† PREGLED

VJE»ITI SAVJETI VLASTIMA

Ebu Hamid Muhammed el-Gazali: Savjeti vlastima (Nasihatu-l-muluk),
“El-Kalem”, Sarajevo 2001., Biblioteka “KlasiËna islamska misao”.
Prijevod sa arapskoga, predgovor i komentar: prof. dr. Enes KariÊ
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Ebu Hamid Muhammed el- s vlaπÊu”. SliËnih djela bilo je dosta »ovjek je prolazan, Bog je vjeËan,
Gazali (1058.-1111.) jedno je od na- u povijesti islamskog miπljenja. Kao ali da bi se u procesu vlasti i vladan-
jveÊih imena u povijesti miπljenja u πto ih je bilo i u drugim kulturama. ja doista to znalo poπtovati, jako je
islamu. Meu najËitanijim je i Profesor KariÊ nas podsjeÊa na dje- bitno imati u vidu samu prirodu
najprevoenijim autorima cijelih la Ibnu-l-Mukaffe (umro 757.), Ibn Ëovjeka, njegove strasti i moguÊe
ovih devet stoljeÊa koliko nas dijeli Kutejba (umro 889.) i dr. ambijentalne neiæivljenosti,
od njegova æivota i smrti. I to je ono El-Gazali je svoje Savjete vlastima druπtvene okolnosti u kojima je on
πto se zna i na naπim prostorima. pisao na perzijskom jeziku. Do nas vladar a drugi njegovi potËinjeni,
Gazali je, meutim, i veliki autor su Savjeti... doprli preko arapskog naËine kako prepoznati sutraπnjeg
koji se uvijek nanovo otkriva, ko- prijevoda od strane Gazalijeva diktatora ili vladara pravednika...
mentira, otvara svojim grandiozn- uËenika Safijjuddina Ali b. Mubare- Mnoge Gazalijeve mudre opaske od
im djelom i utjecajnom miπlju. ka b. Mevhuba u VI. hidæretskom prije devet stoljeÊa i dan-danas su
Savjeti vlastima u bosanskom pri- stoljeÊu. Zato je na poËetku knjige, jednako aktualne. Vlast je u svim
jevodu moæda su doπle malo kasno odmah iza KariÊeva predgovora vremenima najËeπÊe samo “volja za
u odnosu na prijevode istog djela bosanskom prijevodu, dat moÊ”. Od liËnog karaktera, princip-
na druge svjetske jezike, ali bez “Predgovor Gazalijeva prevodioca”, ijelnosti i uspjeπnosti obnaπatelja
obzira koliko djelo kasnilo, ono nam u kojemu se smjerni Safijjuddin Ali vlasti ovisi i karakter druπtvenih
otvara πiroke kapije islamske b. Mubarek b. Mevhub zahvaljuje odnosa kojima oni stoje na Ëelu.
duhovnosti, principe u razumijevan- Bogu na znanju i svome uËitelju Povijest je puna dobrih i zlih vla-
ju funkcioniranja organiziranog Gazaliju kao prijenosniku znanja iz dara, totalitarista i pravednika, onih
druπtva, jedno trajno osobno opÊe riznice svih darova Boæijih. U koji su u crno zaveli svoje narode i
miπljenje o politiËko praktiËnim ve- nastavku su Savjeti vlastima podi- epohe i onih koje povijest pamti kao
zama izmeu ljudi, njihovih Êudi, jeljeni na sljedeÊa poglavlja: Koji su odgovorne reformatore i Ëasne po-
njihovih namjeπtenja i ponaπanja u korijeni stabla vjerovanja - o naËe- jedince, Ëije se reËenice s velikim
labirintnim izazovima vlasti. lima vjere; O granama korijena poπtovanjem trajno citiraju i tu-
“Djelo Savjeti vlastima pripada vjerovanja; O pravdi, politici, vla- maËe.
redu odgojno-obrazovne literature darima i njihovim æivotopisima; O Savjeti vlastima velikoga musli-
iz podruËja gazalijanski intonirane politici vezira (ministara) i njihovim manskog uËenjaka pomoÊi Êe nam
politiËke filozofije koja je tada bila æivotopisima; O sekretarima/pis- da lakπe razumijemo i ovo sasvim
u modi”, zapisat Êe prevodilac i pis- arima i kako se trebaju ponaπati; naπe (ovobosansko) vrijeme. Pogle-
ac predgovora profesor Enes KariÊ O visokoj velikoduπnosti i damo li koju godinu (ili deceniju)
i nastaviti da ovo djelo “treba pos- samopoπtovanju vladara; O izreka- unazad, onda moæemo i poæaliti πto
matrati u kontekstu πireg spektra ma filozofa koje su izrekli o se prijevod ovoga Gazalijeva djela
tzv. edeb-literature, opÊe knjiæevnosti mudrosti; O Ëasti uma i umnih lju- nije i ranije pojavio na bosanskom
islamske kulture i civilizacije, koja di; O osobinama æena i o tome kak- jeziku. Pod uvjetom, naravno, da
je uvijek pisana sa ciljem odgajanja va sve dobra i zla u njima ima. I oni koji u stranaËko-partijskim erge-
ljudi i probuivanja plemenitih veÊ prema naslovima pojedinih lama trËe u vlast i koji je energiËno
poriva u njima.” Kako je “edeb-lite- tema vidimo da je El-Gazali vrline i Ëuvaju nakon πto ju se dokopaju
ratura πtivo koje ljude moralno uspjeπnosti vladara i bilo kojeg su- ikada iπta suvislo Ëitaju.
osvjeπÊuje”, El-Gazali se u Savjetima dionika u vlasti mjerio kvalitetom
vlastima “opredjeljuje za odgajanje njihova poπtovanja Boga, kao Hadæem HajdareviÊ
svih ljudi koji imaju bilo kakve veze Svestvoritelja i Svedræatelja svijeta. †

152 novi †uallim br. 5 • 1. rmuharrem. 1422. / 26 . mart 2001.