Caritas Final

Untitled-1 1 2. 2. 2021.
15:36:05
Upravljanje volonterima
Priručnik za organizatore volonterskog angažmana u Caritasu
Caritas.indd 1 2. 2. 2021. 10:34:14

UPRAVLJANJE VOLONTERIMA
Nakladnik:
Caritas Bosne i Hercegovine
Mehmed bega Kapetanovića Ljubušaka 6
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.caritas.ba
Za nakladnika:
mons. Tomo Knežević
Priredili:
Caritas Bosne i Hercegovine
Dijana Muzička
Sanja Horvat
Caritas biskupije Banja Luka

Tanja Valentić
Slavica Jukić
Milica Ducan
Lektura:
Marija Vučković
Naklada:
250 primjeraka
Grafički dizajn i tisak:

Suton d.d.
-----------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
37.068(035)
UPRAVLJANJE volonterima : priručnik za organizatore volonterskog angažmana u Caritasu / [priredili
Dijana Muzička ... [et al.]. - Sarajevo : Caritas Bosne i Hercegovine, 2021. - 47 str. ; 30 cm
ISBN 978-9958-9434-7-8
COBISS.BH-ID 42487558
-----------------------------
Caritas.indd 2 2. 2. 2021. 10:34:14

Sadržaj
UVOD ..................................................................................................................................................... 4
Utemeljenje za trening ............................................................................................................................ 4

Zakonska osnova za volontiranje u Bosni i Hercegovini, Federacija BiH i Republika Srpska .............. 5
Zakonska osnova za volontiranje Europske unije ................................................................................... 5
Što je volontarijat? .................................................................................................................................. 6
Koncept i načela volontarijata ................................................................................................................ 6
Upravljanje volonterima – line menadžer ............................................................................................... 7
PRIPREMA ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE VOLONTERIMA ............................................... 9
Procjena potreba za volonterima ............................................................................................................. 9

Opis posla volontera ............................................................................................................................... 9
Neophodan proračun ............................................................................................................................. 10
Regrutiranje i selekcija kandidata ......................................................................................................... 10
Selekcija/odabir kandidata .....................................................................................................................11
Upućivanje volontera i obuka ............................................................................................................... 12
Motivacija i prepoznavanje ................................................................................................................... 13
Učenje i razvitak volontera i organizacije............................................................................................. 16
Potpora volonterima i supervizija ......................................................................................................... 17
Upravljanje i odnos zaposlenog osoblja prema volonterima ................................................................ 18
Praćenje i evaluacija rada volontera ..................................................................................................... 18
ULOGA ORGANIZACIJE U UPRAVLJANJU VOLONTERIMA..................................................... 19
Uloga volontera i njihove vještine kao odgovor na potrebe unutar organizacije.................................. 19

Suradnja volontera s partnerima i/ili donatorima.................................................................................. 20
Prihvaćanje volontera u organizaciju .................................................................................................... 20
Sigurnost volontera tijekom boravka i rada .......................................................................................... 20
Evaluiranje organizacije za naučene lekcije i rast za budućnost .......................................................... 21
Baza podataka ....................................................................................................................................... 21
Program treninga (priprema i raspored za trenera) ............................................................................... 23
Dodatak – Agenda za trenera ................................................................................................................ 24
Dodatak – Primjer volonterskog ugovora (Caritas Banja Luka) .......................................................... 26
Dodatak – cjelovit tekst – Zakon o volontiranju Republike Srpske ..................................................... 28
Dodatak – cjelovit tekst – Zakon o volontiranju Federacije Bosne i Hercegovine .............................. 38
Caritas.indd 3 2. 2. 2021. 10:34:14

UVOD
Za Caritas volonteri su vrijedni i punopravni članovi tima koji nastoje svojim volonterskim angažmanom
pomoći ljudima u nevolji i time ispuniti misiju i viziju Caritasa.
Ovaj Priručnik nastao je u pripremi održavanja treninga za menadžment i volontere. U Priručniku su
obrađene osnovne informacije o volontarijatu i zakonskim načelima, o obvezama i pravima volontera
te o obvezama i pravima organizacije.
Priručnik su pripremili djelatnici Caritasa u BiH u razdoblju od listopada do prosinca 2020. godine
na temelju iskustva volonterskog rada u Caritasu, načela i zakona koji reguliraju volonterski rad,
preporučenih pravilnika različitih institucija te prema naputcima Menadžment standarda Caritasa
Internationalis.
Priručnik je namijenjen svim djelatnicima Caritasa u Bosni i Hercegovini koji se bave organiziranjem
volonterskih poslova. Posebno je bitan za provedbu projekta ABC EUAV.
Izrazi koji se koriste u ovom Priručniku, a koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li korišteni
u muškom ili ženskom rodu obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Utemeljenje za trening
Projekt ABC EUAV ili Osnaživanje kapaciteta unutar Caritasove mreže započeo je u veljači 2020.
godine i traje dvije godine. Cilj projekta je osnažiti Caritase znanjem i iskustvom na području smanji-
vanja rizika od katastrofa i upravljanja volonterima. Kroz projekt su planirane edukacije i akcije koje
imaju za cilj ojačati Caritase na svim razinama.
Poseban fokus, što je predmet ovoga treninga, stavljen je na upravljanje volonterima iz država članica
Europske unije kao i upravljanje volonterima unutar države. S obzirom na situaciju s pandemijom
bolesti COVID-19 prvi trening kroz projekt ABC EUAV umjesto u Beču održan je elektronički i na
njemu su sudjelovale sve zemlje partneri na projektu: Albanija, Armenija, Austrija, Bosna i Herce-
govina, Gruzija, Kosovo, Srbija i Ukrajina te Caritas Europe kao nositelj cijelog procesa projektne
implementacije. Sudionici treninga dobili su zadaću isti trening prilagoditi kontekstu svoje države te ga
replicirati na lokalnoj razini. U skladu s potrebama na terenu u BiH Caritasi na nadbiskupijskoj razini
treninge će raditi tako da svi djelatnici završe edukaciju kako bi se zadržalo znanje unutar organizacija.
Osim toga planiran je i novi projekt za prihvaćanje volontera iz država članica Europske unije. Za
Caritas u Bosni i Hercegovini certifikat i proces certificiranja pribavio je Caritas Bosne i Hercegovine.
Tijekom procesa izrađen je niz dokumenata i procedura koji su neophodni za organizaciju koja upravlja
volonterima. Novi projekt s volonterima iz Europske unije skraćenog naziva SAFER – Upravljanje
volonterima i smanjivanje rizika od katastrofa aplicirali su Caritas Austrije i Caritas Europe zajedno s
ABC EUAV partnerima. U procesu certificiranja Caritasi Srbije i BiH dobili su certifikat za prihvaćanje
volontera, dok su Caritasi Europe, Rumunjske i Austrije dobili status organizacija koje šalju volontere.
Ostali Caritasi Armenije, Gruzije i Ukrajine još nisu dobili nikakav odgovor od Europske unije. U
novom SAFER projektu partner na projektu Caritasu BiH je Caritas biskupije Banja Luka.
Caritas.indd 4 2. 2. 2021. 10:34:15

Zakonska osnova za volon�ranje u Bosni i Hercegovini,

Federacija BiH i Republika Srpska
Volontiranje u Bosni i Hercegovini regulirano je Zakonom o volontiranju FBiH i Zakonom o

volontiranju Republike Srpske. Tim su zakonima jasno definirani prava i obveze volontera ali i
organizatora volontiranja.
U FBiH volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina
kojima se bez naknade pružaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH.
U RS-u se volontiranje definira kao aktivnost od općeg interesa za Republiku Srpsku kojom se doprinosi
poboljšanju kvalitete života, aktivnom uključivanju građana i građanki u društveni proces i razvoju
humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.
Detalji zakona reguliraju uvjete volontiranja, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja,
novčane naknade, ugovore, definicije volonterskog angažmana kao i smjernice za akreditiranje. Cjeloviti
tekstovi oba zakona nalaze se u privitku.
Uvjeti u oba zakona jasno su definirani: volonter je svaka osoba starija od 15 godina koja obavlja
volonterske usluge u skladu s zakonom/ima. Za malodobne volontere od 15 do 18 godina starosti
primjenjuju se posebna načela zaštite.
Volonteri imaju obvezu potpisati volonterski ugovor, a trebaju dobiti potvrdu o volonterskom angažmanu
ili volontersku knjižicu. Tijekom volonterskog rada obvezni su pohađati stručno osposobljavanje.
Imaju mogućnost i pravo dobivanja novčane naknade. Ovi zadatci obveza su organizatora volontiranja.
Zakonska osnova za volon�ranje Europske unije
Europska unija izgrađena je na solidarnosti, zajedničkoj vrijednosti koja je snažno prisutna na svim
razinama europskoga društva. Solidarnost određuje europski projekt i njome se osigurava nužno
jedinstvo koje nam je potrebno za rješavanje aktualnih i budućih kriza jer je utemeljena na čvrstim
moralnim načelima. Ona je i jasan orijentir za mlade Europljane u njihovoj težnji za boljom Unijom.
Mladima su potrebne lako dostupne mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima solidarnosti. To bi im
moglo omogućiti da se posvete općoj koristi zajednice, a istodobno mogu steći iskustvo i kompetencije
koje su korisne u osobnom, obrazovnom, društvenom, građanskom i profesionalnom razvoju. Sve to
pridonosi većim izgledima za pronalazak radnog mjesta.
Europske snage solidarnosti okupljaju mlade kako bi izgradile više uključivo društvo koje podupire
ranjive osobe i odgovara na društvene promjene. Iskustvo sudjelovanja u Snagama solidarnosti nadah-
njuje i osnažuje mlade koji žele pomoći, učiti i razvijati se. Snage solidarnosti jedinstvena su ulazna
točka za takve aktivnosti solidarnosti u cijeloj Uniji.
EUAV je dio Europske unije koji je namjenski organiziran za rad s volonterima. Organizacije koje
žele raditi s volonterima mogu aplicirati za certifikat i postati certificirana organizacija za slanje i pri-
manje volontera. Samo članice Europske unije mogu slati volontere i primati ih, dok države koje nisu
Caritas.indd 5 2. 2. 2021. 10:34:15

u Europskoj uniji mogu samo primati volontere. Da bi se uopće dobio certifikat za primanje i/ili slanje
volontera, organizacija treba zadovoljavati određene kriterije i imati uspostavljene procedure i pravila
unutar organizacije. Dokumenti, politike i procedure koji su neophodni prije apliciranja za certifikat su:
1. Politika o sigurnosti i zaštiti zdravlja za međunarodne volontere

2. Sigurnost na putovanju i smjernice za put za međunarodne volontere
3. Osobni sigurnosni dokument za volontera
4. Kartica za izvanredne situacije za volontera
5. Mentalno zdravlje i samozaštita za međunarodne volontere
6. Obrazac prijave incidenta
7. Obrazac za plan putovanja međunarodnog volontera
8. Zaštita podataka i zadržavanje podataka
9. Smjernice upravljanja volonterima iz država članica Europske unije
10. Smjernice o sigurnosti i zaštiti zdravlja, sigurnosti na putu, obrasci dokumenata itd.
Nakon izrade svih politika i smjernica za upravljanje volonterima, organizacija može napraviti samo-
procjenu. Samoprocjena je dostupna na stranici EUAV-a i ovi su dokumenti svakako od velikog značaja
jer opisuju upravo one segmente u samoprocjeni na kojima EUAV temelji certifikat. U isto vrijeme
nije dovoljno imati dokumente i samoprocjenu, već je neophodno imati iskustvo u radu s volonterima
i preporuke partnerskih organizacija koje će jamčiti za organizaciju.
Što je volontarijat?
Riječ volonter (franc. volontaire) označava osobu koja besplatno obavlja neku službu, dakle volontirati
znači besplatno služiti.
Prema Europskom manifestu o volontiranju volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom vol-
jom pojedinca kao i osobnim izborom i motivacijom; bez želje za financijskom dobiti; u organiziranom
okruženju (unutar nevladinih udruga, volonterskih centara, manje ili više organiziranih neformalnih
skupina); u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini pridonoseći zajedničkim vrijed-
nostima bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira).
Koncept i načela volontarijata
Načela:
1. Bez financijskih gubitaka ili ulaganja od strane volontera jer je načelo međunarodnog i
lokalnog volontiranja da volonter nema financijskih gubitaka ili ulaganja.
2. Pravo biranja – Svatko odlučuje želi li biti volonter, kakva vrsta volontera i želi li uložiti
svoje vrijeme i energiju u volontiranje.
3. Uzajamnost i priznanje – Netko želi postati volonter jer želi poboljšati svoje vještine. Ne
trebamo se pitati koja je motivacija volontera. Svaka osoba zaslužuje postići nešto i ostvariti
Caritas.indd 6 2. 2. 2021. 10:34:15

se, ne financijski nego iskustveno, stjecati nova prijateljstva, poboljšanje vještina ili pak osjećaj
da rade nešto dobro.
4. Pravednost i dostojanstvo – Volonter ima pravo na ova načela. Ako priroda posla zahtijeva
određene vještine, organizator volontiranja to mora unaprijed znati i reći volonteru. U protivnom
ih stavljamo u nepovoljnu situaciju i narušavamo načelo pravednosti i dostojanstva.
5. Dodatna vrijednost – Volonter ne treba biti zamjena za radnika koji je plaćen za svoj rad, ali
može svojim radom pružiti dodatnu vrijednost onome što se već radi. Vrijednost volontera ne
može se izraziti u novcu, već u njegovom vremenu koje daje, vještinama koje posjeduje i znan-
jima koja su važna za određeni segment poslovanja organizacije. Volonter pomaže organizaciji
u izgradnji kapaciteta kroz svoj angažman.
6. Neplaćeno ne znači besplatno – Iako nije plaćeno, volontiranje nije besplatna aktivnost.
Ponekad se kaže: koristimo volontere jer nemamo proračun – to je pogrešno. Dosta je troškova
uključenih za osiguravanje smislenog rada volontera. Ako nema proračuna, možda je čak i
složenije raditi s volonterima.
Upravljanje volonterima
Upravljanje volonterima jednostavan je proces koji treba biti unaprijed dobro isplaniran i u kojem treba
biti definirano tko je za što odgovoran. Uobičajeno je to niz zadataka koje zaposlenici već poznaju i
njima se koriste. Potrebno je usmeno i pismeno informirati volontere o tim zadatcima.
Na dnevnoj osnovi volonter treba znati tko ima ključ ureda; kad se ured otvara i zatvara; šifre za ulazak
u ured ako postoje; koliko traje radno vrijeme u organizaciji; kakva su interna pravila i neke zajedničke
prakse; ako se desi izvanredna situacija, kako postupiti unutar ureda; kome se obratiti zbog pogreške
u radu opreme ili nekog kvara; te kome se obratiti ako postoji opravdana opasnost na radnom mjestu.
Unutar procesa primanja volontera i rada s volonterima najvažnija karika jeste takozvani line menadžer.
Line menadžer je osoba u organizaciji koja se brine za sigurnost volontera i raspoređuje volontera na
predviđeno mjesto za rad. Line menadžer zajedno s nacionalnim menadžerom izrađuje opis radnog
mjesta i zadataka volontera, brine o ugovoru s volonterom i kreiranju fizičkog radnog mjesta (stol,
stolica, oprema, itd.).
Line menadžer odgovoran je i za komunikaciju s volonterom u vezi s njegovim dnevnim, tjednim
ili mjesečnim zadaćama i sve upute za rad volonteru bi trebale ići preko line menadžera. Volonter je
odrasla osoba, punodobna i sama se brine za sebe nakon radnog vremena, ide u kupovinu i šetnju i
stvara prijateljske odnose s drugima. Line menadžer je osoba koju volonter zove kada se radi o nekoj
hitnoj situaciji izvan radnog vremena (poplavi, požaru, evakuaciji, bolesti i slično).
Važno je utvrditi točnu proceduru i dati volonteru upute što raditi u određenom slučaju. Posebno je
važno napomenuti volonteru koga prvo zvati ako se, recimo, pojavi požar u stanu. On najprije mora
imati listu telefonskih brojeva za hitne situacije, znati svoju adresu stanovanja i pozvati vatrogasce.
Volonter u hitnoj situaciji treba biti upoznat, nakon što pozove vatrogasce i line menadžera, na koji
način sigurno izaći iz stana i što treba ponijeti sa sobom. Osobne stvari za evakuaciju uvijek moraju
biti na istom mjestu u torbi ili nekom prijenosnom obliku na vidljivom i volonteru poznatom mjestu.
Volonter nije zamjena za djelatnika, a line menadžer nije zamjena za roditelja volonteru. Svaki oblik
namjernog i nepotrebnog pozivanja te traženja usluga nije u skladu s pravilima. Stoga volonteru treba
jasno naznačiti kada, gdje i u kojem slučaju zvati line menadžera. U slučaju hitnosti kada se radi o
zdravlju volontera, volonter će zvati line menadžera za asistenciju prilikom odlaska liječniku. Najbolje
je sve preglede uraditi tijekom dana. Noćni pozivi se trebaju izbjegavati, no u procedurama treba biti
jasan o tome kada je neophodno tražiti ovakvu asistenciju od line menadžera.
U stanu/kući boravka volontera treba se nalaziti i priručna ljekarna s tabletama protiv glavobolje, zu-
Caritas.indd 7 2. 2. 2021. 10:34:15

bobolje ili nekog drugog oblika boli, tabletama za snižavanje temperature, tabletama protiv dijareje kao
i zavojima i flasterima koji se mogu koristiti u slučaju da dođe do manje ozljede. Kutija s tabletama,
flasterima i zavojima stoji na predviđenom mjestu koje odrede line menadžer i volonter. Na kutije od
tableta treba staviti naznaku s informacijama o tome za što se koristi koja tableta kako bi ih volonter
mogao sam koristiti bez asistencije. Ako je potrebno prevesti upute, to treba učiniti pismeno.
Implementiranje aktivnosti odlaska na putovanje nije u isključivoj vezi s line menadžerom. On daje
upute za rad i upućuje volontera u aktivnost, a netko od kolegica ili kolega će provoditi aktivnost s
volonterom. Osoba koja ide na teren s volonterom treba i mora biti uključena u sastanak na kojem se
daju upute volonteru prije puta, aktivnosti ili događaja, na kojem line menadžer nije nužno nazočan.
Sve procedure, pravila, odgovornosti i uloge treba regulirati prije nego volonter dođe u organizaciju.
Odmah po dolasku line menadžer treba objasniti volonteru sva pravila, procedure i njegovu ulogu te
upoznati volontera o ostalim ulogama u organizaciji. Line menadžer ili netko koga on odredi treba
uputiti volontera u kontekst u koji dolazi, rad organizacije i strukturu.
Caritas.indd 8 2. 2. 2021. 10:34:15

PRIPREMA ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE VOLONTERIMA
Procjena potreba za volonterima
Svaki Caritas sukladno svojim planovima i potrebama razvija procjenu za potrebom osoblja i vo-
lonterskog angažmana. Tim djelatnika zajedno s ravnateljem definira aktivnosti za koje su potrebni
volonteri, koji je opseg kao i opis posla te razdoblje za obavljanje zadataka. Ovaj tim također definira
i kontakt-osobu za volontera (line menadžera ili koordinatora volonterskih aktivnosti) te njegov/njezin
opis posla.
Ovaj se popis treba ažurirati na godišnjoj osnovi, procijeniti uspješnost angažmana volontera i evi-
dentirati naučene lekcije koje će se uzeti u razmatranje prilikom nove procjene.
Procjena se radi i za domaće i za strane volontere, prije volonterskog angažmana ali i natječaja za
volontere.
Opis posla volontera
Sukladno procjeni potreba organizacije za volonterskim angažmanom priprema se opis posla za vo-
lontere. Treba imati u vidu da su volonteri angažirani na manju satnicu nego djelatnici i o tome voditi
računa prilikom preraspodjele poslova.
Ako se radi o stranim volonterima, potrebno je planirati i proces prilagodbe na novu sredinu, posebice
u prvom razdoblju boravka. Tada je nelogično očekivati pun angažman volontera, naročito ako ne
govori jezik domaćina. Potrebno je osigurati prevoditelja/icu tijekom aktivnosti koje obavljaju strani
volonteri, odnosno omogućiti volonteru nesmetano komuniciranje kako s osobljem tako i s korisnicima.
Opis volonterskih zadataka priprema line menadžer / koordinator za volontere zajedno s ravnateljem.
Taj se opis uvrštava u objavu poziva za volontere, u volonterski ugovor i predmet je sastanka pripreme
kao i procjene volontera (tijekom ili nakon završenog obavljenog volonterskog zadatka).
Opis posla volontera iz europskih zemalja treba sadržavati precizne naznake o tome što volonter treba
raditi, satnici na dnevnoj i tjednoj osnovi te razrađene aktivnosti ako su dio projekta.
Organizacija procjenjuje volontera ali i volonter organizaciju. Ovo su usporedni procesi koji pomažu
ne samo volonteru raditi svoj posao korektnije i adekvatnije, već i samoj organizaciji koja na temelju
kritika, sugestija i prijedloga radi na izgradnji kapaciteta. Ovakve procese treba odmah uspostaviti od
samog početka s vrlo jasno definiranim rokovima za evaluaciju. Svaka kritika, sugestija ili primjedba
treba biti dobronamjerna i realna. Prije nego volonter uopće dođe, procedura evaluacije treba biti
izrađena i biti dijelom cjelokupnog upoznavanja volontera s organizacijom i obratno.
Caritas.indd 9 2. 2. 2021. 10:34:15

Neophodan proračun
Prije regrutiranja volontera menadžment zajedno s koordinatorom volonterskog rada / line menadžerom,
financijskim odjelom i ravnateljem planira troškove i proračun za plaćanje osobnih troškova volon-
tera (poreze, doprinose, džeparac, pokrivanje troškova stanovanja, hrane, aktivnosti i nepredviđenih
okolnosti). Ova sredstva trebaju biti osigurana prije angažmana volontera. Detaljnije informacije o
troškovima nalaze se u okviru zakona o volontarijatu na kraju Priručnika.
Regru�ranje i selekcija kandidata

Regrutiranje volontera važan je i neprekidan proces koji organizaciji omogućava privući potencijalne
volontere nudeći raspoložive i unaprijed definirane volonterske pozicije javnosti.
Osnovna misao vodilja u procesu pronalaženja volontera treba biti: kako dobiti adekvatne volontere
za konkretnu volontersku poziciju u našoj organizaciji? S ciljem pronalaska najučinkovitije metode
pronalaženja volontera koja će sa što manje uloženog vremena dovesti do kvalitetnih volontera, treba
osvijestiti polaznu točku: volontersku poziciju (potrebu radi koje je ona osmišljena) i kvalitete kod
željenog volontera (znanja, vještine i stavovi koji će na tu potrebu odgovoriti).
Jedan od razloga zašto je pronalaženje volontera važno za uspjeh volonterskog programa jeste i činjenica
da način na koji tražimo uvelike određuje ono što ćemo pronaći.
Uz poruku poziva za nove volontere vrlo koristan alat koji će olakšati sažimanje i strukturiranje infor-
macija o prijavljenim kandidatima jeste prijavnica za volontere (neki je nazivaju i prijavnim listom,
inicijalnim upitnikom, prijemnim obrascem i sl.).
U prijavnici se obično navode osnovni podatci poput imena i prezimena, datuma rođenja, obrazovanja
i radnog iskustva, ali se mogu zatražiti i specifične informacije o očekivanjima i motivaciji za prijavu
na određenu volontersku poziciju te raspoloživosti.
U prijavnici uvijek treba naznačiti koju vrstu volontera organizacija traži. Precizno oglašavanje potreba
organizacije za vještinama i znanjima volontera ključ je dobrog organiziranja rada s volonterima. Kako
organizacija očekuje od volontera nešto i to jasno definira u oglasu, organizacija tako jasno treba u
svojim oglasima naznačiti i što volonter može očekivati od organizacije. Da bi se nekog motiviralo za
rad u jednoj organizaciji, važno je da obje strane imaju korist od toga.
Prijavnica se može oglasiti na mrežnoj stranici organizacije, društvenim mrežama, u medijima, putem
plakata, postera, najava preko televizije, radija, župnih oglasa i slično.
Vrlo je važno navesti kontakt-osobe za pitanja i informacije koje će biti na raspolaganju potencijalnim
kandidatima za volontere.
PRIJAVNI OBRAZAC (primjer)

Ime i prezime:
Kontakti: Telefon: Mobitel: E-adresa:
Poželjan način komunikacije:
Poželjan način dostave materijala:
Mogućnost slobodnog vremena na tjednoj bazi (koliko sati):
Preferirano mjesto rada:
Kvalifikacije: Iskustvo u radu:
Što želite dobiti od ove organizacije? /
Što bi Vas motiviralo za daljnji rad?
Želite li se uključiti i u druge aktivnosti? Ako da, koje?
10
Caritas.indd 10 2. 2. 2021. 10:34:15

Selekcija/odabir kandidata
Selekcija/odabir kandidata obavlja se prema opisu radnih zadataka volontera, planu i procjeni potreba
organizacije. Obavlja je tim/povjerenstvo predvođeno line menadžerom / koordinatorom volonterskog
rada. Potrebno je da povjerenstvo bude višečlano, s članovima različitog spola i godina iskustva u
obavljanju poslova. Kandidatima treba najaviti termin odabira/selekcije, pripremiti ranije kreirana
pitanja i u ugodnoj atmosferi provoditi selekciju.
Ako neki od prijavljenih volontera ne zadovoljava potrebe organizacije, to mu/joj se priopći argu-
mentirano i s razmatranjem mogućnosti angažmana sljedećeg puta ili na nekim drugim poslovima.
Ne zaboraviti: Prilikom selekcije volontera vi ste prva osoba organizacije s kojom se volonter susreće.
Paziti na sliku i utisak koje ostavljamo kao i na tretman volontera.
PRIMJER VOLONTERSKE AKTIVNOSTI (1):

volonterska akcija (npr., uređenje parka u jednoj gradskoj četvrti)
TREBATE: veći broj volontera na relativno kratak rok, ni-

ska zahtjevnost volonterske pozicije (nisu potrebna specifična
znanja i vještine, većina ljudi može obaviti taj volonterski
zadatak)
RAZINA I SLOŽENOST SELEKCIJE:
Razina selekcije je niska: najvjerojatnije ćete uključiti sve
volontere koji vam se jave ako su radno sposobni u mjeri da
mogu obaviti zadatak
Način selekcije: kroz prijavu volontera i inicijalni sastanak
Obratite pažnju na: zahtjev volonterske pozicije za radom
u posebnim uvjetima (npr. prašina, teži fizički poslovi i sl.) te
provjerite mogu li svi volonteri koji su se prijavili obavljati
zadatke (ovisno o njihovom zdravstvenom stanju).

prevođenje i lektoriranje tekstova
TREBATE: veći broj volontera, dulji volonterski angažman,
potrebna specifična znanja i vještine
Razina selekcije je srednja: potrebni su vam volonteri koji
imaju specifične vještine i znanja, možda čak i iskustvo na
sličnim poslovima
Način selekcije: kroz prijavu volontera, provjeru znanja i
vještinu kroz probni rad
Obratite pažnju na: provjeru znanja i vještina za koje vo-
lonteri navode da ih imaju (npr. ako vam trebaju osobe koje
će lektorirati i prevoditi, dobro je dati im probni zadatak da
vidite odgovara li njihov način rada zahtjevu posla).
11
Caritas.indd 11 2. 2. 2021. 10:34:15


pomoć u učenju djeci u dječjem domu
TREBATE: manji broj volontera za relativno dulji volont-
erski angažman u izravnom radu s osobama iz tzv. ranjivih
skupina (djeca, stariji, osobe s invaliditetom)
Razina selekcije je visoka: od svih volontera koji vam se
prijave izabrat ćete samo one koji najbolje odgovaraju vo-
lonterskoj poziciji na temelju vaših kriterija i procjene (pre-
thodnog iskustva, formalnog obrazovanja, posebnih vještina i
osobnih obilježja i sl.)
Način selekcije: kroz prijavu volontera, inicijalni sastanak,
intervju s volonterom, prema procjeni i kroz probni rad
Obratite pažnju na: činjenicu da je riječ o duljem volont-
erskom angažmanu s ranjivim skupinama te da vam trebaju
posvećeni i odgovorni volonteri koji imaju dovoljno vremena
i resursa za dulji volonterski angažman.
Dakle što je složenost i zahtjevnost volonterske pozicije veća, to je i složenija razina selekcije. Uz opis
posla dobra selekcija ima još jedno ključno polazište: organizacijske vrijednosti.
Drugim riječima vi želite odabrati prave volontere zato što:
• želite osigurati da volonteri koje odaberete svojim vještinama, znanjima ali i osobnim obilježjima
dobro odgovaraju aktivnostima koje provodite i
• želite da odabrani volonteri svojim vrijednostima, ponašanjem i komunikacijom dobro
odgovaraju vrijednostima koje promovira vaša organizacija.
Upućivanje volontera i obuka
Uključivanje i edukacija volontera jedna je od ključnih faza koja određuje dojam koji će volonter
steći o vašoj organizaciji (i kako će ga dalje prenositi u komunikaciji s ostalim potencijalnim volon-
terima i suradnicima), koliko će se osjećati prihvaćeno i dobrodošlo, a čak i to kakva će biti njegova
posvećenost radu. Prilikom uključivanja volontera vi zapravo govorite o tome tko ste vi i kakvi ste kao
organizacija: kako komunicirate, koliko ste otvoreni, što vam je važno u poslu koji obavljate, kakav
pristup korisnicima imate i kakve su uloga i vrijednost volontera za vas. Obuka i edukacija predstav-
ljaju kontinuiran proces razvitka i unaprjeđivanje vještina volontera radi što kvalitetnijeg obavljanja
volonterskog posla.
Ova obuka treba biti u fazama od samog početka angažmana volontera. Prva faza je upućivanje vo-
lontera u osnovno djelovanje organizacije, strukturu i kontekst u kojem će raditi. To podrazumijeva
upoznavanje s procedurama i pravilima u organizaciji općenito kao i u strukturi same organizacije
gdje se nalazi volonter.
Druga faza podrazumijeva uključenje volontera u konkretne poslove koje treba obavljati. Ako su
regrutiranje i selekcija urađeni po pravilima i volonter odabran prema svojim vještinama i znanjima
12
Caritas.indd 12 2. 2. 2021. 10:34:15

za obavljanje konkretnog posla, onda bi njegovo uvođenje u proces rada trebalo biti lagano. Od volon-
tera se ne smije očekivati da uskoči u posao odmah i da se ponaša kao i osoblje, stoga se treba uzeti
u obzir vrijeme prilagodbe na radnu okolinu. U ovoj fazi važno je educirati volontera o tome kako
se razgovara s korisnicima na terenu. Volonter organizacije je ogledalo organizacije i ako nije dobro
pripremljen, može doći do nesuglasica.
Treća faza je odlazak na teren i izravna komunikacija s korisnicima usluga ili pomoći odnosno ko-
risnicima određenog procesa. Ako volonter ne razumije lokalni jezik, obveza je organizacije osigurati
prijevod.
Kako bismo volontera kvalitetno uveli u njegove radne zadatke, moramo mu omogućiti adekvatnu
edukaciju da bi dobio početnu obuku za radnu poziciju te stekao specifična znanja i vještine potrebne
za obavljanje pojedinog posla. Složenost edukacije određuju specifičnosti i složenost posla, prema
kojima ćete odlučiti koji su obvezni sadržaji odnosno teme edukacije. Što je posao koji volonter treba
obavljati složeniji te njegovo volontiranje dugotrajnije, to bi edukacija trebala biti šira i složenija.
Naravno da za jednostavne poslove nije ni potrebna posebna edukacija, već samo konkretne upute o
tome što i do kada treba biti obavljeno.
Obveznim sadržajima edukacije pripadaju sva ona znanja i vještine koje su volonteru potrebne da
dobro obavlja svoj posao ali i one koje će mu pomoći izgrađivati dobre odnose s korisnicima, drugim
volonterima i organizatorom volontiranja.
Metode edukacije trebale bi biti što interaktivnije i praktičnije i u što većoj mjeri uključivati same
volontere. Uobičajeno je da edukaciju provode djelatnici organizacije stručni u području s kojim
upoznajete volontere, no ako postoji potreba, za neke specifične teme mogu se angažirati i vanjski
suradnici. Naročito motivirajuće za volontere može biti ako jedan od izvoditelja (u nekom dijelu edu-
kacije) bude volonter s iskustvom volontiranja na istoj ili sličnoj poziciji.
Mo�vacija i prepoznavanje
Postavlja se pitanje što pojedince motivira da započnu, ali i ustraju u volonterskom radu te posebice
što određuje motivaciju mladih da se odluče na dobrovoljni neplaćeni rad.
Volontarijat je bitan element svakog društva. Deklaraciju Ujedinjenih naroda, koja navodi „Mi, narodi
imamo snagu izmijeniti svijet (…)“, on pretvara u praktično i učinkovito djelovanje. Ova Deklaracija
podupire pravo svih žena, muškaraca i djece da se slobodno udružuju u volonterskom radu bez obzira
na svoju kulturu i etičku pripadnost, vjeroispovijed, spol, zdravstveno stanje i društveni ili ekonomski
položaj. Svi ljudi na svijetu morali bi imati pravo slobodno stavljati na raspolaganje svoje vrijeme,
talent i energiju drugim pojedincima i zajednicama za pojedinačno ili zajedničko djelovanje, a pritom
ne očekivati novčanu naknadu za svoj rad.
Ne postoji univerzalan odgovor na pitanje tko su volonteri. Ne postoje ni skup psiholoških karakteris-
tika koje su svojstvene samo volonterima ni posebni uvjeti koje čovjek mora zadovoljiti da bi postao
volonter. Dovoljno je samo imati dobru volju. Razlozi volontiranja su uvijek individualni i svaka je
motivacija jednako vrijedna. Čak i ako volontiranje proizlazi iz isključivo vlastitih interesa i, uvjetno
rečeno, sebičnih motiva, njegov rezultat dovodi do zajedničkog altruističkog cilja pa zato izvori tih
razloga nisu toliko bitni koliko su bitni rezultati volonterskih aktivnosti. Zapravo volontiramo radi
drugih ali i radi sebe samih.
Mlade je potrebno od najranije dobi poticati na volonterski rad.
13
Caritas.indd 13 2. 2. 2021. 10:34:15

Na volon�ranje se osobe mogu odluči�:
• zbog želje da se osjećaju potrebnima

• kako bi podijelile vještinu koju drugi nemaju
• zbog osjećaja odgovornosti ili dužnosti
• radi zadovoljstva koje ovakav rad donosi
• zbog želje za promjenom svakodnevice
• radi učenja ili širenja vlastitog znanja
• kako bi proširile vidike, stekle iskustvo, samopouzdanje itd.
Kako bi se motivacija za volontiranjem održala, svaki budući volonter mora biti svjestan da će mo-
tivaciju zadržati dokle god rad koji obavlja donosi rezultate. Velik doprinos motivaciji čine i ljudi s
kojima rade kao i oni kojima pomažu.
Kako bi svaka osoba prepoznala gdje želi volontirati odnosno u kojem sektoru i kojoj oblasti, potrebno
je da razmisli u kojem području želi raditi, kakvo iskustvo želi steći, koliko vremena može izdvojiti,
koje vještine posjeduje, a koje želi unaprijediti. Volonter motivaciju može naći i u kombiniranju os-
obnih ciljeva s ciljevima projekta u kojemu sudjeluje.
Volontere treba mo�vira� kroz:
Zabavu! Neki zadatci koje će obavljati mogu se činiti nezanimljivima ili čak dosadnima. Ne trebaju
dopustiti da ih to demotivira. Sve što obavljaju trebaju činiti uz smiješak znajući zašto to čine i koji
su rezultati kojima teže.
Balansiranje vremena! Ne trebaju zbog velike motivacije i ushićenosti zanemariti ostale aspekte
svoga života. Balans je rješenje. Trebali bi racionalno odvojiti vrijeme za volontiranje da ono ne bi
ispunilo njihov cijeli raspored.
Nije loše pokušati uključiti obitelj i prijatelje. Kad obitelj zajedno volontira, budi se osjećaj zajedništva
i povezanosti. Djecu se uči vrijednim lekcijama i usađuje im se osjećaj zajednice, odgovornosti i
vrijednostima.
Biti svoj! Volontere treba ih poticati da unesu svoje srce, smisao za humor te entuzijastični duh u
volontiranje. Ne trebaju se ustručavati ako nešto ne razumiju ili u nešto nisu sigurni. Trebaju pitati i
biti pitani.
Razumijevanje! Naučit će nešto novo i na taj način bolje upoznati organizaciju u kojoj volontiraju.
Samim tim lakše će se snaći u poslovnom okruženju kada jednog dana počnu raditi.
Usvajanje iskustva! To je i odlična referenca u radnom životopisu – stječu se nova znanja i vještine
koje mogu biti od koristi u pronalaženju zaposlenja. U Europi je volonterski rad jedna od važnijih
stavki na koju poslodavci posebno obraćaju pažnju kada zapošljavaju njihove vršnjake. Volontiranje
govori više od preporuke o njihovom iskustvu, njihovim sposobnostima i njima samima. Osim toga
nikad se ne zna: ako organizacija u kojoj volontiraju želi zaposliti nove ljude, logično je da se odluče
za one koje već poznaju.
Društvo! Upoznat će različite ljude i proširiti svoju mrežu kontakata.
Samopoštovanje! Volonteri rade nešto dobro. Nema negativnih strana.
Volontiranje će biti iskustvo kakvim ga sami učine, zato volontere treba poticati da budu pozitivni i
sudjeluju u poboljšavanju svijeta!
Također je važno da se osobni motivi volontera poklapaju s mogućnostima organizacije. Zbog toga
14
Caritas.indd 14 2. 2. 2021. 10:34:15

je važan korak angažirati volontera putem intervjua na kojemu, između ostalog, ispitujemo motiv
volontera. Često se dešava da volonteri imaju pogrešne informacije o volontiranju te kroz volonti-
ranje nastoje zadovoljiti osobne potrebe (steći materijalnu korist, zaposliti se u organizaciji, odraditi
pripravnički staž i sl.).
Često se pitamo kako ćemo motivirati nekog drugog na volontiranje. To je pogrešno postavljeno pitanje
pa su stoga i rezultati odgovarajući. Ne možemo motivirati nekoga, ali volonterima možemo omogućiti
okruženje u kojem oni mogu motivirati sami sebe. Pri kreiranju volonterskih programa i aktivnosti
moramo biti svjesni svojih mogućnosti i ograničenja te odgovornosti u području motivacije volontera.
Evo nekoliko praktičnih savjeta koji izgrađuju motivirajuću atmosferu na koju volonteri mogu pozi-
tivno reagirati:
1. Sitni znaci pozornosti će pomoći da se volonteri osjećaju dobro (pohvalite njihov rad, poklonite
im neku sitnicu, odnosite se prema njima kao prema članu tima, pitajte ih za mišljenje i sl.).
2. Ako volonteri naprave neku pogrešku, ne uzimajte im za zlo, nego im objasnite u čemu griješe
i zamolite ih da uče iz toga u budućnosti.
3. Pobrinite se da volonterima date više pozitivnih nego negativnih povratnih informacija.
4. U davanju povratnih informacija oslonite se na objektivne činjenice kako biste izbjegli da budu
shvaćene manje ozbiljno (prekomjerno davanje komplimenata).
5. Redovito informirajte volontere o tijeku programa i pri tome vodite računa da ih ne opterećujete
nepotrebnim informacijama (npr. organizirajte redovite tjedne timske sastanke).
6. Obvezno odgovarajte na njihova pitanja.
7. Organizirajte druženja volontera (npr. redovita volonterska kava jednom tjedno ili izlet, zabava
za volontere i sl.).
8. Osmislite sustav nagrađivanja volontera (kriteriji za nagrađivanje trebali bi biti jasni, unaprijed
definirani i svima poznati).
9. Obvezno vodite evidenciju rada volontera na temelju koje ćete im izdati certifikat o sudjelo-
vanju u programu, pohvalu, nagradu i sl.
10. Budite dosljedni.
11. Odnosite se prema volonterima kao prema članovima tima.
Kako bi zadržali volontere, trebate pokušati stvoriti organizacijsku atmosferu koja potpomaže razvoj
povjerenja kod volontera i nastojati postići uravnotežen porast osjećaja povezanosti, jedinstvenosti i
moći kod volontera. Važni čimbenici koji bude pozitivan osjećaj povezanosti među volonterima jesu
pripadanje timu organizacije, zajednički cilj i dijeljenje vrijednosti, uzajamno poštovanje i povjerenje
među osobljem.
Nadalje, opisi radnih mjesta volontera koji postavljaju jednako visoke standarde učinka volontera
i zaposlenika omogućavaju svima ravnopravno uživanje i partnerstvo unutar organizacijskog tima.
Volonteri trebaju biti pozivani na sastanke osoblja i na sastanke gdje se odlučuje kako se ne bi osjećali
isključenima, već kao jednako vrijedan dio tima. To ne znači da im uvijek treba dati pravo na donošenje
odluka.
Osim tih čimbenika redovito priznavanje i proslava timskih uspjeha i individualnih doprinosa važni
su elementi koji utječu na pozitivan osjećaj povezanosti među volonterima. Ako volonter osjeća da
su organizacijske vrijednosti važne njemu/njoj i zajednici, više je vjerojatno da će razviti jači osjećaj
povezanosti i pripadanja organizaciji. Bilo koje organizacijsko dostignuće koje istakne uspjeh tima
pomoći će pozitivnom osjećaju povezanosti i pripadnosti volontera. Volonteri trebaju osjećati da su
15
Caritas.indd 15 2. 2. 2021. 10:34:15

na neki način posebni kako bi osjećali veće samopoštovanje. Kako bi se volonteri osjećali jedinst-
venima, organizacijska atmosfera treba poticati samoizražavanje i samoostvarivanje, što se može
postići dopuštajući im istraživati alternativne načine za dovršenje zadaća, ponuditi nove ideje i razvijati
strategije u slučajevima kada imaju odgovarajuća znanja i vještine.
Učenje i razvitak volontera i organizacije
Nastojimo razvijati volontarijat koji će:
• poticati na sudjelovanje sveukupne zajednice jer će prepoznati njezine teškoće i raditi na nji-
hovim rješenjima
• posuditi glas onima koji ne mogu govoriti sami za sebe
• omogućiti drugima uključenje u volonterski rad
• omogućiti ljudima stjecanje novih znanja i vještina te pružiti priliku za najbolji mogući razvoj
njihovih osobnih potencijala, samopouzdanja i realiziranja
• podupirati solidarnost u okviru društva, zajednice, države i svijeta.
Kako bismo volonterima osigurali ugodno radno okruženje, moramo se pridržavati sljedećih načela:
• saznati prave razloge volontiranja i pokušati zadovoljiti potrebe volontera

• biti okruženje koje pruža potporu, savjete, informacije i edukacije
• modificirati zadatke u skladu s mogućnostima, sposobnostima ali i afinitetima pojedinačnih
volontera
• razviti atmosferu u kojoj svi uključeni imaju pozitivan stav prema volontiranju
• održavati uspješnu komunikaciju s volonterima, osigurati im sve potrebne informacije za obav-
ljanje posla te im omogućiti da budu upoznati s mogućim promjenama i razvojem aktivnosti
u kojima sudjeluju
• pružati povratne informacije o njihovom radu i osigurati im nagradu u obliku priznanja i
poštovanja njihovog doprinosa.
Jedna od ključnih ideja u vezi s volontiranjem jeste da je volontiranje dvosmjeran odnos. Tradi-
cionalni pogled drži da volonteri daruju svoje vrijeme bez ikakve želje ili očekivanja da će dobiti
nešto iz tog procesa. Premda mnogi drže da je element altruizma ključni sastojak volontiranja, taj
jednosmjeran odnos više nije realan ili koristan za mnoge koji su izravno uključeni u volontiranje.
Umjesto toga volontiranje se shvaća kao odnos koji, poput većine odnosa, zahtijeva da i volonteri
i organizacije jednako doprinose procesu kako bi primili obostranu korist. Na temelju toga organi-
zacija ima jasnu odgovornost u planiranju i upravljanju načinom na koji uključuje volontere kako
bi maksimizirala moguće koristi za sve uključene – organizaciju, njezine korisnike i volontere.
Prikladno uključivanje pojedinaca zainteresiranih za volontiranje pogoduje i organizaciji i volonteru.
Lako je moguće da volonteri uključeni u one angažmane koji ih ne zanimaju ili im nisu prikladni
neće uživati u tom volonterskom iskustvu. Ako nisu bili prikladno pripremljeni za posao, mogu se
osjećati nesposobnima i stvoriti odbojnost prema volontiranju te će u oba slučaja brzo odustati od
volonterskog angažmana.
16
Caritas.indd 16 2. 2. 2021. 10:34:16

Orijentacija i trening odnosno obuka sastavni su dio svakoga volonterskoga iskustva bilo da netko želi
volontirati na 24-satnoj kriznoj telefonskoj liniji, dugoročno u projektu pomoći starijim i nemoćnim
osobama ili na izradi internetske stranice vaše organizacije.
Dok će opsežnost edukacijskih treninga ovisiti o volonterskoj poziciji, neophodno je da se barem dio
pozornosti na samom početku posveti organizaciji ili instituciji. Poseban naglasak je na misiji i viziji,
tekućim i planiranim projektima i programima, organizacijskoj strukturi i ljudskim potencijalima,
pravima i očekivanjima volontera, opisima volonterskih pozicija itd. Korisno bi bilo imati priručnike
za volontere koji bi sadržavali kratku povijest organizacije, glavna strateška usmjerenja i/ili njezine
projekte, aktivnosti, usluge, ciljnu skupinu, izvore financiranja, volonterske mogućnosti i očekivanja,
pravilnike, procedure i dr.
Orijentacija i obuka pomažu novom volonteru smjestiti svoj rad u kontekst organizacije te se upoznati
s ljudima koji su u organizaciji kao i sa svim pravilnicima, procedurama, pravima i obvezama. S druge
strane obuka volontera će svakako ovisiti o specifičnoj volonterskoj poziciji i o tome što svaki volonter
donosi sa sobom u organizaciju.
Priprema volontera uključuje tri vrlo važne stvari:
1. orijentacija – opće upoznavanje volontera s organizacijom i njezinim programima; proces

pripreme volontera s ciljem definiranja jasnoga odnosa volontera i organizacije
2. trening/obuka – proces pripreme volontera za obavljanje specifičnih zadataka, aktivnosti ili
pozicija
3. stalna edukacija – proces razvitka i unaprjeđivanja vještina volontera.
Odavanje priznanja za rad jedan je od načina kako „plaćamo“ volontera za njegov trud. Službena
godišnja zahvala je važna, no priznanja tijekom rada odnosno neposredno nakon obavljenoga posla
još su važnija.
Svaki pozitivan pomak te pojedinačni uspjeh u poslu treba biti prepoznat i na neki način nagrađen (od
jednostavne ljubaznosti, zagrljaja ili riječi zahvale, pa do uključivanja volontera u procese donošenja
odluka). Važno je u organizacijama ustanoviti model koji će poticati redovito nagrađivanje volontera.
Potpora volonterima i supervizija
Volonteri trebaju imati izravnu potporu od koordinatora volontiranja tj. line menadžera.
Neizravnu potporu volonterima daje i ravnatelj organizacije te osoblje u izravnoj ili neizravnoj vezi
s volonterskim aktivnostima.
Volontere treba pitati redovito (najbolje na mjesečnim sastancima) o njihovom osjećaju pripadnosti,
potpori koju dobivaju i o samoprocjeni obavljenih zadaća.
Gdje i kad je moguće organizirati interviziju ili superviziju za volontere? Supervizija je naročito važna
za pomagačke djelatnosti. Stoga, ako volonter djeluje u tom području, potrebno je da bude planirana
i supervizija.
Volonter treba imati mogućnost komuniciranja sa svojim pretpostavljenim (line menadžer ili koordina-
tor volontiranja) i ravnateljem ili u slučaju prigovora i/ili sukoba poštovati mehanizam zaštite osoblja
(koji mu/joj je ranije predstavljen).
U strukturi organizacije volonter treba znati kada se kome obratiti i za što. Potpora volonteru nije
ispunjavanje njegovih želja, već realna potpora radu u organizaciji. Ako volonter na bilo koji način
17
Caritas.indd 17 2. 2. 2021. 10:34:16

prekrši svoje ovlasti, line menadžer i ravnatelj organizacije trebaju imati točne smjernice na koji način
se takva situacija rješava.
Upravljanje i odnos zaposlenog osoblja prema volonterima
Volonter je punopravni član tima. Nije sluga i ne obavlja male nevažne posliće. Ni u kojem slučaju ne
treba se ponašati kao da je potrčko koji odlazi po doručak ili kopira nepotrebne dokumente. Volonter
obavlja poslove prema opisu radnih zadaća. Sudjeluje na svim sastancima i susretima koji su od općeg
značaja na organizaciju, sudjeluje na treninzima, duhovnim vježbama i sl.
Osoblje Caritasa koje je izravnoj ili neizravnoj vezi s volonterima treba se ponašati profesionalno,
kulturno i ljubazno prema volonteru bez diskriminacije po bilo kojem obliku. Volonter je dio tima i
njegov punopravni član.
Svi zaposlenici trebaju odslušati pripremni trening i biti upoznati o radu volontera kao i sa samim
volonterom.
Praćenje i evaluacija rada volontera
Odgovorna osoba za volonterski rad i volontere je koordinator volontera i/ili line menadžer.
Volontera treba pratiti u radu na dnevnoj osnovi odnosno ovisno o angažmanu. O praćenju treba voditi
evidenciju.
Evaluacija volontera radi se na kraju volonterskoga posla (dugoročni posao od najmanje 2 mjeseca).
Evaluacija može biti finalna (na kraju rada) i periodična prema planiranim aktivnostima.
Evaluiranje volontera pristiglih iz europskih država radi se dva puta. Prva evaluacija je kada volonter
odradi pola svog angažmana, a druga je na kraju angažmana. Ako volonter tijekom prvog razdoblja
pokaže nezainteresiranost prema obavljanju svojih zadataka te zbog toga posao trpi, neophodno je
odmah uraditi evaluaciju kako bi se angažman volontera završio i na njegovo mjesto angažirao netko
tko će biti bolje motiviran.
Volonter mora biti informiran da je evaluacija u tijeku. Tijekom evaluacije treba obratiti pažnju na
provedbu aktivnosti, ponašanje volontera, istaknute znakove organizacije, ponašanje prema klijentima
i korisnicima, troškovnik volonterskog rada i sve ostale podatke koji su bitni za procjenu.
Volonter može evaluirati kako Caritas provodi aktivnosti, organizira volonterske zadatke, što nedostaje
i što je dobro u radu te dati preporuke za razvoj odnosa prema volonterima.
Evaluacija je alat kojim se prati proces i potrebno je načiniti korake i promjene utemeljene na priku-
pljenim izjavama. Obaviti evaluaciju bez nekih promjena gubitak je resursa.
18
Caritas.indd 18 2. 2. 2021. 10:34:16

ULOGA ORGANIZACIJE U UPRAVLJANJU VOLONTERIMA
Uloga volontera i njihove vješ�ne kao odgovor na potrebe unutar organizacije
Volonter može volontirati individualno, skupno, međunarodno, korporativno i dr.

Tipovi volonterskog rada mogu biti jednokratne akcije, kratkoročni, višemjesečni, dugoročni, projektni,
administrativni, kreativni, strateški i slično.
Za svaki oblik volonterskog rada potrebne su vještine, volja i stručno znanje usklađeno s potrebama
organizacije.
Volonter treba imati sljedeće bazične vještine:
• stabilno ponašanje i raspoloženje

• volja za učenjem i savladavanjem novih zadataka i metoda rada te inovativan način prezent-
acije rezultata
• točnost i poštovanje trajanja stanke za ručak/kavu
• određena doza samostalnosti u obavljanju posla
• njegovanje dobrih odnosa s kolegama, nadređenima, klijentima i kupcima
• uredan izgled i higijena sukladno pravilima organizacije
• redoviti dolasci na posao – pravodobna informacija u slučaju hitnog izostanka, ravnomjerno
raspoređivanje slobodnih dana, korištenje bolovanja samo u opravdane svrhe
• kooperativno/suradničko ponašanje koje uključuje i postavljanje pitanja te nuđenje prijedloga
• proaktivno ponašanje i zainteresiranost
• spremnost na timski rad.
Vrlo je važno da volonter ima pozitivan stav o volonterskom radu kao i radu same organizacije.
Ponašanje proizlazi iz uvjerenja i vrijednosti volontera te iz onoga što misli o poslu, kolegama i šefu,
a odražava se u kvaliteti izvedbe. Pozitivan stav ne mora uvijek značiti da je osoba sretna, ali znači
da će radije savjesno obavljati svoj posao nego širiti ljutnju.
Volonter treba biti slobodan iznositi vlastite ideje o mogućnosti poboljšanja određenih usluga, a
posebno se cijene osobine volontera kao što su poštovanje, prikladno ponašanje i znanje u oblasti
upravljanja konfliktima.
Volonter treba pokazivati volju za radom kroz:
• sposobnost i želju za komunikacijom – organizacija i jasna prezentacija ideja i misli

• inteligenciju – pokazivanje zdravog razuma i volje za učenjem
• samopouzdanje – asertivnost i inicijativa
• preuzimanje odgovornosti – prihvaćanje novih izazova, priznavanje i popravljanje pogreške
• vodstvo – pružanje dobrog primjera, prihvaćanje zaduženja
• visok stupanj energije
• maštovitost
• fleksibilnost – prilagodljivost i prihvaćanje promjena
• dobro slaganje s kolegama
• postavljanje i postizanje ciljeva – rad na poboljšanju i osobno usmjerenje
• sposobnost obavljanja posla i prihvaćanja novih vrsta edukacije.
19
Caritas.indd 19 2. 2. 2021. 10:34:16

Ono što je potrebno posebno naglasiti jeste da Caritas kao humanitarna karitativna ustanova
ima potrebu za volonterima koji su spremni za požrtvovnost i rad s različitim kategorijama
stanovništva, ali i visok stupanj empatije i altruizma.
Također su za obavljanje određenih poslova potrebna specifična znanja i iskustva te se odabir volon-
tera obavlja prema tim kriterijima ili se, pak, organizacija odlučuje na proces obrazovanja volontera
u specifičnim temama.
Suradnja volontera s partnerima i/ili donatorima
Volonter kao dio tima može i treba sudjelovati zajedno s osobljem na različitim sastancima s ciljem
boljeg razumijevanja poslova koje obavlja, socijalne situacije ali i umrežavanja organizacije.
Volonter može u iznimnim slučajevima samostalno predstavljati organizaciju na različitim sastancima,
susretima, konferencijama i slično, ali o tome mora biti ranije informiran, treba biti pripremljen i znati
kako predstavljati organizaciju.
Nadalje, volonter treba ranije biti upoznat sa stavovima organizacije prema određenoj tematici, ali ne
može donositi odluke uime organizacije, osim u slučajevima kada mu je tako izravno dan nalog od
line menadžera ili ravnatelja organizacije.
Prihvaćanje volontera u organizaciju
Caritas ima obvezu pripremiti organizaciju, sve osoblje i aktivnosti pred dolazak volontera. Volon-
tere treba tretirati kao punopravne članove tima i osigurati im sve ono što svakom zaposleniku treba
(oprema, prostor, ugovor, opis posla i sl.).
Caritas je dužan osigurati sigurnu i ugodnu radnu okolinu te uvesti volontere u rad kroz upoznavanje
s pravilima rada, radnim vremenom i svrhom obavljanja raznih aktivnosti. Prema volonterima će se
odnositi s poštovanjem.
Volonter treba imati mentora s kojim će moći pričati o poslu i svim nedoumicama te će svakako biti
pohvaljen i cijenjen za svoj rad. Na vrijeme će mu biti ukazano što se od njega očekuje i kome je
odgovoran za određene zadatke. Volonterima će se osigurati motivacijsko okruženje gdje će imati
priliku osobno se razviti i unaprijediti svoje vještine.
Također, svaki će volonter biti upućen u svoja prava te nikad neće biti diskriminiran na temelju bilo
kojeg parametra.
Sigurnost volontera �jekom boravka i rada
Sigurnost volontera tijekom boravka i rada odgovornost je organizacije koja je primila volontere. Prije
svega to znači pronaći adekvatan smještaj volonteru koji dolazi iz strane zemlje, a koji nije lociran u
problematičnom ili rizičnom naselju ili okruženju.
Osim smještaja volonter mora imati jasna usmjerenja o kretanju kroz određena područja te rizike koji
se mogu pojaviti kada uđe u zonu koja je poznata po pljački, razbojništvima i sl.
20
Caritas.indd 20 2. 2. 2021. 10:34:16

Sigurnost u prometu je vrlo važna, poglavito onda kada se radi o volonteru kojemu je za aktivnosti
neophodno putovati. Promet podrazumijeva prijevoz u gradskom prijevozu, javni promet ali i putovanja
automobilom kroz grad, regiju ili državu.
Obvezno je dati volonteru jasne upute u slučaju izvanredne situacije i kako postupati prilikom evakuacije
bilo da se radi evakuacija iz njegovog trenutačnog prebivališta ili evakuacija izvan države. Potrebno
je identificirati volonteru sve rizike od opasnosti prirodnog karaktera kao i rizike koji mogu nastati
čovjekovim utjecajem.
S volonterom se treba utvrditi kome se točno obraća u slučaju incidenta na bilo kojem polju kao i koje
su procedure prijave incidenta.
Vrlo je važno imati jasne procedure, uloge i odgovornosti unutar organizacije koje će se jasno
protumačiti volonteru koji je došao unutar 24 sata od njegovog dolaska. Tijekom sastanka s volonterom
potrebno je naglasiti sve važne procedure, koja je njegova uloga u procedurama kao i uloga generalno
te koju vrstu odgovornosti volonter sam za sebe preuzima. Važno je brinuti o fizičkom i mentalnom
aspektu volontera koji je povjeren organizaciji.
Sigurnost osobnih podataka je segment kojem se mora posvetiti svaka organizacija. Sigurnost podataka
odnosi se na podatke preko elektroničke pošte (e-pošta), podatke koji se nalaze na i u radnom stolu,
podatke koji se nalaze u računalu i pohranjene podatke u pismohrani. Volonter mora znati kako su
zaštićeni njegovi podatci i da su podatci o trećim osobama s kojima će volonter raditi također povjer-
ljivi te su podložni dijeljenju samo unutar organizacije, međupartnerskim organizacijama ili nikako
bez pristanka osobe čije podatke želimo dijeliti.
Podatci o volonteru trebaju biti poznati samo užem krugu ljudi iz organizacije koji ih moraju znati.
Inače osobni podatci volontera trebaju se pohraniti i čuvati na određeno razdoblje. U osobne podatke
volontera spadaju ime i prezime, njegov životopis, motivacijsko pismo, ugovor o angažmanu i podatci
o njegovom zdravstvenom osiguranju.
Evaluiranje organizacije za naučene lekcije i rast za budućnost
Analiza evaluacija volontera prema organizaciji i organizacije prema volonteru tijekom boravka poka-
zatelj je na čemu organizacija treba poraditi u narednom razdoblju te na što treba obratiti pozornost
prilikom selekcije volontera. Nakon analize rade se plan implementacije poboljšanja i rokovi.
Iz svakog volonterskog angažmana potrebno je da organizacija prikupi komentare, naučene lekcije,
kritike i pohvale te na temelju njih definira daljnje korake za rad s volonterima.
Prikupljene informacije potrebno je evaluirati najmanje jednom godišnje (kada je moguće i dva puta
godišnje) na zasebnom sastanku te izvući zaključke koji se mogu primijeniti.
Baza podataka
Preporuča se vođenje ažurirane evidencije volontera, volonterskih zadataka, volonterskih sati kao
i obuka za volontere. Baza podataka je (treba biti) centralizirana na nacionalnoj razini radi lakše
evidencije, izvještavanja ali i planiranja treninga ili troškova. Baza je zaštićena. Pristupaju joj samo
ovlašteni djelatnici (koordinatori volonterskih aktivnosti u (nad)biskupijskim Caritasima i nacional-
nom Caritasu). U bazi svi ovlašteni imaju obvezu poštovati etička načela kao i načela povjerljivosti i
zaštite podataka. Podatci koji se unose u bazu trebaju biti provjereni i istiniti.
21
Caritas.indd 21 2. 2. 2021. 10:34:16

U bazu podataka unose se sljedeći podatci:
opći:
 ime i prezime volontera

 broj pod kojim je zaveden
 datum rođenja
 adresa stanovanja
 kontakt-telefon
 e-adresa za kontakt
 korištenje socijalnih mreža (Viber, WhatsApp, Facebook i dr.) za brzi kontakt
 profesija
 stručna sprema
 dodatne vještine;
volonterski:
 od kada volontira u Caritasu

 na kojim poslovima volontira i koliko često
 tko je odgovorna osoba za volontera, ime i prezime, kontakt-telefon, e-adresa
 ima li ugovor, kada je potpisan i kada ističe trajanje/obnavljanje
 ima li volontersku knjižicu
 ima li volontersku karticu/evidenciju
 je li dobio potvrdu o volontiranju i kada
 koliko ima volonterskih sati u godini dana
 kako se prijavio
 koje je želje za volontiranjem iskazao prilikom prijave;
obuke:
 koje je treninge završio izvan/u Caritasu, datum, tema, certifikat, kratak opis stečenih vještina
 obvezne obuke u Caritasu su:
o Formacija srca (trening o Caritasu)
o Volontarijat
o Kodeksi (etički, poslovanje, zaštita djece i ranjivih odraslih)
o tematski (uz posao koji obavlja)
 koje obuke želi pohađati
 koje obuke koordinator volontiranja smatra da osoba treba završiti i steći vještine;
22
Caritas.indd 22 2. 2. 2021. 10:34:16

ostalo:
 urađena procjena volontera (tko, kada, rezultati i preporuke)

 zanimljivost
 karakterna osobina
 fotografija
 neke druge korisne vještine koje volonter posjeduje, a ne primjenjuje ih.
Podatci se mogu obrađivati korištenjem alata (MS Excel i sl.).

Dijeljenje podataka nije dopušteno bez pisane dozvole osobe čiji su podatci predmet dijeljenja. Analiza
podataka mora biti tretirana načelom povjerljivosti i izbjegavanja stigmatiziranja poštujući zakonske
procedure o zaštiti podataka. Analiza podataka obavlja se najmanje dva puta godišnje ili češće prema
potrebi.
Program treninga (priprema i raspored za trenera)
Svaki trener prije treninga treba:

 dogovoriti trening s menadžmentom
 pripremiti agendu (program rada)
 dogovoriti termin
 osigurati adekvatan i prozračen prostor
 pozvati sudionike (oglasiti trening)
 pripremiti materijale i prezentacije
 pripremiti prostor
 pripremiti opremu (prijenosno računalo, projektor, produžni kabel, fotoaparat, moderacijski
kofer)
 pripremiti blok i olovku za pisanje te eventualno dodatni materijal
 pripremiti potpisnu listu
 pripremiti evaluacijski formular
 pripremiti agendu za sudionike
 tijekom treninga biti veseo, opušten i profesionalan
 nakon treninga pripremiti izvješće o treningu i eventualno članak.
23
Caritas.indd 23 2. 2. 2021. 10:34:16

Dodatak – Agenda za trenera
Primjer agende –
Ime treninga
Datum obuke i vrijeme trajanja
Mjesto obuke / lokacija
Ime trenera
Ciljna skupina
Cilj obuke:
Osposobiti djelatnike Caritasa za prihvat i planiranje volonterskog angažmana
Opći ishodi učenja:
Na kraju obuke sudionici su sposobni:
• razumjeti potrebe angažmana volontera i pripremu za isti

• diskutirati o procedurama i pravilima u vezi s angažmanom volontera
• primijeniti dogovorena pravila tijekom angažmana volontera.
Plan obuke
9.00 – 9.15 Uvod u obuku

9.15 – 10.15 Priprema organizacije za upravljanje volonterima, procedure, pravila i smjernice
10.15 – 10.30 Stanka
10.30 – 12.15 Definiranje konkretnih koraka u procesu organiziranja volonterskog posla
12.15 – 12.20 Evaluacija
24
Caritas.indd 24 2. 2. 2021. 10:34:16

PLAN OBUKE ZA TRENERA
Uvod u obuku (9.00 – 9.15)

Aktivnost Min. Tko Materijal/napomena
Pozdrav i molitva 5 Kratka. Ako je ravnatelj tu, on moli.
Zašto obuka, što je volontiranje, 5 PPT
zakonska osnova za volontiranje
Motivacija volontera 5
Priprema organizacije za upravljanje volonterima, procedure,

pravila i smjernice
(9.15 – 10.15)
Priprema organizacije, prihvaćanje 20
volontera
Regrutiranje i selekcija, opis posla 10
Troškovi 15
Obveze organizacije 15
De�iniranje konkretnih koraka u procesu organiziranja volonterskog posla

(10.30 – 12.15)
Priprema organizacije 10
Kreiranje opisa posla, procedura i 20
planiranje smještaja
Line menadžer 10
Obuka volontera 10
Evaluacija volonterskih zadataka 10
25
Caritas.indd 25 2. 2. 2021. 10:34:16

Dodatak – Primjer volonterskog ugovora (Caritas Banja Luka)
Na temelju članaka od 10. do 24. Zakona o volontiranju Republike Srpske („Službeni glasnik Repub-
like Srpske“, broj 89/13) dana xxxxx u Banjoj Luci zaključen je s lj e d e ć i
UGOVOR O VOLONTIRANJU
između ugovornih strana:

1. xxxxxxx, sa sjedištem u xxxxx, kojeg zastupa xxxxxx, ravnatelj (u daljnjem tekstu: Organizator
volontiranja), i
2. xxxxxxxx, rođen/a xxxxxx. godine u Banjoj Luci, sa mjestom prebivališta u xxxxxx (u daljnjem
tekstu: Volonter)
Članak 1.
Mjesto i vrijeme volontiranja:
Volontiranje definirano ovim Ugovorom realizirat će se u Banjoj Luci u razdoblju od xxxxx do xxxxx.
godine. Volonter će obavljati ugovoreno volontiranje u gore navedenom razdoblju u maksimalnom
trajanju do x sati dnevno.
Članak 2.
Opis volonterskih aktivnosti na kojima će Volonter biti angažiran:
• Kroz realizaciju Volonter će biti angažiran na aktivnostima xxxxxxxxxxxx.
Članak 3.
Specifična prava i obveze volontera:
• Organizator volontiranja obvezuje se da će tijekom vršenja volontiranja Volonteru osigurati
hranu i osvježenje.
• Organizator volontiranja obvezuje se da će Volonteru unijeti u volontersku knjižicu / potvrdu
o volontiranju istinite podatke o izvršenom volontiranju koji će uključivati mjesto, razdoblje
i satnicu volontiranja te opis aktivnosti koje je Volonter izvršio.
• Organizator volontiranja obvezuje se da će Volonteru pružiti informacije neophodne za obav-
ljanje ugovorenog volontiranja.
• Organizator volontiranja obvezuje se da će Volonteru odrediti kontakt-osobu za sve neophodne
informacije ili pomoć prije početka i tijekom volontiranja.
• Volonter se obvezuje da dogovoreno volontiranje izvrši u skladu s ovim Ugovorom i smjerni-
cama Organizatora volontiranja.
• Volonter će volontiranje izvršavati u dogovoreno vrijeme i s punom odgovornošću.
• Volonter je obvezan sudjelovati na pripremnom sastanku i evaluaciji izvršenog volontiranja.
Članak 4.
Edukacija za volontiranje:
Organizator volontiranja izvršit će pripremni sastanak s Volonterom prilikom kojeg će Volonter biti
upoznat sa svim relevantnim informacijama u vezi s realizacijom volontiranja.
Članak 5.
Osobna sigurnost tijekom volontiranja:
Organizator volontiranja obvezuje se da će osigurati sigurne uvjete Volonteru za izvršenje ugovorenog
volontiranja.
26
Caritas.indd 26 2. 2. 2021. 10:34:16

Članak 6.
Nadoknada troškova uzrokovanih volontiranjem:
• Organizator volontiranja osigurat će sve neophodne resurse za realizaciju ugovorenog
volontiranja.
• Osobni troškovi volontiranja bit će nadoknađeni kroz osiguranje jednog toplog obroka.
Članak 7.
Obje strane ovoga Ugovora bit će oslobođene svake odgovornosti za neprovedbu ili neadekvatnu provedbu
ovoga Ugovora ako je to izravan rezultat više sile ili okolnosti koja je izvan kontrole Organizatora volontiranja
i Volontera, a ne može se predvidjeti u trenutku potpisivanja ovoga Ugovora.
Članak 8.
Obje strane zadržavaju pravo na sporazumni prekid ovoga Ugovora.
U slučaju da jedna od ugovornih strana ne ispunjava obveze preuzete ovim Ugovorom, isti će biti raskinut, a svi
eventualni sporovi koji se pojave između ugovornih strana u okviru ovoga Ugovora bit će riješeni sporazumno.
Članak 9.
Za sve eventualne sporove između ugovornih strana određena je nadležnost Osnovnog suda u Banjoj Luci.
Članak 10.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja. Ugovor je napravljen u 3 (tri) istovjetna primjerka, od kojih
jedan primjerak zadržava Volonter, a dva primjerka zadržava Organizator volontiranja.
Volonter Organizator volontiranja
______________________________ __________________________________
M.P.
27
Caritas.indd 27 2. 2. 2021. 10:34:16

Dodatak – cjelovit tekst – Zakon o volon�ranju Republike Srpske
ZAKON O VOLONTIRANJU
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom definiraju se osnovni pojmovi u vezi s volontiranjem, uvjeti volontiranja, načela za
organiziranje volontiranja, uvjeti zaključivanja ugovora o volontiranju, prava i obveze volontera i
organizatora volontiranja, društveno vrednovanje, poticanje i razvoj volontiranja i druga pitanja od
značaja za obavljanje volontiranja.
Članak 2.
(1) Volontiranje je aktivnost od općeg interesa za Republiku Srpsku (u daljnjem tekstu: Republika)
kojom se doprinosi poboljšanju kvalitete života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese
i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.
(2) Volontiranjem se stječu iskustva i vještine potrebne i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu,
osobni razvoj i opće dobro.
Članak 3.
Volontiranje u smislu ovoga Zakona je organizirana dobrovoljna aktivnost ili pružanje usluge ili
obavljanje aktivnosti s ciljem opće zajedničke dobrobiti ili dobrobiti druge osobe bez isplate novčane
naknade ili potraživanja druge imovinske koristi, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Članak 4.
Ovim Zakonom se ne ograničava mogućnost volontiranja koja se dešavaju sporadično ili spontano,
bez utvrđenog organizatora volontiranja, na dobrovoljnoj osnovi i bez novčane naknade, s ciljem opće
zajedničke dobrobiti ili dobrobiti druge osobe kao i dobrovoljne odgojno-obrazovne aktivnosti djece
do 15 godina koje se organiziraju s ciljem opće društvene koristi, ali se na ove oblike volontiranja ne
primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
Članak 5.
Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, ne smatra:

a) stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa koje predstavlja volonterski rad uređeno
propisima iz oblasti radnih odnosa ili drugim propisima
b) obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedna osoba obvezno pružiti drugoj osobi na temelju zakona
ili drugih propisa
v) izvršavanje posebnih obveza u skladu sa sudskim odlukama
g) obavljanje usluga ili aktivnosti koje su uobičajene u obiteljskim, prijateljskim ili susjedskim odnosima i
28
Caritas.indd 28 2. 2. 2021. 10:34:16

d) obavljanje usluga ili aktivnosti koje se odnose na besplatno i nepovratno davanje imovine, novca i
besplatno davanje na upotrebu pokretne i nepokretne imovine.
Članak 6.
Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumi-
jevaju oba roda.
II. UVJETI VOLONTIRANJA
Članak 7.
Volontiranje je aktivnost koja može da traje najviše do 30 sati tjedno izuzev u slučajevima u kojima
je organizator volontiranja gospodarsko društvo, odnosno javno poduzeće kada volonterska aktivnost
može trajati najviše osam sati mjesečno.
Članak 8.
(1) Volonter može biti svaka fizička osoba starija od 15 godina koja u Republici obavlja volonterske
usluge u skladu sa ovim Zakonom.
(2) Malodobni volonter je osoba od 15 do 18 godina na koju se primjenjuju posebna načela zaštite
malodobnih volontera u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.
Članak 9.
(1) Volontiranje organizira organizator volontiranja.

(2) Organizator volontiranja može biti, pod uvjetom da je registriran ili nadležan na teritoriju Republike:
a) svaka pravna osoba registrirana u skladu s propisima koji reguliraju rad udruga i fondacija
b) republičko tijelo uprave
v) tijelo jedinice lokalne samouprave
g) javna ustanova
d) privatna ustanova koja se bavi zdravstvenom zaštitom, obrazovanjem i odgojem
đ) vjerska zajednica.
(3) Gospodarsko društvo, odnosno javno poduzeće može biti organizator volontiranja u skladu s ovim
Zakonom ako:
a) kao organizator angažira svoje zaposlene kao volontere
b) zaposleni dobrovoljno volontiraju
v) organizira volontiranje svojih zaposlenih za opće dobro, odnosno dobro druge osobe na poslovima
izvan djelatnosti i prostorija gospodarskog društva, odnosno javnog poduzeća i u suradnji s bilo kojim
organizatorom volontiranja definiranim stavkom (2) ovoga članka
g) se obavljanjem volonterskih usluga i aktivnosti ne stječe dobit
d) se volontiranjem ne zamjenjuje rad zaposlenih i drugih radno angažiranih osoba u gospodarskom
društvu, odnosno javnom poduzeću i
đ) se volontiranje obavlja tijekom radnog vremena, a radnicima koji žele sudjelovati u volonterskim
aktivnostima poslodavac odobri korištenje plaćenog dopusta za te namjene.
29
Caritas.indd 29 2. 2. 2021. 10:34:16

Članak 10.
(1) Korisnik volontiranja može biti fizička osoba organizator volontiranja čiji osnovni cilj nije stjecanje
dobiti ili zajednica koja prima usluge volontera.
(2) Korisnik volontiranja ne može biti gospodarsko društvo.
Članak 11.
(1) S ciljem razvoja volontiranja i posredovanja između volontera i organizatora volontiranja u se

Republici mogu osnivati volonterski servisi.
(2) Volonterski servisi organizatorima volontiranja, volonterima i korisnicima volontiranja usluge
pružaju besplatno.
(3) Poslove volonterskih servisa mogu obavljati samo neprofitne pravne osobe.
III. NAČELA ZA ORGANIZIRANJE VOLONTIRANJA
Članak 12.
(1) Tijekom trajanja volonterskih aktivnosti organizator volontiranja ne smije dovesti volontera u
nejednaku poziciju, odnosno ne smije dopustiti postupanje prema volonterima koje predstavlja dis-
kriminaciju po bilo kojoj osnovi.
(2) Organizator volontiranja i volonter dužni su postupati prema fizičkim osobama kao korisnicima
volontiranja u skladu s načelima iz stavka (1) ovoga članka.
Članak 13.
(1) Organizator volontiranja je dužan osigurati da se volontiranje vrši na način kojim se štiti osobni
integritet i interes korisnika volontiranja.
(2) Organizator volontiranja dužan je posvetiti naročitu pažnju odabiru i edukaciji volontera koji vo-
lontira s korisnicima volontiranja:
a) djecom
b) osobama s invaliditetom,
v) osobama s teškoćama u razvoju
g) starim i nemoćnim osobama i
d) bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomično lišene radne sposobnosti.
(3) Volonter koji volontira s korisnicima volontiranja iz stavka (2) ovoga članka mora posjedovati
znanja, iskustvo i sposobnost za rad s tim korisnicima.
Članak 14.
Volontiranje s osobama iz članka 13. stavka (2) ovoga Zakona zabranjeno je:
a) pravomoćno osuđenoj osobi za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv sloboda i prava građana,
protiv spolnog integriteta, protiv braka i obitelji, protiv zdravlja ljudi, te osobama kojima je izrečena
prekršajnopravna sankcija predviđena propisima o zaštiti od nasilja u obitelji i
30
Caritas.indd 30 2. 2. 2021. 10:34:16

b) osobi kojoj traje mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja o ovis-
nosti ili zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti koja je u vezi s konkretnim aktivnostima
volontiranja.
Članak 15.
(1) Volontiranje se ne može organizirati s ciljem stjecanja dobiti.

(2) Zabranjeno je organiziranje volontiranja kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju osobe u skladu s
propisima o radu.
Članak 16.
(1) Na malodobne volontere pri obavljanju volontiranja primjenjuju se propisi koji se odnose na zaštitu
ovih osoba na radu.
(2) Malodobni volonteri mogu volontirati samo uz zaključen ugovor o volontiranju u pisanoj formi i
uz pismenu suglasnost zakonskog zastupnika, osim ako je organizator volontiranja odgojno-obrazovna
ustanova.
(3) Malodobni volonter može volontirati isključivo na aktivnostima u skladu sa svojim uzrastom,
fizičkim i psihičkim stupnjem razvoja i vještinama koje ne predstavljaju rizik za njegovo zdravlje,
razvoj i uspjeh u izvršavanju školskih obveza.
(4) Volontiranje malodobnog volontera obavlja se uz obvezan nadzor organizatora volontiranja.
(5) Malodobni volonter ne može volontirati na teškim fizičkim poslovima, na radovima koji se obavljaju
pod vodom ili pod zemljom, kao ni na drugim poslovima koji bi mogli predstavljati povećan rizik za
njihov život, zdravlje, psihofizički razvoj, spolni integritet i izvršenje školskih obveza.
(6) Osobama mlađima od 18 godina zabranjeno je volontiranje od 20.00 sati do 07.00 sati narednog dana.
(7) Organizator volontiranja dužan je posvetiti posebnu pažnju zaštiti zdravlja i dobrobiti malodobnih
volontera.
(8) Malodobni volonter ima sva prava volontera određena ovim Zakonom.
IV. UGOVOR O VOLONTIRANJU
Članak 17.
(1) Odnosi između volontera i organizatora volontiranja mogu se urediti ugovorom o volontiranju koji
se zaključuje se u pisanoj formi.
(2) Pisana forma zaključivanja ugovora i stalni nadzor organizatora volontiranja pri obavljanju vo-
lonterskih aktivnosti obvezni su:
a) prilikom angažiranja malodobnog volontera s navršenih 15 do 18 godina
b) kada volonter to zahtijeva i
v) kada je korisnik volontiranja dijete, osoba s invaliditetom, osoba s teškoćama u razvoju, stara i
nemoćna osoba, bolesna osoba ili osoba koja je potpuno ili djelomično lišena radne sposobnosti.
(3) Prilikom zaključivanja ugovora o volontiranju s osobama iz stavka (2) točke v) ovoga članka
volonteri su dužni organizatoru volontiranja dostaviti ovjerenu izjavu kojom potvrđuju da im nisu
izrečene kazne i mjere sigurnosti navedene u članku 14. t. a) i b) ovoga Zakona.
(4) Zaključivanjem ugovora o volontiranju ne gube se prava na temelju nezaposlenosti ili zaposlenosti.
31
Caritas.indd 31 2. 2. 2021. 10:34:16

Članak 18.
(1) Ugovor o volontiranju obvezno sadrži podatke o:

a) ugovornim stranama, mjestu njihovog prebivališta, odnosno sjedišta te ove podatke o zakonskom
zastupniku ako se radi o malodobnom volonteru
b) mjestu volontiranja i vremenu trajanja volontiranja
v) volonterskim aktivnostima ili uslugama koje će obavljati
g) pismenoj suglasnosti zakonskog zastupnika ako se radi o malodobnom volonteru
d) troškovima u vezi s vršenjem volonterskog rada i načinu njihove naknade
đ) načinu nadzora volontera od strane organizatora volontiranja ako se radi o malodobnom volonteru
ili ako su korisnici volontiranja osobe navedene u članku 13. stavku (2) ovoga Zakona i
e) posebnim pravima i obvezama volontera.
(2) Ugovor o volonterskom radu može da sadrži i druge specifične elemente bitne za pojedine oblike
volontiranja.
Članak 19.
Na odnose iz ugovora o volontiranju koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjivat će se propisi kojima
se uređuju obligacijski odnosi.
V. PRAVA I OBVEZE VOLONTERA I ORGANIZATORA VOLONTIRANJA
Članak 20.
Volonter ima pravo:

a) na evidentiranje volonterske aktivnosti u volonterskoj knjižici
b) da se upozna s etičkim normama bitnim za pojedini oblik volontiranja
v) na odgovarajuću obuku s ciljem poboljšanja kvalitete obavljenih aktivnosti i pruženih usluga, a
naročito ako to zahtijeva priroda volonterskih aktivnosti i usluga koje se pružaju
g) na stručnu pomoć i potporu tijekom volontiranja
d) da se u pismenoj formi upozna s uvjetima volontiranja, aktivnostima koje će obavljati, uslugama
koje će pružati i pravima koja im pripadaju na temelju ovoga Zakona i drugih propisa, kao i općih
akata organizatora volontiranja
đ) na nadoknadu ugovorenih troškova nastalih u vezi s volontiranjem
e) na sigurne uvjete rada u skladu s prirodom volonterskih aktivnosti koje obavlja
ž) na zaštitnu opremu u skladu s prirodom volonterskih aktivnosti koje obavlja i usluga koje pruža
z) da se upozna s opasnostima koje su u vezi sa specifičnim oblikom volontiranja koje obavlja
i) na dnevni odmor u ugovorenom trajanju
j) na zaštitu privatnosti i osobnih podataka i
k) da sudjeluje u odlučivanju o pitanjima u vezi s volontiranjem.
Članak 21.
(1) Najavljeno ili opravdano odsustvo s volontiranja ne može biti razlog za gubitak bilo kojeg prava
volontera.
(2) Posebna prava volontera koja nisu propisana ovim Zakonom mogu se urediti ugovorom o volontiranju.
32
Caritas.indd 32 2. 2. 2021. 10:34:17

Članak 22.
(1) Volonter je obvezan:

a) volontirati u skladu s pravilima struke i uputama organizatora volontiranja
b) čuvati povjerljive i osobne podatke o organizatoru ili korisniku volontiranja
v) odbiti volontiranje koje je protivno ovom Zakonu i
g) u slučaju opravdane spriječenosti ili namjere da prekine obavljanje volontiranja, pravodobno in-
formirati organizatora volontiranja.
(2) Obveza volontera je da izvršava upute organizatora volontiranja, osim uputa u vezi s volontiranjem
koja su:
a) nezakonita
b) opasna po život i zdravlje volontera, korisnika volonterskih usluga ako se radi o fizičkoj osobi ili
drugih fizičkih osoba
v) opasna po imovinu osobe
g) moralno i etički neprihvatljiva za volontera i
d) u protivnosti s ugovorom o volontiranju.
(3) Ako volonter smatra ili zna da izvršavanje uputa može uzrokovati štetu volonteru, korisnicima
volontiranja ili trećim osobama, dužan je upozoriti organizatora volontiranja.
(4) Volonter ne odgovara za prouzrokovanu štetu ako je prethodno upozorio organizatora volontiranja
na takvu mogućnost, osim ako je njegova odgovornost propisana drugim zakonom.
Članak 23.
(1) Organizator volontiranja obvezan je:

a) osigurati volonteru zaštitu tijekom obavljanja volonterskog rada propisanu u skladu sa zakonom
koji uređuje oblast zaštite na radu
b) poštovati prava volontera
v) izvršiti ugovorne obveze prema volonterima
g) osigurati uvjete za poštovanje prava volontera
d) evidentirati volonterske aktivnosti u volonterskoj knjižici volontera
đ) osigurati materijale i sredstva za obavljanje volonterskih aktivnosti
e) osigurati isplatu ugovorenih troškova volonteru
ž) osigurati volonteru tajnost osobnih podataka i zaštitu privatnosti
z) omogući volonterima korištenje dodatnog plaćenog slobodnog radnog dana ako volontiranje organ-
izira gospodarsko društvo ili javno poduzeće i
i) osigurati druge uvjete i prava propisana ovim Zakonom.
(2) Organizator volontiranja obvezan je volontera osigurati od profesionalne bolesti i posljedica nesreće
na poslu u slučaju:
a) volontiranja u uvjetima opasnim za život i zdravlje volontera i
b) kada je tako ugovoreno.
Članak 24.
Na zahtjev Ministarstva porodice, omladine i sporta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) organizator

volontiranja dužan je dostaviti izvješće s traženim podatcima o obavljenim aktivnostima i uslugama
određenim ovim Zakonom u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.
33
Caritas.indd 33 2. 2. 2021. 10:34:17

Članak 25.
Ako su ugovoreni ili propisani zakonom, novčanom naknadom ili imovinskom koristi za volontere ne
smatraju se naknade nastalih troškova volontiranja:
a) računom potvrđene novčane naknade za nabavu radne odjeće, opreme i predmeta za zaštitu potrebnih
za volontiranje
b) računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova putovanja, smještaja i ishrane koji
nastanu tijekom aktivnosti volontiranja
v) računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova ishrane, zbrinjavanja i obuke
životinje u vlasništvu volontera koja sudjeluje u aktivnostima volontiranja
g) novčane naknade isplaćene u svrhu primanja medicinskih usluga i cjepiva
d) novčane naknade isplaćene za troškove obuke potrebne za volontiranje
đ) novčane naknade isplaćene za premije osiguranja volontera za slučaj smrti, fizičke ozljede ili pro-
fesionalne bolesti tijekom volontiranja, odnosno novčane naknade u svrhu osiguranja odgovornosti
za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe
e) novčana naknada isplaćena za pribavljanje dokumenata ili plaćanje administrativnih pristojbi ne-
ophodnih za volontiranje
ž) mjesečni troškovi ishrane i prijevoza volontera u ukupnom iznosu do 30 % od prosječne mjesečne
netoplaće zaposlenika u Republici prema posljednjem službenom podatku republičkog tijela mjero-
davnog za poslove statistike i
z) isplaćeni novčani iznosi dobitnicima nagrade Republike za volontiranje ili nagrade za volontiranje
(u daljnjem tekstu: nagrada) definirane od strane jedinice lokalne samouprave.
Članak 26.
(1) Volonter koji za vrijeme volontiranja namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu korisnicima
volontiranja, organizatoru volontiranja ili trećim osobama dužan je nadoknaditi štetu u skladu s općim
propisima kojima se uređuju obligacijski odnosi.
(2) Organizator volontiranja za štetu koju volonter prouzrokuje korisnicima volontiranja ili trećim
osobama za vrijeme volontiranja odgovara po načelu objektivne odgovornosti, osim ako dokaže da
su postojali razlozi koji isključuju njegovu odgovornost.
(3) Organizator volontiranja koji je nadoknadio štetu korisniku volontiranja ili trećoj osobi ima pravo
tražiti odštetu od volontera ako se dokaže da je volonter štetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje
nepažnje.
VI. DRUŠTVENO VREDNOVANJE, POTICANJE I RAZVOJ VOLONTIRANJA
Članak 27.
(1) Republika i jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim nadležnostima mogu utvrditi mjere i
aktivnosti potpore usmjerenih k razvoju i promociji volontiranja u Republici.
(2) Mjere i aktivnosti iz stavka (1) ovoga članka odnose se na usvajanje strategija i politika na razini
Republike i jedinica lokalne samouprave, potporu osnivanju, radu i umrežavanju volonterskih servisa,
osnivanje volonterskih servisa i nagrađivanje pravnih i fizičkih osoba koje svojim radom doprinose
razvoju volontiranja i mjere provedbe usvojenih strategija i politika.
(3) Potporu razvoju i promociju volontiranja Ministarstvo će financirati na temelju pravilnika o fi-
34
Caritas.indd 34 2. 2. 2021. 10:34:17

nanciranju mjera i aktivnosti potpore razvoju i promociji volontiranja koji donosi ministar porodice,
omladine i sporta (u daljnjem tekstu: ministar).
(4) Pravilnikom iz stavka (2) ovoga članka bliže se određuju kriteriji financiranja volonterskih aktivnosti,
način financiranja, mjere i željeni učinci volontiranja, izvještavanje po realiziranim aktivnostima i
kontrola namjenskog utroška dodijeljenih sredstava.
Članak 28.
Uloga i značaj volontiranja prenosi se djeci i mladima formalnim i neformalnim obrazovanjem.
Članak 29.
(1) Nagrada je najviše priznanje koje Republika dodjeljuje za volontiranje i doprinos promicanju
volontiranja.
(2) Nagradu iz stavka (1) ovoga članka dodjeljuje Ministarstvo.
(3) Sredstva za dodjeljivanje nagrade osiguravaju se u proračunu Republike Srpske.
(4) Vrste, kriteriji, iznos, postupci i uvjeti za dobivanje nagrade iz stavka (1) ovoga članka propisuju
se pravilnikom o dodjeli republičke nagrade za volontiranje koji donosi ministar.
Članak 30.
Jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa svojim nadležnostima, propisati posebne oblike
nagrađivanja volontiranja.
Članak 31.
(1) Gospodarsko društvo, odnosno javno poduzeće može pružiti potporu razvoju i promociji volonti-
ranja dodjeljivanjem financijskih sredstava organizatorima volontiranja za ove namjene.
(2) Gospodarsko društvo, odnosno javno poduzeće može pružiti potporu razvoju i organiziranju
volontiranja i putem osiguravanja opreme, hrane, odjeće i drugih dobara potrebnih za obavljanje
volonterskih aktivnosti.
Članak 32.
(1) Volontersko iskustvo i angažman evidentiraju se u volonterskoj knjižici.

(2) Sadržaj i izgled volonterske knjižice propisat će se pravilnikom o volonterskoj knjižici koji donosi
ministar.
VII. NADZOR I KAZNENE ODREDBE
Članak 33.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega vrši Ministarstvo.
35
Caritas.indd 35 2. 2. 2021. 10:34:17

Članak 34.
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona vrši Republička uprava za inspekcijske
poslove Republike Srpske posredstvom nadležnih inspektora, a u skladu s ovlastima propisanima ovim
Zakonom i zakonom kojim se uređuje organizacija rada Republičke uprava za inspekcijske poslove
Republike Srpske.
Članak 35.
(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao organi-
zator volontiranja ako:
a) organizira volontiranje protivno odredbi članka 9. stavka (3) ovoga Zakona
b) prema volonterima postupa protivno odredbama članka 12. ovoga Zakona
v) organizira volontiranje protivno odredbama članka 15. ovoga Zakona
g) angažira malodobne volontere protivno odredbama članka 16. ovoga Zakona
d) angažira volontera protivno odredbi članka 17. stavka (2) ovoga Zakona
đ) angažira volontera bez potrebne izjave u skladu s odredbom članka 17. stavka (3) ovoga Zakona
e) ne izvrši obveze u skladu s člankom 23. ovoga Zakona i
ž) na zahtjev Ministarstva ne dostavi izvješće u skladu s člankom 24. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 36.
Novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM za prekršaj kaznit će se fizička osoba ako volontira
protivno odredbi članka 14. ovoga Zakona.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti:
a) pravilnik o financiranju mjera i aktivnosti potpore razvoju i promociji volontiranja (članak 27.)
b) pravilnik o dodjeli republičke nagrade za volontiranja (članak 29.) i
v) pravilnik o volonterskoj knjižici (članak 32.).
(2) Do donošenja pravilnika iz stavka (1) ovoga članka primjenjivat će se podzakonski akti doneseni
na temelju Zakona o volontiranju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 73/08) ako nisu u pro-
tivnosti s ovim Zakonom.
Članak 38.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o volontiranju („Službeni glasnik Republike
Srpske“, broj 73/08).
36
Caritas.indd 36 2. 2. 2021. 10:34:17

Članak 39.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenom glasniku Republike Srp-
ske“.
Broj: 01- 2104/13

Datum: 03. oktobar 2013. godine
PREDSJEDNIK
NARODNE SKUPŠTINE
mr. Igor Radojičić
37
Caritas.indd 37 2. 2. 2021. 10:34:17

Dodatak - cjelovit tekst – Zakon o volon�ranju Federacije Bosne i Hercegovine
ZAKON O VOLONTIRANJU FBiH

Službene novine FBiH 110/12
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet zakona)
(1) Ovim se Zakonom uređuju: pojmovi u vezi s volontiranjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija BiH), uvjeti volontiranja, načela volontiranja, poticajne mjere volontiranja,
izvješće, ugovor o volontiranju, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, uvjeti zaključivanja
ugovora o volontiranju, evidentiranje volontiranja, izvještavanje o volontiranju, upotreba volonterske
knjižice, izdavanje potvrde o volontiranju, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te kaznene odredbe.
(2) Volontiranje se temelji na načelima poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, na poštovanju
ustavnog poretka, zakona i međunarodnog prava te izgradnji demokracijskih institucija utemeljenih
na političkom pluralizmu i uspostavi vladavine prava kao i primjeni međunarodnopravnih standarda
i najbolje međunarodne prakse u pogledu volontiranja.
(3) Izrazi napisani samo u muškom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod, dok će se u
označavanju dužnosti, zvanja i titula upotrebljavati rodno senzitivan jezik.
Članak 2.
(Značaj volontiranja)
Volontiranje je aktivnost od interesa za Federaciju BiH kojom se doprinosi poboljšanju kvalitete

života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvitku humanijeg i jednakopravnijeg
demokracijskog društva.
Članak 3.
(Definicije i pojmovi)
Definicije i pojmovi u smislu korištenja ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

a) volontiranje – dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade
obavljaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH
b) dugoročno volontiranje – obavljanje volontiranja duljeg od 240 sati u najmanje tri mjeseca bez
prekida sukladno zakonu
c) međunarodno volontiranje – volontiranje koje je sastavni dio programa međunarodne razvojne
suradnje, a obavljaju ga volonteri koji svoje prebivalište imaju izvan Bosne i Hercegovine kao i strani
volonteri u Bosni i Hercegovini.
d) usluge i aktivnosti za opće dobro – socijalna briga, građanske aktivnosti, obrazovne, kulturne, znanst-
vene, sportske, zdravstvene aktivnosti, aktivnosti razvojne suradnje, zaštite okoliša, pomoć kod elemen-
tarnih nepogoda, istraživačke aktivnosti, aktivnosti za promociju volontiranja i druge slične aktivnosti
e) Ministarstvo pravde – mjerodavno ministarstvo za provedbu zakona je Federalno ministarstvo
pravde (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde)
38
Caritas.indd 38 2. 2. 2021. 10:34:17

f) Institucija za evidentiranje volontiranja – pravna osoba ovlaštena od Ministarstva pravde da prikuplja

i obrađuje podatke o volontiranju.
Članak 4.
(Iznimke od volontiranja)
(1) Volontiranjem se u smislu ovoga Zakona ne smatra:

a) obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedna osoba obvezna pružiti drugoj osobi na temelju zakona
ili drugih propisa
b) izvršavanje posebitih obveza sukladno sudbenim odlukama i presudama
c) obavljanje aktivnosti koje ne organizira organizator volontiranja sukladno članku 6. ovoga Zakona
d) obavljanje usluga ili aktivnosti koje su uobičajene u obiteljskim, prijateljskim ili susjedskim odnosima
e) obavljanje usluga ili aktivnosti koje se odnose na besplatno i nepovratno davanje imovine, novca i
besplatno davanje na uporabu pokretne ili nepokretne imovine
f) dobrovoljno volontiranje koje je protivno Ustavu i drugim propisima.
Članak 5.
(Volonter i malodobni volonter)
(1) Volonter je sukladno odredbama ovoga Zakona fizička osoba s poslovnom sposobnošću ili uman-
jenom poslovnom sposobnošću koja volontira u Federaciji BiH.
(2) Malodobni volonter je osoba od 15 do 18 godina na koju se primjenjuju posebna načela zaštite
malodobnih volontera sukladno članku 11. ovoga Zakona.
Članak 6.
(Organizator volontiranja)
(1) Volontiranje u Federaciji BiH organizira organizator volontiranja.
(2) Organizator dugoročnog volontiranja može biti isključivo:
a) tijelo uprave, upravna organizacija, tijelo izvršne vlasti, tijelo zakonodavne vlasti, ombudsman,
tijelo sudbene vlasti, tužiteljstvo, pravobraniteljstvo, ustanova za izvršenje kaznenih sankcija, zatvor
i tijelo za prekršaje Federacije, kantona, grada i općine
b) javna ustanova
c) pravna osoba registrirana sukladno Zakonu o udrugama i fondacijama Federacije BiH ili Zakonu
o udrugama i fondacijama BiH.
(3) Organizator volontiranja mora biti akreditiran od Ministarstva pravde za organiziranje dugoročnog
volontiranja sukladno članku 26. ovoga Zakona.
Članak 7.
(Korisnik volontiranja)
(1) Korisnik volontiranja je fizička ili pravna osoba koja prima usluge volontera.
(2) Vrijednost usluga pruženih od volontera ne smatra se donacijom korisniku volontiranja.
39
Caritas.indd 39 2. 2. 2021. 10:34:17

II. NAČELA VOLONTIRANJA
Članak 8.
(Načelo zabrane diskriminacije volontera i korisnika volontiranja)
(1) Organizator volontiranja dužan je postupati prema volonteru sukladno načelu jednakih mogućnosti
za sve osobe bez obzira na: uzrast, rasu, boju kože, jezik, vjeru, spol, rod i rodno izražavanje, političko
ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje, obrazovanje, društveni
položaj, bračno stanje, obiteljske obveze, članstvo ili nečlanstvo u političkoj stranci, udruzi ili sindi-
katu, tjelesne ili duševne poteškoće ili oboljenja i druge osobne karakteristike te mogućnosti samog
volontera ili ako nije drukčije uređeno ovim Zakonom.
(2) Organizator volontiranja i volonter dužni su postupati prema korisnicima volontiranja sukladno
načelu jednakih mogućnosti za sve osobe bez obzira na: uzrast, rasu, boju kože, jezik, vjeru, spol, rod
i rodno izražavanje, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje,
obrazovanje, društveni položaj, bračno stanje, obiteljske obveze, članstvo ili nečlanstvo u političkoj
stranci, udruzi ili sindikatu, tjelesne ili duševne poteškoće ili oboljenja i druge osobne karakteristike.
Članak 9.
(Načelo zaštite korisnika volontiranja)
(1) Organizatori volontiranja dužni su posvetiti naročitu pozornost u odabiru i obuci volontera koji volontira
sa sljedećim skupinama korisnika volontiranja: malodobnim osobama, osobama s invaliditetom, osobama
s poteškoćama u razvitku, starim i nemoćnim osobama, bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili
djelomice lišene radne sposobnosti uz posjedovanje osobnih znanja, iskustava i sposobnosti za rad s tim
skupinama korisnika volontiranja.
(2) Volontiranje kojim se pružaju usluge malodobnim osobama, osobama s invaliditetom, osobama s
poteškoćama u razvitku, starim i nemoćnim, bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomice
lišene radne sposobnosti zabranjeno je sljedećim osobama:
a) osobi kojoj traje mjera sigurnosti obvezatnog psihijatrijskog liječenja ili obvezatnog liječenja od ovisnosti
ili zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koja je u svezi s djelatnošću volontiranja
b) pravomoćno osuđenoj osobi za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv sloboda i prava građana,
protiv spolnog integriteta, protiv braka i obitelji, protiv zdravlja ljudi, te osobama kojima je izrečena
prekršajnopravna sankcija zbog nasilja u obitelji.
Članak 10.
(Načelo zabrane iskorištavanja volontera)
(1) Nije dozvoljeno volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju djelatnici zaposleni sukladno Zakonu o
radu kao ni volontiranje koje zamjenjuje poslove koje obavljaju izvršitelji poslova na temelju ugovora o djelu.
(2) Nije dozvoljeno volontiranje u trajanju duljem od 40 sati tjedno.
(3) Volonter koji obavlja dugoročno volontiranje ima pravo na odmor u trajanju od najmanje dva radna
dana mjesečno.
(4) Zabranjeno je volontera iskorištavati i zlouporabljivati u svrhu stjecanja ili povećanja profita.
Članak 11.
(Načelo zaštite malodobnih volontera)
(1) Malodobna osoba (u daljnjem tekstu: malodobni volonter) s navršenih 15 godina i starija malodobna
osoba može sklopiti ugovor o volontiranju i volontirati samo uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika.
40
Caritas.indd 40 2. 2. 2021. 10:34:17

(2) Malodobni volonter može volontirati isključivo na aktivnostima sukladno svom uzrastu, tjelesnom,
psihičkom i moralnom stupnju razvoja i vještinama koje ne predstavljaju rizik za njegovo zdravlje, razvoj
i uspjeh u izvršavanju školskih obveza.
(3) Malodobni volonter ne može volontirati na naročito teškim fizičkim poslovima, na radovima koji se
obavljaju pod vodom ili pod zemljom kao ni na drugim poslovima koji bi mogli predstavljati povećan rizik
za njihov život, zdravlje, psihofizički razvoj, spolni integritet i izvršenje školskih obveza.
(4) Volontiranje malodobnog volontera obavlja se uz obvezni nadzor organizatora volontiranja.
(5) Osobama mlađim od 18 godina zabranjeno je volontiranje od 23.00 sata do 7.00 sati narednog dana.
(6) Organizator volontiranja mora posebnu pozornost posvetiti zaštiti dobrobiti i zdravlja malodobnih
volontera.
(7) Malodobni volonter ne smije obavljati dugoročno volontiranje.
(8) Malodobni volonter ima sva prava volontera određena ovim Zakonom.
Članak 12.
(Obrazovanje o volontiranju)
(1) Uloga i značaj volontiranja prenosi se formalnim i neformalnim obrazovanjem.

(2) Malodobna osoba mlađa od 15 godina može biti uključena u obrazovne aktivnosti usmjerene k općem
dobru i odgoju za volontiranje i to samo u svrhu odgoja i obrazovanja na način koji doprinosi njegovom
razvoju i socijalizaciji uz uvjet da je organizator volontiranja odgojno-obrazovna ustanova, ustanova soci-
jalne skrbi ili druga pravna osoba koja organizira volontiranje u odgojne i obrazovne svrhe uz suglasnost
mjerodavnih tijela odgojno-obrazovnih ustanova ili ustanova socijalne skrbi.
(3) U slučaju iz stavka (2) ovoga članka organizator volontiranja obvezatno pribavlja pisanu suglasnost
zakonskog zastupnika malodobne osobe.
(4) Osoba iz stavka (2) ovoga članka može prestati obavljati volonterske aktivnosti u bilo kojem trenutku
bez suglasnosti zakonskog zastupnika.
Članak 13.
(Načelo zaštite osoba djelomično i potpuno lišenih poslovne sposobnosti)
(1) Osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti može volontirati u dijelu preostale poslovne sposobnosti
na aktivnostima prilagođenim njegovim mogućnostima uz pisanu suglasnost skrbnika ili mjerodavnog
centra za socijalni rad.
(2) Zabranjeno je volontiranje osobi koja je potpuno lišena poslovne sposobnosti.
Članak 14.
(Načelo besplatnosti volontiranja)
(1) Volonter ne može volontiranje uvjetovati ispunjenjem neke usluge (davanja, činjenja, propuštanja ili
trpljenja) ili stjecanjem imovine, novčane naknade ili koristi.
(2) Novčanom naknadom ili imovinskom koristi za volontere ne smatraju se sljedeće novčane naknade
troškova volontiranja:
a) računom potvrđene novčane naknade isplaćene za plaćanje radne odjeće, opreme i predmeta za zaštitu
potrebnih za volontiranje
b) novčane naknade isplaćene u svrhu troškova putovanja, smještaja i ishrane koji nastanu u vezi s volontiranjem
c) računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova ishrane, zbrinjavanja i obuke životinje
u vlasništvu volontera koja sudjeluje u aktivnostima volontiranja
d) novčane naknade isplaćene u svrhu plaćanja medicinskih usluga i cjepiva primljenih u svrhu obavljanja
volontiranja
e) novčane naknade isplaćene za troškove obuke izvan školskog sustava potrebne za volontiranje
f) računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova koji nastanu u vezi s izvršavanjem
volonterskih usluga i aktivnosti
41
Caritas.indd 41 2. 2. 2021. 10:34:17

g) novčane naknade isplaćene za premije osiguranja volontera za slučaj smrti, tjelesne ozljede ili profe-
sionalne bolesti tijekom volontiranja, odnosno novčane naknade u svrhu osiguranja odgovornosti za štetu
nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe
h) džeparac za putovanja isplaćen volonterima uz uvjet da iznos džeparca ne prelazi iznos od 75 % dnevnice
propisane za državne službenike
i) novčana naknada isplaćena za pribavljanje dokumenata ili plaćanje administrativnih pristojbi nužnih za
omogućavanje volontiranja
j) isplaćeni novčani iznosi dobitnicima nagrade za volontiranje sukladno članku 18. ovoga Zakona.
Članak 15.
(Načelo dobrovoljnosti i solidarnosti volontiranja)
Volontiranje se obavlja slobodnom voljom volontera iz razloga solidarnosti, a sukladno članku 2. ovoga
Zakona.
Članak 16.
(Načelo priznavanja volontiranja)
(1) Dugoročno volontiranje u struci priznaje se kao radno iskustvo.

(2) Radno iskustvo stečeno dugoročnim volontiranjem dokazuje se potvrdom o volontiranju koju izdaje
Ministarstvo pravde ili institucija za evidentiranje volontiranja sukladno članku 30. stavak (4). ovoga Zakona.
Članak 17.
(Načelo međunarodnog volontiranja)
(1) Osobe koje nisu državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo volontirati na području Federacije BiH
sukladno zakonu i drugim propisima koji uređuju položaj stranaca u Bosni i Hercegovini i s preuzetim
međunarodnim obvezama.
(2) Osobe iz stavka (1) ovoga članka imaju status međunarodnog volontera.
(3) Volonteru kojeg organizator volontiranja upućuje na volontiranje u inozemstvo priznaje se volontiranje
sukladno ovom Zakonu.
(4) Na volontere čije prebivalište nije na području Federacije BiH primjenjuju se odredbe ovoga Zakona
i međunarodni propisi iz ove oblasti.
III. POTICAJNE MJERE ZA VOLONTIRANJE
Članak 18.
(Federalna nagrada i pravilnik o dodjeli nagrade)
(1) Federalna nagrada za volontiranje (u daljnjem tekstu: nagrada) najviše je priznanje što ga Vlada Fed-
eracije BiH dodjeljuje za volontiranje, doprinos promoviranju volontiranja i druge volonterske aktivnosti.
(2) Nagrada se dodjeljuje volonteru i organizatoru volontiranja kao godišnja nagrada.
(3) Sredstva za dodjeljivanje nagrade i promociju volontiranja osiguravaju se u proračunu Federacije BiH
na dotaciji Ministarstva pravde.
(4) Pravilnik o dodjeli nagrade za volontiranje donosi Ministarstvo pravde.
(5) Pravilnikom se detaljnije propisuju kriteriji, postupak za dodjelu nagrade, izgled povelje te druga pitanja
u vezi s dodjelom nagrade.
(6) Kantonalna tijela uprave i jedinice lokalne samouprave svojim podzakonskim aktima propisuju posebne
42
Caritas.indd 42 2. 2. 2021. 10:34:17

oblike nagrađivanja za volontiranje.

(7) Vlada Federacija BiH će poticati uspostavu mehanizama za tehničku pomoć, programe obuke, usluge
informiranja I širenja informacija o prednostima volontiranja.
(8) Volonteri će moći uživati pod uvjetima i u mjeri koje utvrde Federacija BiH, kantoni, jedinice lokalne
uprave te javne i druge institucije u pogodnostima i povlasticama koje mogu biti propisane odlukama kao
način promocije, priznanja i društvenog vrednovanja volontiranja.
IV. IZVJEŠĆIVANJE O VOLONTIRANJU
Članak 19.
(Izvješće o volontiranju)
(1) Organizatori volontiranja dužni su jednom godišnje dostaviti Ministarstvu pravde izvješće o svim
volonterskim aktivnostima koje sadrži podatke o volonterima i broju sati koji su uloženi u volonterske
aktivnosti, a posebice o broju malodobnih volontera i njihovim aktivnostima.
(2) Rok za dostavljanje izvješća iz stavka (1) ovoga članka je 28. veljače tekuće godine za proteklu godinu.
(3) Na zahtjev Ministarstva pravde organizator volontiranja dužan je dostaviti i dodatno izvješće o obav-
ljenim aktivnostima i uslugama određenim ovim Zakonom pored izvješća iz stavka (1) ovoga članka.
(4) Ministarstvo pravde će jednom godišnje i to najkasnije do 31. ožujka u „Službenim novinama Federacije
BiH“ objavljivati podatke o volontiranju u Federaciji BiH.
V. UGOVOR O VOLONTIRANJU
Članak 20.
(Ugovor o volontiranju)
(1) Ugovor o volontiranju zaključuje se u pisanom obliku prije početka volontiranja.

(2) Ugovorom o volontiranju volonter i organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava i obveze i
specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge.
(3) Ugovor o volontiranju može imati potpis i drugih ugovornih strana koje imaju posebne interese za
specifični oblik volontiranja.
(4) Prava na novčane naknade iz članka 14. definiraju se ugovorom o volontiranju.
(5) Novčane naknade iz članka 14. ne smatraju se dohotkom u smislu Zakona o porezu na dohodak Fed-
eracije BiH.
Članak 21.
(Sadržaj ugovora o volontiranju)
(1) Ugovor o volontiranju sadrži podatke o:

a) ugovornim stranama te mjestu njihovog prebivališta odnosno sjedišta
b) mjestu volontiranja i vremenu trajanja volontiranja
c) volonterskim aktivnostima ili uslugama koje će obavljati
d) pravima i obvezama volontera
e) pravima i obvezama organizatora volontiranja
f) obuci za volontiranje
43
Caritas.indd 43 2. 2. 2021. 10:34:17

g) troškovima u vezi s volontiranjem i načinu njihove nadoknade

h) načinu osiguranja ugovorenih prava volontera
i) obliku prestanka ugovora o volontiranju.
(2) Ugovor o volontiranju sadržavat će i podatke važne za pojedini posebni oblik volontiranja u određenom
razdoblju ili na određenom mjestu.
Članak 22.
(Prestanak i raskid ugovora o volontiranju)
(1) Ugovor o volontiranju prestaje:

a) danom pravomoćnosti odluke o lišavanju radne sposobnosti za volontera u slučaju kad su u potpunosti
lišeni radne sposobnosti
b) danom pravomoćnosti odluke o djelomičnom lišavanju radne sposobnosti za volontera koji je djelomično
lišen radne sposobnosti
c) kad volontiranje prelazi opseg radne sposobnosti volontera, a na zahtjev volontera ili organizatora vo-
lontiranja
d) kad organizator volontiranja prestane djelovati bez pravnog nasljednika
e) istekom roka na koji je ugovor zaključen ili ispunjenjem ugovora
f) jednostranim raskidom ugovora volontera, odnosno osoba koje ga izdržavaju ili zakonski zastupaju
g) iz drugih razloga određenim ugovorom o volontiranju
h) u drugim slučajevima određenim ovim Zakonom
i) sporazumnim raskidom.
(2) Organizator volontiranja može raskinuti ugovor o volontiranju:
a) kad prestane potreba za volontiranjem
b) kad nije u mogućnosti osigurati uvjete za daljnje volontiranje
c) kad utvrdi da volonter ne ispunjava ugovorene obveze
d) kad volonter svojim aktivnostima ugrožava korisnika volontiranja
e) u slučajevima kršenja dopunskih etičkih pravila donesenih za pojedine oblike volontiranja
f) kad se završe aktivnosti određene ugovorom o volontiranju.
(3) U slučaju prestanka ugovora o volontiranju nakon pravomoćne odluke o djelomičnom lišavanju radne
sposobnosti zaključuje se novi ugovor na preostali dio radne sposobnosti.
VI. PRAVA I OBVEZE VOLONTERA I ORGANIZATORA VOLONTIRANJA
Članak 23.
(Prava volontera)
(1) Volonter ima pravo:

a) na pisanu potvrdu o volontiranju
b) na volontersku knjižicu i ugovor o volontiranju sukladno ovom Zakonu
c) na upoznavanje s etičkim normama bitnim za pojedini oblik volontiranja
d) na odgovarajuću obuku s ciljem poboljšanja kvalitete obavljenih aktivnosti i pruženih usluga, a naročito
ako to zahtijeva priroda volonterskih aktivnosti i usluga koje se pružaju
44
Caritas.indd 44 2. 2. 2021. 10:34:17

e) na stručnu pomoć i potporu tijekom volontiranja

f) na upoznavanje s uvjetima volontiranja, aktivnostima koje će obavljati, uslugama koje će pružati i pravima
koja im pripadaju na temelju ovoga Zakona i drugih propisa kao i općih akata organizatora volontiranja
g) na nadoknadu ugovorenih troškova nastalih u vezi s volontiranjem
h) na odgovarajuće i sigurne uvjete rada sukladno prirodi volonterskih aktivnosti koje obavlja
i) na zaštitnu opremu sukladno prirodi volonterskih aktivnosti koje obavlja i usluga koje pruža
j) upoznati se s opasnostima koje su u vezi sa specifičnim oblikom volontiranja koje obavlja
k) na odmor u ugovorenom trajanju
l) na zaštitu privatnosti i osobnih podataka
m) na sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima u vezi s volontiranjem sukladno mogućnostima organizatora
volontiranja i obliku volontiranja.
(2) Opravdano odsustvo s volontiranja ne može biti razlog za gubitak bilo kojeg prava volontera.
(3) Posebna prava volontera koja nisu određena ovim Zakonom mogu se odrediti ugovorom o volontiranju.
Članak 24.
(Obveze volontera)
(1) Volonter je obvezan:

a) volontirati sukladno stručnim propisima i uputama organizatora volontiranja
b) čuvati službenu tajnu i povjerljive i osobne podatke o organizatoru ili korisniku volontiranja
c) odbiti volontiranje koje je protivno ovom Zakonu.
(2) Obveza volontera je da izvršava upute organizatora volontiranja, osim uputa u vezi s volontiranjem
koje su:
a) opasne po život i zdravlje volontera ili drugih osoba
b) moralno neprihvatljive za volontera
c) protivne ugovoru o volontiranju.
(3) Ako izvršavanje uputa može prouzročiti štetu volonteru, korisnicima volontiranja ili trećim osobama,
volonter je dužan na to upozoriti organizatora volontiranja.
(4) Volonter ne odgovara za prouzročenu štetu ako je prethodno upozorio organizatora volontiranja na
takvu mogućnost.
Članak 25.
(Obveze organizatora volontiranja)
(1) Organizator volontiranja obvezan je:

a) osigurati volonteru zaštitu tijekom obavljanja volontiranja propisanu Zakonom o radu i drugim zakon-
skim i podzakonskim propisima koji uređuju oblast zaštite na radu
b) poštovati prava volontera
c) izvršiti ugovorene obveze prema volonterima
d) osigurati uvjete za poštovanje prava volontera
e) dobiti od Ministarstva pravde akreditaciju za organiziranje dugoročnog volontiranja
f) prijaviti volontera Ministarstvu pravde ili instituciji za evidentiranje volontiranja i odjaviti ga u slučaju
prijevremenog raskida ugovora sukladno članku 27. ovoga Zakona
g) izdati volonteru pisanu potvrdu o volontiranju te u nju upisati podatke sukladno članku 30. ovoga Zakona
h) izdati volonteru volontersku knjižicu u slučaju dugoročnog volontiranja
i) osigurati materijale i sredstva za obavljanje volonterskih aktivnosti
j) isplatiti ugovorene troškove volonteru
k) osigurati volonteru tajnost osobnih podataka i zaštitu privatnosti
l) osigurati druge uvjete i poštovati prava propisana ovim zakonom.
(2) Organizator volontiranja obvezan je volontera osigurati od profesionalne bolesti i posljedica nesreće
na poslu u slučaju:
a) volontiranja u uvjetima opasnim za život i zdravlje volontera
45
Caritas.indd 45 2. 2. 2021. 10:34:17

b) da volonter nije zdravstveno osiguran po nekoj drugoj osnovi.
Članak 26.
(Akreditiranje organizatora volontiranja)
(1) Ministarstvo pravde na zahtjev organizatora volontiranja izdaje akreditaciju za organiziranje dugoročnog
volontiranja.
(2) Odobrenje iz stavka (1) ovoga članka izdaje se na pet godina.
(3) Organizator volontiranja dužan je Ministarstvu pravde uz zahtjev za akreditaciju za organiziranja
dugoročnog volontiranja dostaviti: podatke i dokaze o sebi kao pravnoj osobi, opis volonterskih aktivnosti
i usluga koje će obavljati volonteri, podatke o prostoru gdje se obavlja volontiranje te opis korisnika.
(4) Ministarstvo pravde može za poslove akreditiranja organizatora volontiranja ovlastiti instituciju za
evidentiranje volontiranja sukladno zakonu.
(5) Postupak akreditiranja organizatora volontiranja Ministarstvo pravde će uredit posebnim pravilnikom.
Članak 27.
(Evidentiranje volontiranja)
(1) Organizator volontiranja prijavit će Ministarstvu pravde ili instituciji za evidentiranje volontiranja
svakog volontera s kojim je sklopljen ugovor o dugoročnom volontiranju i to u roku od deset dana od dana
sklapanja ugovora.
(2) Ministarstvo pravde ili institucija za evidentiranje volontiranja vodit će i održavati bazu podataka svih
prijavljenih volontiranja te osigurati tajnost osobnih podataka i zaštitu privatnosti.
(3) Ministarstvo pravde može ovlastiti jednu pravnu osobu koja će biti mjerodavna za vođenje evidencije
volontiranja i posebnim pravilnikom urediti međusobna prava i obveze.
Članak 28.
(Postupak i uvjeti za izvršenje obveza organizatora volontiranja)
Postupak i uvjeti izvršenja obveza utvrđenih člancima 19. i 25. ovoga Zakona bit će propisani posebnim
pravilnikom koji donosi Ministarstvo pravde.
Članak 29.
(Volonterska knjižica)
(1) Volontersku knjižicu za svakog volontera osigurava organizator volontiranja.

(2) Svaki volonter posjeduje volontersku knjižicu koja se za vrijeme trajanja dugoročnog volontiranja
nalazi kod organizatora volontiranja.
(3) U volontersku knjižicu upisuju se osnovni podatci o volontiranju.
(4) Na zahtjev mjerodavnog državnog tijela organizator volontiranja dužan je predočiti volontersku knjižicu
volontera.
(5) Izgled i način izdavanja volonterske knjižice bit će propisan posebnim pravilnikom koji donosi Mini-
starstvo pravde.
Članak 30.
(Potvrda o volontiranju)
(1) Potvrdu o volontiranju izdaje organizator volontiranja na zahtjev volontera.

(2) Potvrda o volontiranju sadrži: osobne podatke o volonteru, podatke o razdoblju volontiranja, kratak
opis volonterskih aktivnosti te ostale specifičnosti pojedinog oblika volontiranja.
(3) Potvrda o volontiranju osim podataka iz stavka (2) ovoga članka sadrži potpis osobe ovlaštene za
zastupanje organizatora volontiranja kojim se potvrđuje točnost navedenih podataka.
46
Caritas.indd 46 2. 2. 2021. 10:34:17

(4) Ministarstvo pravde ili institucija za evidentiranje volontiranja na zahtjev volontera izdaje potvrdu o
svim njegovim evidentiranim dugoročnim volontiranjima.
Članak 31.
(Naknada štete)
(1) Volonter koji za vrijeme volontiranja namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzroči štetu korisnicima
volontiranja, organizatoru volontiranja ili trećim osobama dužan je nadoknaditi štetu sukladno općim
propisima obligacijskoga prava.
(2) Organizator volontiranja za štetu koju volonter prouzroči korisnicima volontiranja ili trećim osobama za
vrijeme volontiranja odgovara po načelu objektivne odgovornosti, osim ako dokaže da su postojali razlozi
koji isključuju njegovu odgovornost.
(3) Organizator volontiranja koji je nadoknadio štetu korisniku volontiranja ili trećoj osobi ima pravo na regresno
potraživanje od volontera ako se dokaže da je volonter štetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Članak 32.
(Nadzor)
Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona te uvjetima
i načinom volontiranja vrši Ministarstvo pravde.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 33.
(Prekršaji)
(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjen organizator volontiranja za prekršaj
ako:
a) ne izvrši obveze iz članka 25. ili članka 19. ovoga Zakona
b) ne upiše podatke koje je obvezan upisati u potvrdu o volontiranju iz članka 30. ovoga Zakona
c) u potvrdu o volontiranju ili u volontersku knjižicu upiše neistinite podatke.
(2) Ako su prekršaji iz stavka (1) ovoga članka učinjeni prema malodobnicima ili osobama potpuno ili
djelomice lišenim radne sposobnosti, iznos novčane kazne se udvostručuje i oduzima se odobrenje za
organiziranje dugoročnog volontiranja.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM, oduzimanjem odobrenja za organiziranje
dugoročnog volontiranja te oduzimanjem ostvarenog profita bit će kažnjena pravna osoba koja postupa
protivno člancima 6., 10., 26. i 27. ovoga Zakona.
(4) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjen organizator volontiranja koji
postupa protivno člancima 8. i 9. ovoga Zakona.
(5) Organizator volontiranja kojem je oduzeto odobrenje za organiziranje dugoročnog volontiranja ne može
podnijeti novi zahtjev u razdoblju od dvije godine od dana oduzimanja odobrenja.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 34.
(Prilagodba organizatora volontiranja)
Organizatori volontiranja koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona angažiraju volontere moraju
47
Caritas.indd 47 2. 2. 2021. 10:34:17

proces volontiranja u roku šest mjeseci uskladiti sa Zakonom.
Članak 35.
(Primjena općih propisa obligacijskoga prava)
Na odnose iz ugovora o volontiranju koji nisu uređeni ovim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opći
propisi obligacijskoga prava.
Članak 36.
(Podzakonski akti)
Ministarstvo pravde će u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti podzakonske
akte iz članka 18. stavka (4), članka 26. stavka (5), članka 27. stavka (3), članka 28. i članka 29. stavka
(5) ovoga Zakona.
Članak 37.
(Usklađivanje drugih zakona)
U roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odredbe drugih zakona koji tretiraju prob-
lematiku volontera i volonterskog rada moraju biti usklađene s ovim Zakonom.
Članak 38.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Radoje Vidović
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Fehim Škaljić
48
Caritas.indd 48 2. 2. 2021. 10:34:17

Caritas Final

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Caritas Final

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Untitled-1 1 2. 2. 2021.

Caritas.indd 1 2. 2. 2021. 10:34:14

Caritas biskupije Banja Luka

Graﬁčki dizajn i tisak:

Caritas.indd 2 2. 2. 2021. 10:34:14

Utemeljenje za trening ............................................................................................................................ 4

PRIPREMA ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE VOLONTERIMA ............................................... 9

Procjena potreba za volonterima ............................................................................................................. 9

ULOGA ORGANIZACIJE U UPRAVLJANJU VOLONTERIMA..................................................... 19

Uloga volontera i njihove vještine kao odgovor na potrebe unutar organizacije.................................. 19

Caritas.indd 3 2. 2. 2021. 10:34:14

Caritas.indd 4 2. 2. 2021. 10:34:15

Zakonska osnova za volon�ranje u Bosni i Hercegovini,

Volontiranje u Bosni i Hercegovini regulirano je Zakonom o volontiranju FBiH i Zakonom o

Zakonska osnova za volon�ranje Europske unije

Caritas.indd 5 2. 2. 2021. 10:34:15

1. Politika o sigurnosti i zaštiti zdravlja za međunarodne volontere

Koncept i načela volontarijata

Caritas.indd 6 2. 2. 2021. 10:34:15

Caritas.indd 7 2. 2. 2021. 10:34:15

Caritas.indd 8 2. 2. 2021. 10:34:15

PRIPREMA ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE VOLONTERIMA

Procjena potreba za volonterima

Opis posla volontera

Caritas.indd 9 2. 2. 2021. 10:34:15

Regru�ranje i selekcija kandidata

PRIJAVNI OBRAZAC (primjer)

Caritas.indd 10 2. 2. 2021. 10:34:15

PRIMJER VOLONTERSKE AKTIVNOSTI (1):

TREBATE: veći broj volontera na relativno kratak rok, ni-

PRIMJER VOLONTERSKE AKTIVNOSTI (2):

Caritas.indd 11 2. 2. 2021. 10:34:15

PRIMJER VOLONTERSKE AKTIVNOSTI (3):

Upućivanje volontera i obuka

Caritas.indd 12 2. 2. 2021. 10:34:15

Caritas.indd 13 2. 2. 2021. 10:34:15

Na volon�ranje se osobe mogu odluči�:

• zbog želje da se osjećaju potrebnima

Volontere treba mo�vira� kroz:

Caritas.indd 14 2. 2. 2021. 10:34:15

Caritas.indd 15 2. 2. 2021. 10:34:15

Učenje i razvitak volontera i organizacije

Nastojimo razvijati volontarijat koji će:

• saznati prave razloge volontiranja i pokušati zadovoljiti potrebe volontera

Caritas.indd 16 2. 2. 2021. 10:34:16

Priprema volontera uključuje tri vrlo važne stvari:

1. orijentacija – opće upoznavanje volontera s organizacijom i njezinim programima; proces

Potpora volonterima i supervizija

Caritas.indd 17 2. 2. 2021. 10:34:16

Upravljanje i odnos zaposlenog osoblja prema volonterima

Praćenje i evaluacija rada volontera

Caritas.indd 18 2. 2. 2021. 10:34:16

ULOGA ORGANIZACIJE U UPRAVLJANJU VOLONTERIMA

Uloga volontera i njihove vješ�ne kao odgovor na potrebe unutar organizacije

Volonter može volontirati individualno, skupno, međunarodno, korporativno i dr.

• stabilno ponašanje i raspoloženje

• sposobnost i želju za komunikacijom – organizacija i jasna prezentacija ideja i misli

Caritas.indd 19 2. 2. 2021. 10:34:16

Suradnja volontera s partnerima i/ili donatorima

Prihvaćanje volontera u organizaciju

Sigurnost volontera �jekom boravka i rada

Caritas.indd 20 2. 2. 2021. 10:34:16

Evaluiranje organizacije za naučene lekcije i rast za budućnost

Caritas.indd 21 2. 2. 2021. 10:34:16