ime i prezime: ________________________________datum: ______________bodovi______/40

1. Nacrtaj i opiši:

a) raspodjelu vode u podzemlju

b) hidrološki ciklus.
¸¸¸¸

2. Što je predmet hidrogeologije? bilanca podzemnih voda, intenzitet procijeđivanja te

obnavljanje podzemnih voda - u funkciji klimatskih uvjeta, općim geološkim te
hidrogeološkim odnosima promatranog prostora

3. Na vodnom profilu kroz tlo razlikujemo _________saturiranu_______ i

___________nesaturiranu______ zonu.
4. Prema načinu postanka, poroznost stijene može biti _____primarna
(međuzrnska)__________, ____sekundarna poroznost -______________ i
__________tercijarna____disolucijska poroznost ______.

5. Kod 100%-tne saturacije:

a) sve pore su ispunjene vodom
b) neke pore su ispunjene vodom i zrakom
c) sve pore su ispunjene zrakom
d) ništa od navedenog.

6. U nesaturiranom (nezasićenom) dijelu podzemlja prema pojavljivanju i načinu

cirkulacije vode razlikuju se:
a) zona vode u tlu, prijelazna zona i kapilarna zona
b) zona vode u tlu i kapilarna zona
c) prijelazna zona i kapilarna zona
d) zona vode u tlu, prijelazna zona i freatska zona.
7. Omjer volumena vode prema volumenu pora izražen u postocima
predstavlja_____stupanj saturacije_______________________________.
 8. Što je efektivna poroznost, a što ukupna poroznost?
ukupna poroznost - ukupni porni prostor bez obzira na to da li su pore povezane ili ne  efektivna
poroznost - pore koje su međusobno povezane - količina vode koja će se gravitacijski ocijediti iz uzorka
stijene

9. Poroznost koja nastaje kao posljedica mehaničkog naprezanja uslijed djelovanja

tektonskih sila na stijenu koja je već formirana naziva se:
a) Primarna poroznost
b) Sekundarna poroznost
c) Tercijarna poroznost.

a) Što je vodonosni sloj ili vodonosnik? vodonosni sloj ili vodonosnik - općenito stijena,
odnosno propusni sloj ili skupina slojeva koja sadrži vodu i kroz koju u prirodnim
uvjetima mogu protjecati znatne količine vode, odnosno kroz koju se voda kreće s
lakoćom u smislu dotoka vode u zdenac za potrebe vodoopskrbe naziva

10. Potpuno saturirani vodonosni sloj koji je u krovini i podini omeđen nepropusnim
naslagama, odnosno naslagama čija je hidraulička vodljivost K’=0 naziva se
_____zatvoreni__________ vodonosnik.

11. S obzirom na silu koja uzrokuje to gibanje razlikujemo:

a) pelikularni, kapilarni i gravitacijski tok podzemne vode
b) pelikularni i gravitacijski tok podzemne vode
c) laminarni i turbulentni tok podzemne vode.

12. Što je transmisivnost? količinu vode koja protječe kroz poprečni presjek vodonosnog
sloja, jedinične širine i debljine (m), uz jedinični hidraulički gradijent  m2 /dan, m2 /s ili
cm2 /s  predstavlja umnožak koeficijenata hidrauličke vodljivosti (K) i debljine sloja
(m)

13. Što su estavele? specifični izvori koji postoje samo u krškom području - voda kroz
njih izlazi na površinu za visokih podzemnih vodostaja i tada imaju funkciju
izvora, a za niskih vodostaja djeluju kao ponori ponekad i vrulje djeluju kao
estavele

14. Temeljni zakon hidraulike koji opisuje laminaran gravitacijski tok vode u poroznoj
sredini naziva se ______Darcyjev zakon______________ zakon.

15. Što je krš? - naziv za skup morfoloških, hidroloških i hidrogeoloških značajki

terena koji su izgrađeni od stijena topivih u vodi

16. Nabroji morfološke oblike u kršu! škrape, vrtače ili ponikve, uvale ili suhe doline,
krška polja, jame i spilje

17. Na temelju morfoloških i hidrogeoloških osobitosti, područje Dinarskog krša dijelimo

na:
a) jadransko područje, područje niskog krša, panonsko područje
b) jadransko područje, priobalno područje, aluvijalno područje
c) jadransko područje, područje visokog krša, unutrašnje područje

18. Prividna brzina kretanja podzemne vode u kršu određuje se primjenom

________v=L/t_____________.

19. Djelovanje egzodinamskih procesa očituje se kao:

a) proces mehaničkog razaranja, proces mineralnih promjena i proces kemijskog
otapanja
b) proces mehaničkog razaranja i proces mineralnih promjena
c) proces mehaničkog razaranja, proces kemijskog otapanja i korozije.

20. Što je erozija? mehaničko razaranje i kemijsko otapanje stijena i odnošenje

razorenog i otopljenog materijala s površine ili u plićem podzemlju nastaje
djelovanjem vanjskih, egzodinamskih sila

21. Proces razaranja obala snagom valova naziva se

_________abrazija__________________.

22. Materijal se niz padinu može kretati:

a) puzanjem, prevrtanjem, klizanjem, širenjem (razmicanjem), ili tečenjem
b) odronjavanjem, prevrtanjem, klizanjem, širenjem (razmicanjem), ili tečenjem
c) odronjavanjem, prevrtanjem, zemljanim tokom, širenjem (razmicanjem), ili
tečenjem.

23. Navedite faktore koji utječu na pokrete na padinama, odnosno na formiranje klizišta
(min 5 faktora).

promjene u nagibu padine promjene u vegetaciji

promjene opterećenja na padini trošenje stijena

udari i vibracije

promjene u sadržaju vode u terenu

djelovanje podzemnih voda

24. Što je odronjavanje? odvajanje odnosno otkidanje materijala sa padina pod

djelovanjem gravitacije  po površini na kojoj ima malo ili uopće nema smicanja,
već u zraku dolazi do slobodnog pada, prevrtanja ili kotrljanja pojedinih dijelova
nestabilne mase

25. Rotacijsko kretanje (prema naprijed) mehanički odvojene mase tla ili stijene
(pojedinačnih ili povezanih čestica i blokova) niz strme ogoljene padine, koja se
nagomilava na morfološki pogodnim padinama u obliku sipara naziva se:
a) Prevrtanje
 b) Odronjavanje
c) Rotacijsko klizanje
d) Tečenje.

26. Nacrtaj: rotacijsko I translacijsko klizanje!

27. Najučestaliji tip kanalskog tečenja naziva se ______Tok debrisa______________.

28. Na mjestu na kojima se jedna ploča kreće prema drugoj i podvlači (subducira) pod nju
ili se s njom sudara (kolizija), a karakterizirane su cijelim nizom geoloških aktivnosti
koje nastaju upravo kao posljedica kretanja ploča jedne prema drugoj nazivaju se
_______________konvergentne granice_________________________.

29. Nacrtaj:

a) konvergentne granice ploča

b) transformne granice ploča
c) divergentne granice ploča

30. Kako se dijele potresi prema

uzročniku nastanka potresa? slabiji potresi, jači potresi, vulkanski potresi urušni
potresi

31. Valovi koji putuju kroz Zemlju kao rezultat potresa razlikuju se načinom i brzinom
širenja, a to su:
a) Longitudinalni, transverzalni i dugi valovi
b) Longitudinalni, L- valovi (LOVE-ovi valovi) i R-valovi (RAYLEIGH-ovi valovi)
c) transverzalni, L- valovi (LOVE-ovi valovi) i R-valovi (RAYLEIGH-ovi valovi)

32. Geometrijska točka u unutrašnjosti Zemlje u kojoj dolazi do poremećaja, odnosno

mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje od kuda se šire seizmički valovi naziva se:

a) Epicenter potresa
b) Hipocentar ili žarište potresa
c) Magnituda potresa.

33. Omjer volumena vode prema volumenu pora izražen u postocima

predstavlja_________stupanj saturacije___________________________.

34. Što je ukupna poroznost? omjer volumena pora i ukupnog volumena stijene

35. Prema načinu postanka, poroznost stijene može biti _______primarna (međuzrnska)
poroznost stijene________, ______sekundarna poroznost ____________ i ______tercijarna
poroznost disolucijska poroznost ______________.
36. Što je primarna (međuzrnska) poroznost? nastaje u isto vrijeme kada se stijena stvara,
konsolidira ili preobražava procesom metamorfoze

37. Sposobnost stijene da propušta vodu pod djelovanjem hidrauličkog gradijenta, a

kvalitativno se može izraziti kao lakoća kojom se fluid kreće kroz poroznu sredinu
naziva se:

a) propusnost
b) poroznost
c) transmisivnost.

38. Stijena, odnosno sloj ili skupina slojeva čija je propusnost znatno manja od
propusnosti vodonosnika, odnosno iz koje se voda ne može crpiti pomoću zdenaca
naziva se:

labopropusni sloj
a) Nepropusan sloj
b) Vodonosni sloj.

39. Tri (3) osnovna tipa vodonosnih slojeva su:_______ Zatvoreni vodonosni sloj 
Poluzatvoreni vodonosni sloj  Slobodni ili otvoreni vodonosni sloj____________,
___________________ i _______________________.
40. Zatvoren vodonosni sloj kojemu se u krovini (i podini) nalaze slabopropusne naslage,
čija hidraulička vodljivost je veća od nule, ali puno manja od hidrauličke vodljivosti
vodonosnog sloja pa se horizontalna komponenta toka može zanemariti naziva se
_______________arteški______ vodonosnik.

41. Što predstavlja Darcyjev zakon? temeljni zakon koji opisuje laminaran gravitacijski tok vode u
poroznoj sredini - ustanovljen eksperimentalno - Henry Darcy  dizajniranjem pješčanih filtera za
pročišćavanje vode, postavio je zakon toka vode kroz pijesak - rezultati objavljeni 1856. godine

42. Što u Darcyjevom zakonu predstavlja izraz dh/dl? hidraulički gradijent ili promjena
potencijala na promatranom putu  u Darcy-jevoj aparaturi - razlika u visini stupca vode
na ulazu i na izlazu cijevi s pijeskom

43. Što je hidraulički gradijent? gubitak mehaničke energije fluida duž toka ili pad
potencijala na promatranom putu (h=potencijal, l=put)  voda se kreće s mjesta
višeg na mjesto nižeg potencijala - znak minus

44. Što je transmisivnost? Predstavlja količinu vode koja protječe kroz poprečni presjek
vodonosnog sloja, jedinične širine i debljine (m), uz jedinični hidraulički gradijent  m2
/dan, m2 /s ili cm2 /s  predstavlja umnožak koeficijenata hidrauličke vodljivosti (K) i
debljine sloja (m)

45. Što je koeficijent hidrauličke vodljivosti? izražava lakoću kojom se voda giba kroz
vodonosni sloj  količina vode koja protječe kroz poprečni presjek vodonosne stijene jedinične
površine (F=1 m2 ) uz jedinični hidraulički gradijent tj. pad potencijala za 1 m na udaljenosti od 1
m u smjeru tečenja podzemne vode

46. Glavna mjesta ponovnog koncentriranog izlažanja podzemnih voda na površinu

nazivaju se ________izvori ili vrela_____________.

47. Specifični izvori, odnosno kombinacija krškog izvora i ponora tj. za vrijeme visoke
podzemne vode voda izvire kroz istu pukotinu kroz koju za vrijeme niskih voda ponire
su:
a) Potajnice
b) Krški izvori
c) Estavele
d) Gejziri.

48. Stalni ili povremeni krški izvori slatke vode ispod mora nazivaju se
______vrulje________.

49. Navedi osnovne kategorije tečenja! .1. tok debrisa 2. lavina debrisa 3. zemljani tok
4. blatni tok 5. puzanje
50. Najučestaliji tip nekanalskog tečenja naziva se__________Tok debrisa ______.

51. Koje mjere se primjenjuju za smirenje nastalog klizišta? (nabroji min 5 mjera).

1) _________povoljnim skretanjem strujnog tlaka_____________________________

2) __sniženjem razine podzemne vode u kosini i reguliranjem otjecanja površinskih

voda____________________________

3) _promjenom oblika padine___

4) __________potpornim konstrukcijama________________

5) ____________opterećenjem donjeg, pasivnog dijela klizišta__________________

6) povećanjem efektivnih naprezanja

7) posebnim postupcima - injektiranja, elektroosmoza i elektrokemijsko očvršćenje terena,

toplinska, mehanička, kemijska i vakuumska stabilizacija

8) ugradnjom pilota velikog promjera

9) pošumljavanjem terena

52. Prema načinu na koji se pomiču relativno jedna prema drugoj, razlikujumo:

a) divergentne, konvergentne i transformne granice ploča

b) divergentne, konvergentne i borane granice ploča
c) divergentne, konvergentne I rasjedne granice ploča
d) ništa od navedenog.

53. Na mjestu na kojima se jedna ploča kreće prema drugoj i podvlači (subducira) pod nju
ili se s njom sudara (kolizija), a karakterizirane su cijelim nizom geoloških aktivnosti
koje nastaju upravo kao posljedica kretanja ploča jedne prema drugoj nazivaju se

_______________kovergentne granice ploča_________________________.

54. Endogeni proces do kojeg pretežito dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a
posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije su:

a) Potresi
b) Magmatizam
c) Orogenetski pokreti.
55. Kako se dijele potresi prema uzročniku nastanka potresa? Tektonski, vulkanski i urušni
potresi

56. Valovi koji putuju kroz Zemlju kao rezultat potresa razlikuju se načinom i brzinom
širenja, a to su:
d) Longitudinalni, transverzalni i dugi valovi
e) Longitudinalni, L- valovi (LOVE-ovi valovi) i R-valovi (RAYLEIGH-ovi valovi)
f) transverzalni, L- valovi (LOVE-ovi valovi) i R-valovi (RAYLEIGH-ovi valovi)

57. Što je epicenter potresa? mjesto potresove vertikalne projekcije na površini, na kojem se
osjeti najjači udar

58. Analizom seizmograma određuju se dubine hipocentra ili žarišta potresa, a s obzirom
na nju, razlikuju se:

a) plitki, srednje duboki i duboki potresi

b) površinski, plitki i duboki potresi
c) plitki, duboki i jako duboki potresi.