno baletskoj školi polaže se prijemni ispit za
utvrđivanje muzičke, odnosno baletske sposobnosti, kontrolni i godišnji ispit.
- U SŠ učenik kome je odobren prelazak u drugu školu ili obrazovni profil,
odnosno koji se upisuje radi prekvalifikacije/dokvalifikacije polaže dopunske
ispite iz predmeta koje nije savladao u prethodnoj školi. U srednjoj muzičkoj i
baletskoj školi polaže se i godišnji ispit iz glavnog predmeta.
Svi navedeni ispiti (osim završnog), polažu se pred ispitnom komisijom od tri člana
od kojih su najmanje dva stručna za predmet. Ispitnu komisiju obrazuje direktor škole.
Ocena na ispitu utvrđuje se na osnovu ostvarenosti propisanih ciljeva, ishoda,
standarda postignuća učenika većinom glasova.
Učenik može dnevno da polaže ispit samo iz jednog predmeta.
(Zakon o osnovnom OiV, Član 70, 73)
(Zakon o srednjem OiV, Član 54, 57)
(Pravilnik o ocenjivanju učenika u osnovnom OiV, Član 16)
(Pravilnik o ocenjivanju učenika u srednjem OiV, Član 22)
Razredni ispit
Razredni ispit polaže učenik koji nije ocenjen iz obaveznog predmeta, izbornog
programa i aktivnosti. Učenik može biti neocenjen ukoliko:
a) nije pohađao više od 1/3 časova tog predmeta i
b) ukoliko se ocenjivanjem utvrdi da nije dostigao obrazovne standarde na
osnovnom nivou.
Učenik koji na razrednom ispitu padne iz do 2 predmeta polaže popravni ispit, a
učenik koji na razrednom ispitu ne položi više od 2 predmeta pada razred.
(Zakon o osnovnom OiV, Član 71)
(Zakon o srednjem OiV, Član 54-55)
Popravni ispit
Popravni ispit polaže učenik od 4. do 8. razreda OŠ (+ učenik od 2. do završnog
razreda osnovnog muzičkog i baletskog OiV), kao i učenik srednjeg OiV koji na kraju 2.
polugodišta ima do 2 nedovoljne zaključne brojčane ocene. Učenik koji polaže popravni ispit
obavezan je da pohađa pripremnu nastavu, koju je škola dužna da organizuje neposredno pre
polaganja popravnog ispita.
Učenik koji položi popravni ispit završava razred (a učenik završnog razreda OŠ i SŠ
stiče pravo i da polaže završni ispit u propisanim rokovima).
Učenik koji ne položi popravni ispit ponavlja razred.
- Učeniku završnog razreda OŠ koji ne položi popravni ispit, škola organizuje
polaganje ispita u skladu sa opštim aktom škole.
15
- Učenik završnog razreda SŠ koji ne položi popravni ispit može da završi
razred polaganjem ispita u svojstvu vanrednog učenika u istoj ili drugoj
odgovarajućoj školi, uz obavezu plaćanja naknade troškova. Polaganjem
ispita, ovakav učenik stiče pravo da polaže maturu u propisanim rokovima.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 73)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 72)
(Zakon o srednjem OiV, Član 56)
Završni ispiti
Završni ispiti su ispiti na državnom nivou kojima se završava određeni nivo OiV:
1) u osnovnom OiV - završni ispit u osnovnom OiV (nakon završenog 8. razreda);
2) u opštem srednjem OiV - opšta matura (nakon završenog 4. razreda gimnazije);
3) u srednjem umetničkom OiV - umetnička matura (nakon završenog 4. razreda
srednjeg umetničkog OiV);
4) u srednjem stručnom OiV
a. stručna matura (nakon završenog 4. razreda srednjeg stručnog OiV),
b. završni ispit srednjeg stručnog obrazovanja (nakon završenog 3. razreda
srednjeg stručnog OiV),
c. specijalistički i majstorski ispit (nakon savladavanja programa
specijalističkog, odnosno majstorskog obrazovanja za odrasle) i dr.
Učenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom polaže završni ispit u skladu sa
njegovim mogućnostima, odnosno uslovima koje zahteva određena vrsta invaliditeta.
Učenik se može upisati na sledeći nivo OiV na osnovu rezultata postignutog na ispitu,
osim specijalističkog i majstorskog ispita.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 78)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 74)
(Zakon o srednjem OiV, Član 58-67)
Javne isprave
Na osnovu evidencijе koju vodi (o učeniku, njegovom uspehu, ispitima...), škola
izdaje javne isprave, odnosno poništava javnu ispravu koja je izdata suprotno zakonu.
Javne isprave su:
1) đačka knjižica – izdaje se (redovnom) učeniku na početku školske godine;
2) prevodnica (OŠ i PU), odnosno ispisnica (SŠ) – prilikom ispisivanja SŠ
izdaje ispisnicu, a OŠ i PU prevodnicu na osnovu koje dete prelazi iz jedne u
drugu školu, odnosno PU;
3) svedočanstvo o završenom
a. razredu prvog ciklusa za učenike koji odlaze u inostranstvo i odrasle;
b. svakom razredu drugog ciklusa OŠ;
c. osnovnom OiV;
d. svakom razredu SŠ.
4) diploma za učenike SŠ (o stečenom srednjem OiV, obrazovanju za rad,
majstorskom ili specijalističkom obrazovanju).
16
5) uverenje o položenim ispitima (u OŠ – ispitu iz stranog jezika i završnom
ispitu, a u SŠ – ispitu, delu ispita na opštoj maturi, ispitu za obuku, programu
stručnog osposobljavanja itd.), odnosno pohađanju PPP.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 15)
(Zakon o predškolskom OiV, Član 6)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 90)
(Zakon o srednjem OiV, Član 79)
17
Sa nastavnikom koji nije dobro ocenio učenika pojačava se pedagoško-instruktivni
rad, odnosno upućuje se na stručno usavršavanje. Ukoliko to ne da pozitivan rezultat, direktor
je u obavezi da zahteva stručno-pedagoški nadzor nad radom nastavnika od strane prosvetnog
savetnika.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 82)
Obaveze učenika
U ostvarivanju svojih prava učenik ne sme da ugrožava druge u ostvarivanju prava.
Učenik ima obavezu da:
a) redovno pohađa nastavu i izvršava školske obaveze, prati svoj napredak i izveštava o
tome nastavnike i roditelje;
b) poštuje pravila ponašanja u školi, odluke direktora i organa škole, ne ometa izvođenje
nastave i ne napušta čas bez prethodnog odobrenja nastavnika;
c) poštuje ličnost drugih osoba u školi;
d) čuva imovinu škole, čistoću i estetski izgled školskih prostorija;
e) stara se o očuvanju životne sredine i ponaša u skladu sa pravilima ekološke etike.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 80)
Odgovornost učenika
Sa učenikom koji ne poštuje pravila ponašanja u školi ili odluke direktora i organa
škole, neopravdano izostane sa nastave 5 časova, svojim ponašanjem ugrožava druge u
ostvarivanju njihovih prava vrši se pojačan vaspitni rad uz učešće roditelja u cilju pružanja
podrške u promeni ponašanja.
Ukoliko učenik učini lakšu povredu obaveze utvrđenu opštim aktom škole, može da
mu se izrekne vaspitna mera - opomena, ukor odeljenjskog starešine ili ukor odeljenjskog
veća, na osnovu izjašnjavanja nastavnika koji ostvaruju nastavu u odeljenju učenika, ako je
prethodno vođen pojačan vaspitni rad.
18
Za težu povredu obaveze propisanu Zakonom (prepravka, uništavanje ili dopisivanje
podataka u evidenciji škole ili javnoj ispravi; uništenje imovine; posedovanje, distribucija ili
korišćenje psihoaktivnih supstanci; ponašanje kojim se ugrožava bezbednost sebe i drugih;
neopravdano izostajanje sa nastave više od 25 časova; upotreba mobilnog telefona u svrhe
ugrožavanja prava drugih ili prevare u postupku ocenjivanja; učestalo činjenje lakših
povreda) i za povredu zabrane DNZZ i ponašanja koje vređa ugled, čast ili dostojanstvo može
se izreći vaspitno-disciplinska (V-D) mera ukor direktora i ukor nastavničkog veća, a za
učenika SŠ i isključenje učenika iz škole (o čemu odluku donosi nastavničko veće), pri čemu
za povrede zabrane može da se izrekne i mera premeštaj učenika od 5. do 8. razreda u drugu
OŠ (na osnovu odluke nastavničkog veća, uz saglasnost škole u koju prelazi i obaveštavanje
roditelja). Mera se izriče nakon sprovedenog vaspitno-disciplinskog (V-D) postupka i
utvrđene odgovornosti. Direktor vodi V-D postupak u kojem učenik, uz prisustvo roditelja 5,
kao i svi ostali učesnici i svedoci moraju biti saslušani i dati pisanu izjavu. Postupak se
okončava u roku od 30 dana od dana pokretanja donošenjem rešenja, a nakon vođenja
pojačanog vaspitnog rada sa učenikom.
Škola, uporedo sa izricanjem vaspitne, odnosno V-D mere, određuje učeniku i
obavezu obavljanja društveno-korisnog, odnosno humanitarnog rada, koji se odvija u
prostorijama ili van prostorija škole pod nadzorom nastavnika, odnosno stručnog saradnika i
koji se određuje u skladu sa težinom učinjene povrede, vodeći računa o psihofizičkoj i
zdravstvenoj sposobnosti, uzrastu i dostojanstvu učenika, o čemu je dužna da odmah obavesti
roditelja.
Vaspitna i V-D mera izriču se u školskoj godini u kojoj je učinjena povreda obaveze
učenika.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 83, 85-86)
Odgovornost roditelja
Roditelj je odgovoran:
a) za upis deteta u PPP i školu i redovno pohađanje nastave;
b) da obavesti školu najkasnije u roku od 48 sati od nastupanja sprečenosti učenika da
prisustvuje nastavi i pravda izostanke relevantnom dokumentacijom, najkasnije u roku
od 8 dana od dana prestanka sprečenosti učenika da prisustvuje nastavi;
c) da na poziv škole uzme aktivno učešće u svim oblicima vaspitnog rada sa učenikom;
d) za teže povrede obaveze učenika, povredu zabrane DNZZ i ponašanja koje vređa
ugled, čast ili dostojanstvo učinjenu od strane učenika;
e) da poštuje pravila ustanove.
Roditelj je dužan da nadoknadi materijalnu štetu koju učenik nanese školi, namerno ili
iz krajnje nepažnje.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 84)
5
Ukoliko se roditelj, koji je uredno obavešten, ne odazove da prisustvuje V-D postupku, direktor škole postavlja
odmah, a najkasnije narednog radnog dana psihologa ili pedagoga ustanove da u ovom postupku zastupa
interese učenika, o čemu odmah obaveštava centar za socijalni rad.
19
13. Zadaci nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika u obrazovanju
Stepen i vrsta obrazovanja. Nastavnik, vaspitač i stručni saradnik jeste lice koje je
steklo odgovarajuće visoko obrazovanje:
1) na studijama II stepena (master akademske/strukovne studije, specijalističke
akademske studije) i to iz:
a) naučne/stručne oblasti za odgovarajući predmet, odnosno grupe predmeta;
b) oblasti pedagoških nauka ili inter/multi/transdisciplinarne studije koje
kombinuju odgovarajuće naučne/stručne oblasti ili oblasti pedagoških nauka;
2) na osnovnim studijama u trajanju od najmanje 4 godine, po propisima koji su
uređivali visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine.
Obavezno obrazovanje nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika je obrazovanje iz
psiholoških, pedagoških i metodičkih disciplina (stečeno u toku studija ili nakon
diplomiranja) od najmanje 30 bodova, od kojih najmanje po 6 bodova iz navedenih disciplina
i 6 bodova prakse u ustanovi, u skladu sa evropskim sistemom prenosa bodova (ESPB).
20
Izuzetno, nastavnik i vaspitač jeste i lice sa stečenim odgovarajućim visokim
obrazovanjem na studijama I stepena (osnovne akademske/strukovne i specijalističke
strukovne studije), studijama u trajanju od tri godine ili višim obrazovanjem. Takođe, prema
Zakonu o predškolskom ViO poslove vaspitača sa decom jaslenog uzrasta (do 3 godine)
može da obavlja i lice koje ima srednje obrazovanje - medicinska sestra-vaspitač.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 140-142)
(Zakon o predškolskom ViO, Član 39)
Poslove nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika može da obavlja lice koje ima
dozvolu za rad, tj. licencu.
Bez licence poslove nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika može da obavlja:
1. pripravnik;
2. lice koje ispunjava uslove, sa radnim stažom stečenim van ustanove, pod
uslovima i na način utvrđenim za pripravnike;
3. lice koje je zasnovalo radni odnos na određeno vreme radi zamene
odsutnog zaposlenog;
21
4. saradnik u PU (ako ima obrazovanje iz psiholoških, pedagoških i metodičkih
disciplina);
5. pedagoški/andragoški asistent i pomoćni nastavnik.
Lica iz tački 1)-3) mogu da obavljaju poslove nastavnika, vaspitača i stručnog
saradnika bez licence najduže 2 godine od dana zasnivanja radnog odnosa u ustanovi.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 144)
16. Pripravnici
Pripravnik
Pripravnik je lice koje prvi put u svojstvu nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika
zasniva radni odnos u ustanovi (sa punim ili nepunim radnim vremenom) i osposobljava se za
samostalan rad, savladavanjem programa za uvođenje u posao i polaganjem ispita za
licencu.
Za vreme trajanja pripravničkog staža, radi savladavanja programa za uvođenje u
posao, ustanova pripravniku određuje mentora6.
Prva 3 meseca pripravničkog staža pripravnik radi pod neposrednim nadzorom
nastavnika/vaspitača/stručnog saradnika koji ima licencu i koga mu određuje mentor, osim
stručnog saradnika koji ima odgovarajuće obrazovanje (studije II stepena) i koji je tokom
studija ostvario najmanje 10 bodova (u skladu sa ESPB) na osnovu prakse u ustanovi.
Programom za uvođenje u posao pripravnik stiče neophodne kompetencije (znanja,
veštine i vrednosne stavove) potrebne za ostvarivanje O-V rada. Provera savladanosti
programa ostvaruje se najranije nakon godinu dana rada u ustanovi izvođenjem i odbranom
odgovarajućeg oblika O-V rada (aktivnost za vaspitače i stručne saradnike, čas za nastavnike)
pred tročlanom komisijom (direktor, stručni saradnik i predstavnik
stručnog/pedagoškog/nastavničkog veća) koju obrazuje direktor ustanove. Mentor ne može
da bude član komisije, ali ima obavezu da prisustvuje proveri savladanosti programa.
Pripravnik u saradnji sa mentorom bira temu oblika O-V rada. Ocenu o savladanosti
programa ("u potpunosti savladao program" ili "delimično savladao program") komisija daje
u pisanoj formi u vidu izveštaja. Kada komisija oceni da je pripravnik delimično savladao
program, daje mentoru i pripravniku preporuku za dalji rad sa rokom za ponovnu proveru
savladanosti programa. Pripravnik koji u potpunosti savlada program stiče pravo na polaganje
ispita za licencu. Pripravniku prestaje pripravnički staž kada položi ispit za licencu. Troškove
prvog polaganja ispita snosi ustanova, a ponovnog zaposleni.
Pripravnički staž traje najkraće 1, a najduže 2 godine. Ukoliko nadležni organ ne
organizuje polaganje ispita za licencu pripravniku koji je u propisanom roku prijavljen za
polaganje ispita za licencu, rok se produžava do organizovanja ispita.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 145)
(Pravilnik o dozvoli za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika, Član 2, 6, 8-10, 19)
6
Izuzetno, ako ustanova nema odgovarajućeg mentora, angažovaće ga iz druge ustanove.
22
Pripravnik - stažista
Poslove nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika može da obavlja i pripravnik -
stažista koji obavlja pripravnički staž, savladava program za uvođenje u posao i polaganje
ispita za licencu pod neposrednim nadzorom nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika koji
ima licencu.
Ustanova i pripravnik - stažista zaključuju ugovor o stručnom usavršavanju u trajanju
od najmanje 1 godinu, a najduže 2 godine. Ovim ugovorom ne zasniva se radni odnos!
Pripravnik - stažista ima pravo da učestvuje u radu stručnih organa bez prava
odlučivanja i nema pravo da ocenjuje učenike u školi.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 146)
Licenca je javna isprava koju izdaje Ministarstvo pripravniku koji je položio ispit za
licencu. Priznaje se za rad u PU, školi, školi sa domom učenika i domu učenika.
Registar nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika kojima je izdata licenca, kao i
podatke o suspenziji i oduzimanju licence, vodi Ministarstvo. Ustanova je dužna da
blagovremeno dostavi Ministarstvu sve podatke u vezi sa licencom nastavnika, vaspitača i
stručnog saradnika.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 147-148, 180)
(Pravilnik o dozvoli za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika, Član 21-22)
Izdavanje licence
Licenca je javna isprava koju izdaje Ministarstvo pripravniku koji je položio ispit za
licencu. Priznaje se za rad u PU, školi, školi sa domom učenika i domu učenika.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 148)
(Pravilnik o dozvoli za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika, Član 21)
Suspenzija licence
Licenca se suspenduje nastavniku, vaspitaču i stručnom saradniku koji, prema
izveštaju prosvetnog savetnika:
1) ne ostvaruje O-V rad na način kojim se omogućava postizanje propisanih
principa, ciljeva i standarda obrazovnih postignuća, programa OiV i
vrednovanja rezultata učenja, za koga prosvetni savetnik utvrdi da nije otklonio
nedostatke u svom radu, ni posle datih stručnih primedbi, predloga i upozorenja u
pisanom obliku, na osnovu čega je dva puta negativno ocenjen od strane različitih
prosvetnih savetnika;
2) se nije stručno usavršavao, a razlozi za to nisu opravdani.
Ustanova mora da Ministarstvu dostavi podatke o razlozima za suspenziju licence
najkasnije u roku od 3 dana od prijema izveštaja prosvetnog savetnika. Nastavnik, vaspitač i
stručni saradnik ima pravo na primedbu na izveštaj prosvetnog savetnika u roku od 8 dana od
dana prijema izveštaja. Ministar rešenjem odlučuje o suspenziji licence u roku od 8 dana od
isteka roka za podnošenje primedbe. Rešenje ministra je konačno u upravnom postupku.
23
Suspenzija licence traje najduže 6 meseci i ukida se ako u tom vremenskom roku
nastavnik, vaspitač i stručni saradnik:
1) za razlog 1) – ponovo položi ispit za licencu (u suprotnom mu prestaje radni odnos),
pri čemu u toku trajanja suspenzije licence prisustvuje nastavi, odnosno aktivnostima i
radu drugih nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika koje im odredi direktor
2) za razlog 2) – dostavi dokaze o odgovarajućem stručnom usavršavanju, pri čemu za
vreme trajanja suspenzije ima pravo na naknadu plate u visini od 65% prethodne plate
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 149)
24
19. Stručno usavršavanje i sticanje zvanja
Nastavnik, vaspitač i stručni saradnik (sa licencom i bez licence) dužan je da se stalno
stručno usavršava radi uspešnijeg ostvarivanja i unapređivanja O-V rada i sticanja, odnosno
unapređivanja kompetencija potrebnih za rad. U okviru punog radnog vremena zaposleni ima
dužnost da svake školske godine:
a) ostvari najmanje 44 sata SU koje preduzima ustanova
b) pohađa najmanje jedan program SU koji donosi ministar ili odobreni
program iz Kataloga programa stručnog usavršavanja
c) učestvuje na najmanje jednom odobrenom stručnom skupu
Podatke o profesionalnom razvoju nastavnik, vaspitač i stručni saradnik čuva u
portfoliju, odnosno mapi profesionalnog razvoja.
Nastavnik, vaspitač i stručni saradnik ima pravo na 3 radna dana odsustva u toku
godine radi pohađanja odobrenog oblika SU. Raspored odsustva planira pedagoški kolegijum.
Plan SU donosi školski odbor (organ upravljanja) u skladu sa prioritetima ustanove i
Ministarstva.
U toku SU nastavnik, vaspitač i stručni saradnik može profesionalno da napreduje
sticanjem zvanja:
1. pedagoški savetnik,
2. samostalni pedagoški savetnik,
3. viši pedagoški savetnik i
4. visoki pedagoški savetnik.
Za stečeno zvanje ostvaruje se pravo na uvećanu platu.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 151)
(Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju i napredovanju u zvanja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika, Član 23)
25
Nakon prijema rezultata psihološke procene, komisija sačinjava listu kandidata koji
ispunjavaju uslove za prijem u radni odnos, sa kojima potom obavlja razgovor, te sačinjava
obrazloženu listu kandidata koji ispunjavaju uslove i dostavlja je direktoru.
Direktor ustanove potom donosi rešenje o izboru kandidata po konkursu, na koje
kandidat može da podnese žalbu školskom odboru.
Kandidat koji je učestvovao u izbornom postupku ima pravo da, pod nadzorom
ovlašćenog lica u ustanovi, pregleda svu konkursnu dokumentaciju.
Ako po konkursu nije izabran nijedan kandidat, raspisuje se novi konkurs.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 154)
26
21. Ugovor o izvođenju nastave
Direktor škole može da zaključi ugovor o izvođenju nastave ili za polaganje ispita, za
najviše 30% radnog vremena sa licem zaposlenim u drugoj ustanovi ili kod drugog
poslodavca, u slučajevima i pod uslovima propisanim za lica koja se primaju u radni odnos na
određeno vreme bez konkursa. Direktor škole pre zaključenja ugovora o izvođenju nastave
pribavlja saglasnost druge ustanove.
Lice angažovano po osnovu ugovora o izvođenju nastave ne zasniva radni odnos u
školi, a pravo na naknadu za obavljeni rad stiče na osnovu izveštaja o obavljenom radu.
Učestvuje u radu stručnih organa škole bez prava odlučivanja, osim u radu odeljenjskog veća.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 158)
O-V rad na srpskom jeziku u inostranstvu izvodi nastavnik koji ispunjava sledeće
uslove:
1) u radnom je odnosu na neodređeno vreme u školi u Srbiji;
2) poseduje licencu;
3) ima najmanje 5 godina radnog iskustva u oblasti osnovnog OiV.
Rešenje o upućivanju nastavnika na rad u inostranstvo donosi ministar, na osnovu
konkursa. Nastavnik u toku profesionalne karijere može biti angažovan na konkursu samo
jednom za ostvarivanje nastave na srpskom jeziku u inostranstvu.
Nastavnik se upućuje na rad u inostranstvo na vreme od 1 godinu, uz mogućnost
produženja na najviše 4 godine. Za to vreme mu miruje radni odnos na poslovima sa kojih je
upućen na rad u inostranstvo.
Izuzetno, O-V rad na srpskom jeziku u inostranstvu može da izvodi i lice koje nije u
radnom odnosu na neodređeno vreme u školi u Srbiji, ali ima prebivalište na teritoriji zemlje
u kojoj se ostvaruje O-V rad na srpskom jeziku u inostranstvu i ispunjava ostale uslove.
Ovakvo lice se angažuje na osnovu konkursa ili na predlog nadležnog diplomatsko-
konzularnog predstavništva.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 157)
U okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje, norma neposrednog rada
nastavnika sa učenicima je:
1) 24 časa – od čega 20 časova nastave obaveznih predmeta, izbornih programa i
aktivnosti, a 4 časa drugih aktivnosti (dopunski, dodatni, individualni, pripremni i
drugi oblici rada) u skladu sa nastavnim planom;
2) 26 časova nastave za nastavnike praktične nastave;
3) 20 časova nastave i individualnih oblika neposrednog rada sa učenicima za
nastavnika u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i nastavnika
razredne nastave u školi za obrazovanje odraslih.
27
U okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje, norma neposrednog rada
vaspitača sa decom je:
1) 30 sati u PU, kao i školi sa domom;
2) 20 sati u PPP (u poludnevnom trajanju u PU ili OŠ);
3) 20 sati na ostvarivanju različitih programa i oblika (u poludnevnom trajanju u PU).
Stručni saradnik u ustanovi u okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje
ostvaruje 30 sati svih oblika neposrednog rada sa decom/učenicima, nastavnicima,
vaspitačima, pedagoškim asistentima, roditeljima i drugim saradnicima.
7
Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad (zbog bolesti ili povrede) i odsustva
sa rada uz naknadu zarade.
28
Dužina godišnjeg odmora
U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju
utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana.
Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih
dana uvećava po osnovu:
a) doprinosa na radu,
b) uslova rada (npr. rad vikendom, rad u više ustanova, otežani uslovi),
c) radnog iskustva,
d) stručne spreme zaposlenog i
e) drugih uslova utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se praznici koji su neradni dani u skladu sa
zakonom, odsustvo sa rada uz naknadu zarade i privremena sprečenost za rad.
(Zakon o radu, član 69-70)
29
25. Pravo na plaćeno i neplaćeno odsustvo
Plaćeno odsustvo
Prema Zakonu o radu zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo (odsustvo sa rada uz
naknadu zarade) u ukupnom trajanju do 5 radnih dana u toku kalendarske godine, u slučaju:
a) sklapanja braka,
b) porođaja supruge,
c) teže bolesti člana uže porodice
Pored toga, zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo još:
a) 5 radnih dana zbog smrti člana uže porodice;
b) 2 uzastopna dana za svaki slučaj dobrovoljnog davanja krvi računajući i dan
davanja krvi.
Opštim aktom i ugovorom o radu može da se utvrdi pravo na plaćeno odsustvo i u
drugim slučajevima i u trajanju dužem od navedenog.
Posebnim kolektivnim ugovorom (za zaposlene u OŠ, SŠ i domovima učenika)
propisano je da zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo u ukupnom trajanju do 7 radnih
dana u toku kalendarske godine, u slučaju:
a) sklapanja braka (7 radnih dana) ili sklapanja braka deteta (3 radna dana),
b) porođaja supruge (5 radnih dana) ili člana uže porodice (1 radni dan),
c) teže bolesti člana uže porodice (7 radnih dana),
d) usvajanja deteta (5 radnih dana),
e) selidbe u isto (2 radna dana) ili drugo mesto stanovanja (3 radna dana),
f) elementarne nepogode (5 radnih dana),
g) stručnog usavršavanja (do 5 radnih dana),
h) polaganja ispita za licencu (do 5 dana),
i) ...
(Zakon o radu, član 77)
(Poseban kolektivni ugovor, Član 16)
Neplaćeno odsustvo
Prema Zakonu o radu, poslodavac može zaposlenom da odobri neplaćeno odsustvo
(bez naknade zarade) za vreme kojeg mu miruju prava i obaveze iz radnog odnosa ako
odsustvuje sa rada zbog:
a) odlaska na odsluženje/dosluženje vojnog roka;
b) upućivanja zaposlenog ili njegovog bračnog druga na rad u inostranstvo
od strane poslodavca ili u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne
saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva;
c) privremenog upućivanja na rad kod drugog poslodavca ako je privremeno
prestala potreba za njegovim radom, dat u zakup poslovni prostor ili zaključen
ugovor o poslovnoj saradnji;
d) izbora/imenovanja na javnu funkciju (u državnom organu, sindikatu,
političkoj organizaciji i dr.) čije vršenje zahteva da privremeno prestane da
radi kod poslodavca;
e) izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili
zaštitne mere (u trajanju do 6 meseci).
30
Prema Posebnom kolektivnom ugovoru (za zaposlene u OŠ, SŠ i domovima učenika)
poslodavac je dužan da zaposlenom omogući pravo na neplaćeno odsustvo u slučaju:
a) doškolovavanja (od 30 dana do 3 godine),
b) završavanje studija drugog i trećeg stepena (do 6 meseci),
c) učešća u naučnoistraživačkom projektu (do okončanja projekta),
d) posete članovima uže porodice u inostranstvu (do 3 meseca, u periodu od 3
godine),
e) lečenja člana uže porodice.
Zaposleni ima pravo da se u roku od 15 dana od dana završetka neplaćenog odsustva
vrati na rad kod poslodavca.
(Zakon o radu, član 78-79)
(Poseban kolektivni ugovor, Član 17)
Zarada
Zaposlenima se Opštom deklaracijom o ljudskim pravima i Zakonom o radu garantuje
jednaka zarada (plata) za isti rad ili rad iste vrednosti (rad za koji se zahteva isti stepen
stručne spreme, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost) koji
ostvaruju kod poslodavca. U slučaju povrede ovog prava zaposleni ima pravo na naknadu
štete.
(Opšta deklaracija o ljudskim pravima, Član 23)
(Zakon o radu, član 104-105)
Naknada zarade
Zakon o radu propisuje da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne
zarade u prethodnih 12 meseci za vreme:
a) državnog praznika koji je neradni dan,
b) godišnjeg odmora,
c) plaćenog odsustva,
d) vojne vežbe,
e) odazivanja na poziv državnog organa,
f) povrede na radu ili profesionalne bolesti (do 30 dana)
31
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade i za vreme odsustvovanja sa rada zbog:
a) bolesti ili povrede van rada (do 30 dana) u visini 65% prosečne zarade (ali
ne manje od minimalne zarade);
b) smanjenja obima ili prekida rada (do 45 radnih dana) u visini 60%
prosečne zarade (ali ne manje od minimalne zarade);
c) prekida rada pod naredbom nadležnog organa ili neobezbeđivanja
bezbednosti i zaštite na radu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o
radu
Posebnim kolektivnim ugovorom (za zaposlene u OŠ, SŠ i domovima učenika)
propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu plate u visini prosečne plate u prethodnih 12
meseci i u slučaju:
1) stručnog usavršavanja,
2) prisustvovanja sednicama državnih organa, organa lokalne samouprave, organa
udruženja poslodavaca, organa upravljanja kod poslodavca, organa sindikata i dr.
3) učešća na radno-proizvodnim takmičenjima i izložbama inovacija i drugih vidova
stvaralaštva.
(Zakon o radu, član 114-117)
(Poseban kolektivni ugovor, Članovi 23-25)
Naknada troškova
Zaposleni ima pravo na naknadu troškova:
1) za dolazak i odlazak sa rada (u visini cene prevozne karte, ako poslodavac nije
obezbedio sopstveni prevoz);
2) za vreme provedeno na službenom putu u zemlji ili inostranstvu;
3) smeštaja i ishrane za rad na terenu (ako ih poslodavac nije obezbedio);
4) za ishranu u toku rada (ako poslodavac ovo pravo nije obezbedio na drugi način);
5) za regres za korišćenje godišnjeg odmora.
(Zakon o radu, član 118)
Druga primanja
Poslodavac je dužan da zaposlenom isplati, u skladu sa opštim aktom:
1) otpremninu pri odlasku u penziju, najmanje u visini 2 prosečne zarade u
RS;
2) naknadu troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti zaposlenog, njegovog
bračnog druga ili dece;
3) naknadu štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.
Poslodavac može deci zaposlenog starosti do 15 godina života da obezbedi poklon za
Božić i Novu godinu.
Opštim aktom, odnosno ugovorom o radu može da se utvrdi pravo na: jubilarnu
nagradu, solidarnu pomoć (npr. nastanak teške invalidnosti, bolovanje duže od 3 meseca u
kontinuitetu, nabavka medicinskih pomagala ili lekova i sl.) i druga primanja.
(Zakon o radu, član 119-120)
(Poseban kolektivni ugovor, Član 29)
32
27. Udaljavanje sa rada
Obaveze zaposlenih
Zaposleni je dužan da:
1) savesno i odgovorno obavlja poslove na kojima radi;
2) poštuje organizaciju rada i pravila u vezi sa ispunjavanjem obaveza iz radnog
odnosa;
3) obavesti poslodavca o bitnim okolnostima koje (bi mogle da) utiču na obavljanje
poslova;
4) obavesti poslodavca o potencijalnoj opasnosti za život i zdravlje i nastanak
materijalne štete.
(Zakon o radu, član 15)
33
Odgovornost zaposlenog
Zaposleni u ustanovama OiV odgovara za:
1) lakšu povredu radne obaveze (utvrđenu opštim aktom ustanove);
2) težu povredu radne obaveze (propisanu Zakonom o osnovama sistema OiV);
a. izvršenje krivičnog dela na radu ili u vezi sa radom;
b. upotreba alkohola ili psihoaktivnih supstanci,
c. omogućavanje (nabavljanje ili neprijavljivanje) upotrebe alkohola i
psihoaktivnih supstanci kod učenika,
d. nošenje oružja u ustanovi,
e. naplaćivanje pripreme učenika škole radi ocenjivanja ili polaganja ispita
f. nesprovođenje mera bezbednosti dece, učenika i zaposlenih
g. nezakonito raspolaganje imovinom ustanove (sredstvima, školskim
prostorom, opremom)
h. ...
3) povredu zabrane DNZZ, ponašanja koje vređa ugled, čast ili dostojanstvo i
stranačkog organizovanja i delovanja;
4) materijalnu štetu koju nanese ustanovi, namerno ili krajnjom nepažnjom.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 162, 164)
34
Zastarelost ne teče ako D-P ne može da se pokrene ili vodi zbog odsustva zaposlenog
ili drugih razloga u skladu sa zakonom.
Način i postupak izricanja disciplinskih mera za lakše povrede radne obaveze
ustanova utvrđuje opštim aktom.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 165-166)
Prava zaposlenih
Zaposleni ima pravo na:
a) odgovarajuću zaradu,
b) bezbednost i zaštitu na radu,
c) zdravstvenu zaštitu, zaštitu dostojanstva i ličnog inegriteta i druga prava u
slučaju bolesti, smanjenja/gubitka radne sposobnosti i starosti,
d) materijalno obezbeđenje za vreme privremene nezaposlenosti,
e) druge oblike zaštite (u skladu sa zakonom, opštim aktom, ugovorom o radu).
Pravo na posebnu zaštitu imaju
a) zaposlena žena za vreme trudnoće i porođaja
b) zaposleni radi nege deteta
c) zaposleni mlađi od 18 godina života
d) zaposlena osoba sa invaliditetom
35
Zaposleni neposredno ili preko svojih predstavnika imaju pravo na
a) udruživanje,
b) učešće u pregovorima za zaključivanje kolektivnih ugovora,
c) mirno rešavanje radnih sporova (kolektivnih i individualnih),
d) informisanje i izražavanje svojih stavova o bitnim pitanjima u oblasti rada
(Zakon o radu, član 12-13)
Kvalitet OiV
Elementi kvaliteta OiV u Republici Srbiji, su:
1) principi
a. jednakost i dostupnost ostvarivanja prava na OiV
b. kvalitetno i uravnoteženo OiV
c. raznovrsnost oblika učenja, nastave i ocenjivanja
d. podrška razvoju svih kompetencija
e. profesionalna etika i kompetentnost
f. autonomija ustanove
g. demokratičnost
h. ...
2) ciljevi
a. obezbeđivanje podsticajnog i bezbednog okruženja za celoviti razvoj učenika
b. sveobuhvatna uključenost učenika u sistem OiV
c. razvijanje kompetencija za celoživotno učenje
d. razvijanje kompetencija za život u savremenom društvu
e. razvijanje zdravih životnih stilova
f. razvijanje svesti o značaju očuvanja životne sredine
g. razvijanje pozitivnih ljudskih vrednosti
h. ...
3) programi OiV
36
4) obrazovni standardi
a. standardi postignuća učenika
b. standardi kvaliteta
- rada ustanove
- udžbenika
c. standardi kompetencija
- nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika
- direktora
5) kompetencije učenika (za celoživotno učenje i međupredmetne kompetencije)
a. komunikacija na maternjem i stranom jeziku
b. matematičke, naučne i tehnološke kompetencije
c. digitalna kompetencija
d. kompetencija za učenje
e. odgovoran odnos prema zdravlju
f. odgovoran odnos prema okolini
g. osećaj za inicijativu i preduzetništvo
h. ...
6) obuhvat i briga o osetljivim kategorijama dece/učenika
7) okruženje za učenje
8) kompetencije i profesionalni razvoj zaposlenih
9) saradnja sa roditeljima i širom zajednicom
10) ...
(Zakon o osnovama sistema OiV, Članovi 6-8, 10-12)
37
Institucije za unapređivanje kvaliteta OiV
Ministarstvo:
1) vrši nadzor nad radom ustanova i zavoda;
2) prati ostvarenost propisanih ciljeva OiV na republičkom nivou;
3) planira i prati razvoj i unapređivanje kvaliteta OiV;
4) ostvaruje međunarodnu saradnju na planu razvoja sistema OiV;
5) radi na povećanju obuhvata učenika i prevencije njihovog osipanja iz sistema;
6) planira i organizuje programe stručnog usavršavanja zaposlenih u ustanovama;
7) vodi registar i izdaje dozvole za rad nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika,
direktora i sekretara
8) ...
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 30)
38
5) Srpske pravoslavne crkve,
6) Komisije za versku nastavu u školi,
7) stručnih društava (Savez učitelja RS; Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije; Društvo za strane jezike Srbije; Društvo matematičara Srbije; Društva
fizičara Srbije; Pedagoško društvo Srbije; Društvo psihologa Srbije, itd.) i
8) strukovnih udruženja (Udruženje poslodavaca Srbije),
9) reprezentativnih sindikata.
Za člana Nacionalnog prosvetnog saveta ne može da bude imenovano lice:
1) koje je pravnosnažnom presudom osuđeno za krivično delo (nasilje u porodici,
oduzimanje, zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica, primanje ili davanje
mita, krivična dela protiv polne slobode, čovečnosti i dr.),
2) za koje je utvrđeno diskriminatorno ponašanje,
3) koje je postavljeno na funkciju u državnom organu ili organu lokalne
samouprave,
4) izabrano u organ političke stranke ili organ upravljanja ustanove,
5) zaposleno u Ministarstvu ili nekom od zavoda,
6) predstavnik izdavača udžbenika,
7) prosvetni inspektor.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 33)
39
32. Zavod za unapređivanje OiV i vrste centara
40
Ustanove i druge organizacije
34. Vrste ustanova
41
35. Uslovi za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti
42
Autonomija ustanove podrazumeva i:
1) pedagošku autonomiju škole
a. pravo da se definiše deo školskih programa zavisno od lokalnih prilika;
b. da se u realizaciji programa maksimalno koriste lokalni resursi;
c. pravo da se školski kalendar delimično prilagodi lokalnim prilikama,
d. razvijanje sistema SU nastavnika u školi na osnovu njenih realnih potreba;
e. ...
2) autonomiju nastavnika kao pedagoškog stručnjaka i stručnjaka za predmet – pravo
da samostalno koncipira proces nastave i učenja, uz odgovornost za rezultate učenja;
3) donošenje odluke o izboru udžbenika;
4) način ostvarivanja saradnje sa ustanovama, javnim preduzećima, privrednim
društvima i drugim organima, službama i organizacijama, radi ostvarivanja prava
učenika i zaposlenih.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 99-100)
Zabrana diskriminacije
Pred Ustavom i zakonom svi su jednaki i imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu.
U ustanovi su zabranjene diskriminacija i diskriminatorsko postupanje na neposredan
ili posredan, otvoren ili prikriven način. To znači da se neopravdano pravi razlika ili
nejednako postupa, odnosno vrši propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje
prvenstva) u odnosu na lice ili grupe lica na osnovu ličnih svojstava, kao što su pol, starost,
rasa, nacionalna pripadnost, društveno poreklo, kultura, jezik, veroispovest, političko ili
drugo uverenje, imovno stanje, invaliditet i drugo.
43
Diskriminacijom se ne smatraju posebne mere uvedene radi postizanja pune
ravnopravnosti lica koja se nalaze u nejednakom položaju (npr. afirmativne mere).
Ustanova je dužna da preduzme sve mere propisane zakonom kada se posumnja ili
utvrdi diskriminatorno ponašanje u ustanovi.
(Ustav Republike Srbije, Član 21)
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 110)
Zabrana NZZ
U ustanovi je zabranjen svaki oblik nasilja prema bilo kome.
Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumeva se svaki oblik jedanput učinjenog ili
ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posledicu stvarno ili
potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva učenika.
Zanemarivanje i nemarno postupanje predstavlja propuštanje ustanove ili zaposlenog
da obezbedi uslove za pravilan razvoj učenika.
Ustanova je dužna da odmah podnese prijavu nadležnom organu ako se kod učenika
primete znaci nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 111)
44
e. mere prevencije nasilja i povećanja saradnje;
f. plan SU nastavnika, stručnih saradnika i direktora;
g. plan napredovanja i sticanja zvanja nastavnika i stručnih saradnika;
h. plan uključivanja roditelja u rad škole;
i. plan saradnje i umrežavanja sa drugim školama i ustanovama;
j. plan uključivanja škole u nacionalne i međunarodne razvojne projekte;
k. ...
RP se donosi na osnovu izveštaja o samovrednovanju i izveštaja o spoljašnjem
vrednovanju, najkasnije 30 dana pre isteka važećeg razvojnog plana ustanove.
RP donosi organ upravljanja, na predlog stručnog aktiva za razvojno planiranje, za
period od 3 do 5 godina.
U postupku vrednovanja kvaliteta rada ustanove vrednuje se i ostvarivanje RP.
RP sadrži i kriterijume i merila za praćenje ostvarivanja RP i služi kao oslonac za
izradu školskog programa i godišnjeg plana rada škole.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 50)
(Zakon o osnovnom OiV, Član 26)
(Zakon o srednjem OiV, Član 9)
Organi ustanove
45
43. Organ upravljanja, predlaganje i njegovo imenovanje
Organi upravljanja
Organ upravljanja:
a) upravni odbor u PU
b) školski odbor u školi
Predsednik i članovi obavljaju poslove iz svoje nadležnosti, bez naknade.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 115)
46
Skupština jedinice lokalne samouprave razrešiće, pre isteka mandata, članove
(uključujući predsednika) ili organ upravljanja:
a) na lični zahtev člana
a) ako donosi nezakonite odluke ili ne donosi odluke koje je dužan da donosi;
b) ako član organa upravljanja neopravdanim odsustvovanjima ili nesavesnim
radom onemogućava rad organa upravljanja;
c) utvrdi nepravilnosti u postupku imenovanja članova;
d) ovlašćeni predlagač pokrene incijativu za razrešenje člana kojeg je predložio;
e) nastupi jedan od uslova koje član ne treba da ispunjava.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 117)
Dokumenta9
a. donosi godišnji plan rada, razvojni plan i program OiV i usvaja izveštaje o
njihovom ostvarivanju i (samo)vrednovanju;
b. donosi plan SU zaposlenih i usvaja izveštaj o njegovom ostvarivanju;
c. donosi opšte akte (statut, pravila ponašanja...)
d. daje saglasnost na akt o organizaciji i sistematizaciji poslova;
Finansije
a. donosi finansijski plan ustanove;
b. usvaja izveštaj o poslovanju i godišnji obračun;
Direktor
a. raspisuje konkurs za izbor direktora ustanove, daje mišljenje i predlaže
ministru izbor direktora ustanove;
b. odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima direktora ustanove;
c. obrazuje komisiju za vođenje disciplinskog postupka protiv direktora i
donosi odluku o odgovornosti direktora za težu povredu radne obaveze ili
povredu zabrana;
Delatnost ustanove
a. odlučuje o proširenju delatnosti ustanove;
b. razmatra ostvarivanje O-V rada (poštovanje opštih principa, ostvarivanje
ciljeva i standarda obrazovnih postignuća);
c. preduzima mere za poboljšanje uslova rada;
...
Organ upravljanja donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova.
Za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti organ upravljanja odgovara organu koji ga
imenuje (skupština jedinice lokalne samouprave) i osnivaču (RS, autonomna pokrajina ili
lokalna samouprava).
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 119)
9
Grupisanje je napravljeno radi lakšeg učenja.
47
45. Direktor ustanove, uslovi i postupak za izbor i razrešenje
Direktor ustanove
Direktor rukovodi radom ustanove.
Dužnost direktora PU, odnosno škole može da obavlja lice koje ispunjava uslove za
prijem u radni odnos i ima:
1. dozvolu za rad nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika,
2. obuku i položen ispit za direktora ustanove i
3. odgovarajuće obrazovanje i radni staž u ustanovi na poslovima OiV:
a. najmanje 8 godina rada u ustanovi ako ima studije II stepena za
nastavnika te vrste škole, vaspitača za PU ili stručnog saradnika,
b. najmanje 10 godina rada u ustanovi ako ima studije I stepena, studije u
trajanju tri godine ili više obrazovanje (ako se na konkurs ne prijavi
nijedan kandidat sa studijama II stepena).
Ispit za direktora ustanove može da polaže lice koje ispunjava uslove za direktora
ustanove i koje ima dokaz o pohađanom propisanom programu obuke. Lice koje položi ispit
za direktora stiče licencu za direktora, tj. dozvolu za rad direktora. Izabrani direktor je
dužan da položi ispit za direktora u roku do 2 godine od dana stupanja na dužnost (u
suprotnom mu prestaje dužnost). Licenca se oduzima direktoru koji je pravnosnažnom
presudom osuđen za krivično delo, povredu zabrana ili privredni prestup u vršenju dužnosti.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 122)
48
Prestanak dužnosti direktora
Dužnost direktora ustanove prestaje:
a) istekom mandata,
b) na lični zahtev,
c) razrešenjem i
d) navršavanjem 65 godina života
Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi ministar (na teritoriji Vojvodine uz
saglasnost nadležnog organa autonomne pokrajine).
Ministar razrešava direktora ustanove ako je utvrđeno da:
1) ne ispunjava uslove za prijem u radni odnos;
2) odbije da se podvrgne lekarskom pregledu na zahtev organa upravljanja ili ministra;
3) ustanova ne sprovodi mere za bezbednost i zaštitu učenika;
4) direktor ne preduzima odgovarajuće mere u slučajevima povreda zabrana i težih
povreda radnih obaveza zaposlenih;
5) u ustanovi nije obezbeđeno čuvanje propisane evidencije i dokumentacije;
6) nije obezbedio blagovremen i tačan unos i održavanje baze podataka ustanove u
okviru jedinstvenog informacionog sistema prosvete kao i kontrolu unetih podataka;
7) ne postupa po nalogu nadležnog organa za otklanjanje utvrđenih nedostataka i
nepravilnosti;
8) je za vreme trajanja njegovog mandata škola 2 puta uzastopno ocenjena najnižom
ocenom za kvalitet rada;
9) nije obezbedio uslove za inspekcijski, stručno-pedagoški nadzor i spoljašnje
vrednovanje;
10) ...
Direktor je odgovoran za štetu koju namerno ili krajnjom nepažnjom nanese ustanovi.
Rešenje ministra kojim se direktor razrešava, konačno je u upravnom postupku.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 128)
Status direktora
Organ upravljanja zaključuje sa direktorom ugovor o radu na određeno vreme.
Ukoliko je direktor imenovan iz reda zaposlenih
a) u toj ustanovi – donosi se rešenje o premeštaju na radno mesto direktora koje
zamenjuje odgovarajuće odredbe ugovora o radu
b) kod drugog poslodavca – donosi se rešenje o imenovanju kojim ostvaruje
pravo na mirovanje radnog odnosa.
Direktor kome prestane dužnost
a) nakon 1. ili 2. mandata ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao pre
imenovanja za direktora ustanove
b) tokom 3. i svakog narednog mandata raspoređuje se na poslove koji
odgovaraju stepenu i vrsti njegovog obrazovanja (ako nema odgovarajućih
poslova, ostvaruje prava kao zaposleni za čijim radom je prestala potreba)
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 124)
49
Nadležnost i odgovornost direktora ustanove
Direktor je odgovoran za zakonitost rada i uspešno obavljanje delatnosti ustanove.
Direktor za svoj rad odgovara ministru i organu upravljanja (direktor ustanove sa
sedištem u Vojvodini za svoj rad odgovara i nadležnom organu autonomne pokrajine).
Osim poslova utvrđenih zakonom i statutom ustanove, direktor:
1) planira i organizuje ostvarivanje programa OiV i svih aktivnosti ustanove;
2) je odgovoran za samovrednovanje i stvaranje uslova za sprovođenje spoljašnjeg
vrednovanja;
3) je odgovoran za unapređivanje kvaliteta O-V rada i ostvarivanje razvojnog plana
ustanove;
4) odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima učenika i zaposlenih i obezbeđuje
uslove za njihovo ostvarivanje;
5) sarađuje sa
a) roditeljima i savetom roditelja;
b) učenicima i učeničkim parlamentom;
c) organima jedinice lokalne samouprave, organizacijama i udruženjima;
6) obavezan je da blagovremeno informiše zaposlene, učenike, roditelje, stručne organe i
organe upravljanja o svim pitanjima od interesa za rad ustanove u celini;
7) planira i prati SU zaposlenih i sprovodi postupak za sticanje zvanja nastavnika,
vaspitača i stručnih saradnika;
8) preduzima mere u slučajevima povreda zabrana;
9) rukovodi sednicama veća (V-O, nastavničkog, pedagoškog), bez prava odlučivanja;
10) obrazuje stručna tela i timove, usmerava i usklađuje rad stručnih organa u ustanovi;
11) ...
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 126)
51
48. Savetodavni organi ustanove
49. Sekretar
Sekretar obavlja pravne poslove u ustanovi:
1. u vezi sa javnim nabavkama, upisom dece i statusnim promenama u ustanovi;
2. stara se o zakonitom radu ustanove;
3. izrađuje pravne akte i ugovore;
4. prati propise i o tome informiše zaposlene;
5. pruža stručnu podršku u vezi sa izborom organa upravljanja i koordinira rad
komisije za izbor direktora ustanove;
6. ...
Sekretar mora da ima odgovarajuće obrazovanje (II stepen studija), savladan program
obuke i licencu za sekretara.
52
Programi OiV
53
Planovi i programi nastave i učenja osnovnog i srednjeg OiV
PLANOVI nastave i učenja u osnovnom i srednjem OiV, sadrže:
1) listu obaveznih predmeta i izbornih programa i aktivnosti po razredima;
2) ukupan godišnji fond časova po predmetima, programima i aktivnostima;
3) nedeljni fond časova po predmetima, programima i aktivnostima.
PROGRAMI nastave i učenja u osnovnom i srednjem OiV, sadrže:
1) ciljeve OiV i ciljeve učenja predmeta, programa i aktivnosti po razredima;
2) obrazovne standarde za osnovno i opšte srednje OiV;
3) ključne pojmove sadržaja svakog predmeta;
4) uputstvo za didaktičko-metodičko ostvarivanje programa;
5) uputstvo za formativno i sumativno ocenjivanje učenika;
6) način prilagođavanja programa muzičkog i baletskog OiV, OiV učenika sa
izuzetnim/posebnim sposobnostima, za OiV na jeziku nacionalne manjine i
obrazovanje odraslih;
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 60)
Ostvarivanje OiV
Organizacija O-V rada
O-V rad organizuje se u:
1. Odeljenju
- Odeljenje istog razreda može da ima do 30 učenika (do 33 uz
saglasnost Ministarstva).
- U jednom odeljenju mogu da budu do 2 učenika sa smetnjama u
razvoju i invaliditetom.
- Broj učenika umanjuje se za 2 po učeniku koji se obrazuje po IOP-1,
odnosno za 3 po učeniku koji se obrazuje po IOP-2.
54
- O-V rad u OŠ može da se organizuje i u kombinovanom odeljenju.
Kombinovano odeljenje sastavljeno od učenika dva razreda može da
ima do 15 učenika, a odeljenje od tri ili četiri razreda do 10 učenika.
2. Grupi
- Za predmete za koje je podela odeljenja na grupe predviđena planom i
programom nastave i učenja
- Izuzetno, u grupi može da se organizuje i ostvarivanje nastave izbornih
programa i slobodnih aktivnosti, ukoliko nije moguće organizovanje
O-V rada na nivou odeljenja.
- Grupa se po pravilu formira se na nivou razreda i ima od 15 do 30
učenika
- Izuzetno, grupa može da se formira na nivou ciklusa. Grupa sastavljena
od učenika dva razreda može da ima do 15 učenika, a grupa od tri ili
četiri razreda do 10 učenika.
3. Individualno
Odeljenje ili grupa u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i
invaliditetom može da ima do 10 učenika, a kada odeljenje čine učenici sa smetnjama koje se
manifestuju istovremeno u nekoliko oblasti do 6 učenika.
(Zakon o osnovnom OiV, Član 31)
(Zakon o srednjem OiV, Član 29)
O-V rad ostvaruje se u toku školske godine, koja počinje 1. septembra, izvođenjem
himne Republike Srbije, a završava se 31. avgusta naredne godine. O-V rad organizuje se u
dva polugodišta. Učenici imaju školski raspust.
Školskim kalendarom utvrđuje se trajanje i organizacija O-V rada i školskog
raspusta. Školski kalendar propisuje ministar do 1. juna za narednu školsku godinu i može da
se menja po odluci ministra ili uz njegovu saglasnost na zahtev škole ili jedinice lokalne
samouprave.
V-O rad predškolske ustanove ostvaruje se u toku radne godine, koja se prilagođava
školskoj godini.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 28)
10
U školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, može da se organizuje razredna
nastava i u 2. ciklusu.
55
Vreme koje učenik provodi u školi izražava se u satima i obuhvata:
1) časove obaveznih predmeta;
2) časove izbornih programa;
3) vreme provedeno u slobodnim aktivnostima.
OŠ:
Učenik u 1. ciklusu ima do 20 sati nedeljno.
Učenik u 2. ciklusu ima do 25 sati nedeljno.
SŠ:
U gimnaziji učenik može da ima do 30 sati nedeljno,
U stručnoj i umetničkoj školi do 31 sat, osim u školi koja ostvaruje programe
baletskog obrazovanja, gde učenik može da ima do 37 sati.
Kada učenik stiče obrazovanje na jeziku nacionalne manjine (u OŠ ili SŠ), ima do 2
sata nastave nedeljno više.
U nedeljni broj sati ne uračunava se trajanje časova dopunske i dodatne nastave, a za
SŠ i časa odeljenskog starešine.
Časovi (teorijska nastava i vežbe) traju 45 minuta, osim časova praktične nastave u SŠ
koji traju 60 minuta. Nastava u SŠ može da bude organizovana u blokovima.
56
Delatnost predškolskog ViO
Delatnost predškolskog ViO, tj. ViO dece predškolskog uzrasta (od 6 meseci do
polaska u OŠ), je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna
služba. Obavlja se u PU, a izuzetno može da se obavlja i u školi.
(Zakon o predškolskom ViO, Član 2)
57
56. Ogled
Ogledom može da se, pre uvođenja, proverava uvođenje novih sadržaja programa
OiV, organizacionih novina ili načina finansiranja, odnosno unapređivanje kvaliteta i
osavremenjavanje O-V rada.
Podnošenje inicijative i odobravanje ogleda
- Ustanova, nadležni savet ili zavod može da podnese inicijativu za uvođenje
ogleda sa predlogom programa koji sadrži cilj, očekivane ishode, trajanje,
način i uslove njegovog ostvarivanja, praćenja i vrednovanja.
- Nadležni savet, zavod ili odgovarajuća institucija kompetentna za predmet
ogleda, koji nisu podnosioci inicijative, daju stručnu procenu i preporuku
ministru.
- Na osnovu nje ministar odlučuje o odobravanju ogleda i propisuje program
ogleda. Ministar može da raspiše konkurs za ustanove u kojima će se
sprovoditi ogled.
Praćenje i vrednovanje ogleda ostvaruje se u skladu sa metodologijom koju utvrđuju
zavodi i Ministarstvo.
- Prosvetni savetnik prati sprovođenje ogleda.
- Zavod za unapređivanje OiV sprovodi vrednovanje ogleda, odnosno prati
kvalitet sadržaja programa ogleda i metoda rada i procenjuje ostvarenost
ciljeva i ishoda ogleda. Zavod dostavlja izveštaj o rezultatima praćenja i
vrednovanja ministru i inicijatoru ogleda. Izveštaj sadrži preporuku o daljem
statusu ogleda i predloge za unapređivanje. Izveštaj se objavljuje na zvaničnoj
internet stranici Ministarstva i Zavoda za vrednovanje kvaliteta OiV.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 51)
57. Udžbenici
Udžbenik je osnovno didaktički oblikovano nastavno sredstvo (u bilo kom obliku ili
mediju) koje se koristi u O-V radu u školi za sticanje znanja, veština, formiranje stavova,
podsticanje kritičkog razmišljanja, unapređivanje funkcionalnog znanja i razvoj
intelektualnih i emocionalnih karakteristika učenika. Sadržaji udžbenika utvrđeni su planom i
programom nastave i učenja i on mora biti odobren u skladu sa Zakonom o udžbenicima.
Pored udžbenika, u ostvarivanju O-V rada koriste se i druga nastavna sredstva (npr.
priručnik, radna sveska, zbirka zadataka, atlas, praktikum, audio ili video zapis i sl.).
Prilagođeni udžbenik je prethodno odobreni udžbenik koji je prilagođen obrazovnim
potrebama učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.
Jezik i pismo. Udžbenici i nastavna sredstva izdaju se na srpskom jeziku i ćiriličkom
pismu. Izuzetno, priručnik za stručne predmete i elektronski dodatak uz udžbenik mogu da se
izdaju na latiničkom pismu, ukoliko je to u funkciji boljeg predstavljanja i razumevanja
sadržaja. Udžbenik stranog jezika izdaje se na odgovarajućem stranom jeziku i pismu.
Udžbenik se izdaje na jeziku i pismu nacionalne manjine kada se O-V rad izvodi na tom
jeziku. Za izvođenje O-V rada sa decom oštećenog vida, udžbenik ili nastavno sredstvo
izdaje se na Brajevom pismu, u elektronskoj formi ili formatima koji su prilagođeni (sadržaj
štampan uvećano, fotografska uvećanja, reljefni crteži, sheme, karte, zvučni zapis).
58
Udžbenik mora da bude usklađen sa Standardima kvaliteta udžbenika radi postizanja
kvalitetnog i uravnoteženog OiV, zasnovanog na tekovinama i dostignućima savremene
nauke, prilagođenog obrazovnim potrebama svakog deteta. Standarde i uputstvo o njihovoj
primeni donosi ministar na predlog Zavoda za unapređivanje OiV i po pribavljenom
mišljenju Nacionalnog prosvetnog saveta. Standardi predstavljaju uslove koji se odnose na
a) sadržinu,
b) pedagoško-psihološke zahteve,
c) didaktičku i metodičku obradu,
d) jezičke zahteve,
e) izradu,
f) grafičku, likovnu i tehničku opremljenost udžbenika.
Udžbenik koji je odobren u skladu sa Zakonom o udžbenicima uvršćuje se u Katalog
udžbenika. Zabranjeno je školi da koristi udžbenik koji nije uvršten u Katalog.
Izbor udžbenika. Stručna veća daju predlog udžbenika iz Kataloga udžbenika za svaki
predmet u svakom razredu. Nastavničko veće na osnovu ovih predloga donosi odluku o
izboru udžbenika. Direktor obaveštava Savet roditelja.
Kvalitet udžbenika i rezultate korišćenja u O-V radu kontinuirano prati Zavod za
unapređivanje OiV.
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 63)
(Zakon o udžbenicima, Član 2, 6, 12, 18-19, 34, 37)
59
59. Stručno-pedagoški nadzor
60
(Zakon o osnovama sistema OiV, Član 187)
61