TEHNIČKO CRTANJE I

TEHNOLOGIJA OBRADE I
SPAJANJA

Instalater kućnih instalacija

skripta sa vježbama i pitanjima za ponavljanje za učenike 1. godine obrazovnog
programa Instalater kućnih instalacija, strojarski sektor.

Naziv i adresa škole: Srednja škola Obrovac, Petra Zoranića, 23450 Obrovac
Nastavnik: Ivan Đurić bacc. mech. ing.

Ime i prezime: ________________________________________________

Razred: ________________________________________________

Školska godina: _______________________________________________

 I. Tehničko crtanje
1. Tehničko crtanje – Tehnički crtež
Tehnički crtež je grafički prikaz nekog proizvoda ili objekta (građevine, mosta, stroja ili instalacije), kojim se prikazuje
njegov oblik, uporabna, funkcionalna, izvedbena i slična svojstva.

Tehnički crtež služi kako bismo budući ili postojeći predmet predočili naručitelju (investitoru), kupcu ili korisniku,
instituciji ili drugoj službi koja donosi rješenje o njegovoj uporabi, kao i tehnolozima, izvođačima i radnicima koji ga
izvode.

2. Pribor za tehničko crtanje koji je nužno imati na predavanju

Pribor za izradu tehničkog crteža, za školsku uporabu, podrazumijeva:
Obavezno već na
1. Tehnička olovka sa debljinom špica 0,5 mm + špicevi 0,5 mm (po mogućnosti rotring), sljedećem predavanju
2. Gumica za brisanje,
3. Par pravokutnih trokutova 45⁰ - 45⁰ i 60⁰ - 30⁰
4. Kutomjer,
5. Šestar (sa vretenom za bolju preciznost),
6. Dva fascikla (jedan umjesto bilježnice, drugi za vježbe).

Potpis roditelja: ________________

3. Norme u tehničkom crtanju

Tehnički crtež možemo shvatiti kao način komunikacije tj. vrstu pisma između dvije tehnički obrazovane osobe, i to
takvu vrstu pisma za koju ne moramo poznavati strani jezik, jer svaka tehnički obrazovana osoba (majstor, inženjer,
tehnolog …) mora poznavati norme u tehničkom crtanju, jer su one iste u svim državama na svijetu.

Tehničko crtanje ili izrada tehničkog crteža je propisana normama u tehničkom crtanju zbog jednoznačnosti tehničkog
crteža u cijelom svijetu. U tehničkom crtanju Hrvatskim (HRN) ili međunarodnim (ISO) normama je propisano:

▷ Vrsta crta HRN ISO 128 Značenje:

▷ Vrste mjerila HRN EN ISO 5455
▷ Formati papira ISO 5457
▷ Tehničko pismo HRN EN ISO 3098
▷ Način predočavanja dimenzija tj. kotiranje ISO 129
▷ Projekcije HRN ISO 128-30
 HRN – Hrvatske norme, propisuje „Hrvatski zavod za norme“
 ISO – Međunarodne norme
 EN – Europske norme
 HR EN ISO – hrvatska norma (HRN), preuzeta od europske norme (EN) i
međunarodne (ISO)
 DIN – Njemačka norma još uvijek se zna pronaći u dokumentaciji.

3.1. Vrste crta HRN ISO 128

Kako bi crtež bio pregledan, za njegovo predočavanje, koristimo crte različitog tipa (isprekidane, crta – točka – crta,
prostoručna …), te različitih debljina (ovisno na kojoj veličini papira crtamo A4, A3, A2 ili A1).

Normirane širine crta u tehničkom crtanju su: 0.13, 0.25, 0.35, 0.5, 0.7, 1, 1.4 i 2 mm
Za A4 format

Pet osnovnih tipova crta u tehničkom crtanju:

TIPOVI CRTA U TEHNIČKOM CRTANJU

Puna Isprekidana Prostoručna

C-T-C C-2T-C
A – PUNA ŠIROKA

▷ koristimo je za predočavanje vidljivih bridova i obrisa

▷ na A4 formatu papira crtamo je širinom 0.5 mm

B – PUNA USKA

▷ crtanje navoja, mjernica, pomoćnih mjernih crta, kratke središnjice, pokaznice i šrafure
▷ na A4 formatu papira crtamo je širinom 0.25 mm

Simetrala - središnjica Mjernica

Puna široka – vidljiva kontura Navoj

(brid) vijka

Pomoćna
mjerna crta
Kratka središnjica

C – PUNA USKA PROSTORUČNA

▷ koristimo je za crtanje lomne crte djelomičnih pogleda i presjeka

▷ na A4 formatu papira crtamo je širinom 0.25 mm

šrafura

središnjic
a

lomna crta djelomičnog presjeka

D – ISPREKIDANA

▷ koristi se za predočavanje nevidljivih bridova i obrisa

▷ na A4 formatu papira crtamo je širinom 0.25 mm
Nevidljivi bridovi u
projekciji

E – CRTA – 1T – CRTA

10 mm 5 mm
▷ koristi se za predočavanje nevidljivih bridova i obrisa
▷ na A4 formatu papira crtamo je širinom 0.25 mm
▷ preporuka za crtanje: crtu crtamo dužine 10 mm, a prostor između crta 5 mm, s točkom u sredini.
 F – USKA C-T-C SA ŠIROKOM NA KRAJEVIMA

▷ koristi se za predočavanje presječne ravnine

▷ na A4 formatu papira crtamo je tako da je uska t-c-t širine 0.25 mm
a, proširenja na krajevima se crtaju punom širokom 0.5 mm

Dio predmeta se u mislima uklanja, a na ravnini projekcije

prikazuje se ono što se nalazi na zamišljenoj presječnoj
ravnini. Ova presječna ravnina se predočava u projekciji
pomoću uske linije c-t-c, s širokim krajevima.

G – USKA C-TT-C
▷ koristi se za predočavanje krajnjih položaja dijelova, težišnica, obrisa
prije oblikovanja (npr. savijanja).
▷ na A4 formatu papira crta se u širini od 0.25 mm

3.2. Mjerilo crtanja HRN EN ISO 5455

 U slučaju da je objekt koji želimo nacrtati velikih dimenzija (kuća, automobil …), tada sve dimenzije objekta moramo dijeliti sa
npr. 2, 3, 5, 10, 50, 100 … Tada isti objekt smanjujemo 2, 3, 5, 10, 50, 100 puta, a veličine na papiru i u stvarnosti se odnose kao
1:2, 1:3, 1:5 …
 U obrnutom slučaju, mali objekt nastojim zbog zornijeg prikaza uvećati za npr. 2, 3, 5, 10 … puta, u ovom slučaju sve dimenzije
objekta množimo s 2, 3, 4, 5, 10 … Tada veličina objekta na papiru i u stvarnosti se odnose kao: 2:1, 3:1, 5:1, 10 :1 …
Mjerilo je omjer veličina na papiru i u prirodnoj (stvarnoj) veličini. Mjerilo označavamo na tehničkom crtežu (u zaglavlju crteža),
na sljedeće načine:
M 1:1 ▷ svaka izmjera na papiru je jednaka svakoj izmjeri u stvarnosti (prirodna veličina prikazana na papiru).
M 2:1 ▷ svaka izmjera na papiru je 2 puta veća od one u stvarnosti (uvećano mjerilo).
M 1:2 ▷ svaka izmjera na papiru je 2 puta manja od one u stvarnosti (umanjeno mjerilo).

Oznaka za mjerilo (M)

M
1:2 Izmjera u stvarnosti

Izmjera na papiru

Slika b) prikazuje pravokutnik, koji je predočen u prirodnoj veličini, dakle u mjerilu M 1:1,
Slika c) prikazuje pravokutnik b), u uvećanom mjerilu 2x (svaka izmjera pravokutnika b, pomnožena je s 2), dakle u mjerilu M 2:1
Slika a) prikazuje pravokutnik b), u umanjenom mjerilu 2x (svaka izmjera pravokutnika b, podijeljena je s 2), dakle u mjerilu M 1:2

Vrste normiranih mjerila koje primjenjujemo u tehničkom crtanju:

① Mjerila za uvećanje: M 2:1 | M 20:1 | M 5:1 | M 50:1 | M 10:1

② Mjerilo za prirodnu veličinu: M 1:1
③ Mjerila za M 1:2 | M 1:20 | M 1:200 | M 1:2000
umanjivanja:
M 1:5 | M 1:50 | M 1:500 | M 1:5000
M 1:10 | M 1:100 | M 1:1000

3.3. Formati papira ISO 5457

 Formati papira su normirane veličine papira s omjerom stranica 1 : √ 2 . Veličine
papira su se morale normirati radi praktičnijeg načina pohrane, kako bi svaki
papir bez obzira na veličinu mogao savijanjem stati u fascikl dimenzija A4
formata, tj. 210 x 297 mm.

Savijanje papira A3 formata:

Formati papira u tehničkom crtanju od

najvećeg do najmanjeg su:

A0 (841 x 1189) – 1 m2
A1 (594 x 841)
A2 (420 x 594)
A3 (297 x 420)
A4 (210 x 297)

3.4. Okvir za crtanje

Svaki crtež u tehničkom crtanju mora biti predočen unutar okvira za crtanje. Okvir s lijeve strane od ruba je udaljen 20
mm (2 cm), kako bi imali mjesta za bušenje rupa (zbog pohrane u fascikl), a os svih ostalih rubova papira po 5 mm. Crte
objekta koje predočavamo ne smiju sjeći linije okvira za crtanje. Okvir crtamo punom širokom crtom.

3.5. Zaglavlje radioničkog crteža

Zaglavlje tehničkog (radioničkog) crteža, je tablica koja na svakom crtežu treba biti ista, pa samim time treba biti
normiranih dimenzija i normiranog sadržaja. Zaglavlje sadrži osnovne informacije o objektu koji predočavamo tehničkim
crtežom. Zaglavlje crtamo na svakom crtežu i to u donjem desnom kutu okvira za crtanje.

3.6. Tehničko pismo HRE EN ISO 3098

Tehničkom pismom (tekstom i brojevima) se opisuju tehnički crteži i tehnička dokumentacija. Dimenzije slova i brojeva
za pisanje tehničkim pismom na A4 formatu papira:

▷ visina velikih slova 5 mm

▷ visina malih slova 3.5 mm
▷duljina razmaka između slova 1 mm
▷ duljina razmaka između riječi 3 mm

Primjer ručnog pisanja slova, brojeva i slova grčke abecede tehničkog pisma:

3.7. Kotiranje ISO 129

Kote definiraju veličinu predočenog predmeta. Kote se sastoje od:
o mjernice s kotnom strelicom ①
o pomoćne mjerne crte ②
o mjernog broja pisanog tehničkim pismom ③ Pogrešno okrenut broj. Treba
se čitati s lijeva na desno !

① Mjernica ▷ Crtamo je paralelno s rubom koji mjerimo, na udaljenosti od ruba 11 mm, crta se crtom
debljine 0.25 mm.
② Pomoćna mjerna ▷ Crtamo je okomita na mjernicu i označava kraj mjernice, crta se crtom debljine 0.25 mm,
crta prelazi mjernicu za 1 – 2 mm
③ Mjerni broj ▷ Mjerni broj pišemo na sredinu i poviše mjernice za 1 mm. Pišemo ga uvijek tako da se čita
sa lijeva na desno.

Pravila pri kotiranju:

▷ Mjere se upisuju u milimetrima i označavaju stvarnu mjeru bez obziran na mjerilo crtanja. Mjerna jedinica se na
kotu ne upisuje.
▷ Mjerni brojevi de upisuju iznad mjernice u sredinu, a na okomitim se mjernicama upisuju tako da se uvijek čitaju s
lijeva na desno.
▷ Mjernice su paralelne s bridom koji mjere.
▷ Kota se unosi jednom, u onoj projekciji koja daje najbolju predodžbu i ucrtava se tamo gdje je najuočljivija i gdje
ne umanjuje predodžbu predmeta.
▷ Kote trebaju biti razmještene na svim projekcijama.
▷ Kotiraju se vidljivi bridovi, iznimno nevidljivi ako je detalj prikazan samo crtkano.

Mjernice

Mjernice prikazuju kako treba zahvatiti predmet prilikom mjerenja mjernim alatom. Križanje mjernica izbjegava se
nanošenjem kraćih mjernica bliže predmetu, a duljih dalje od predmeta.
Pomoćne mjerne crte

Pomoćna mjerna crta može se zamijeniti bridom predmeta ili središnjicom pri unošenju mjernica u predmet. Ona se u
pravilu ne križa s mjernicom osim kada to nije moguće izbjeći.

Potrebno izbjegavati ako je moguće

Granice mjernih linija

Pod granicama mjernih linja podrazumijevamo mjerne strelice, koje crtamo kao „zatvoreni kišobran“, one određuju
doseg mjernice. Ali kada kotiramo u nizu, ako nema dovoljno mjesta za crtanje strelice, umjesto strelica dozvoljeno je
crtati točkice. Vanjske strelice se ne smiju zamijeniti točkom !
 15 °
3

Kotiranje u nizu, uvijek završavamo strelicom,

a ne točkom !

 Dužina i oblik kotne strelice (strelica treba da bude uska i dužine

približno 3 mm)

 Položaj kotnog broja (kotni broj iznad sredine kotne linije i ne

smije da dodiruje kotnu liniju)

 Jedinica mjere se ne piše pored kotnog broja.

 Ako je riječ o strojarskom crtežu, podrazumijeva se da su mjere na
kotama u milimetrima.
 Ako je riječ o građevinskom arhitektonskom crtežu,
podrazumijeva se da su mjere na kotama u centimetrima.

 Ista dimenzija na predmetu se kotira samo jednom, može gore ili

dolje, ali ne na oba mjesta !

 Pomoćna kotna linija prelazi kotnu strelicu 1 – 2 mm (greška

lijevo), a kotna strelica ne smije da prelazi pomoćnu kotnu liniju
(greška desno).

 Svi kotni brojevi na crtežu moraju biti iste visine (visina kotnog
broja 5 maksimalno, a 2.5 minimalno mm),

 Udaljenost prve kotne linije od ruba predmeta je 11

mm, a svake sljedeće je po 8 mm.
 Na desnoj slici su prikazani zadovoljavajući razmaci
između mjernica.

Mjerni brojevi

Mjerni brojevi se pišu visinom od približno 5 mm (na A4 formatu papira), a najmanje 2.5 mm visine. Crta ne smije
prelaziti mjerne brojeve, a znamenke ne smiju biti odijeljene crtom jer se u tom slučaju crte prekidaju.

Pogrešno okrenut broj. Treba

se čitati s lijeva na desno !
 Kotiranje kutova

Kotiranje promjera

Oznaka promjera za krug je ∅ (grčko slovo fi) i upisuje se ispred mjernog broja ako je projekcija krug.

Kotiranje polumjera

Polumjeri se kotiraju iz središta do kružnice ili luka, a mogu biti vanjski ili unutarnji.

Skraćena mjernica se ne izvlači iz središta, odnosno treba ga prelaziti ako mjernica predstavlja
polumjer.

Polumjeri se koriste kod simetričnih predmeta ili u slučaju manjka prostora.

Kotiranje duljine luka

Lukovi se kotiraju lučnom mjernicom ili označavanjem ispred ili iznad mjernog broja. Kod većih duljina lukova stavlja
se simbol za luk.

Duljina kružnog luka:

rπα
b=
180 °

R
α°

Izračunajmo duljinu kružnog luka ^x , zadanog na slici.

Kotiranje kvadrata

Oznake za stranice kvadrata upisuju se ispred mjernog broja ako su projekcije stranica kvadrata kao na slikama:
Kotiranje pravokutnika

Oznake za stranice pravokutnika upisuju se ispred mjernog broja ako su projekcije stranica pravokutnika.

Objašnjenje oznake 250 x 50 x 40

Objašnjenje oznake 300 x 200 x 50

Raspored kota

Dijelove treba kotirati prema funkciji, načinu izrade ili prema detalju prikazanom u projekciji.

Kotiranje prema Kotiranje prema načinu izrade Kotiranje prema detalju

funkciji

3.8. Projekcije HRN ISO 128-30

Za predočavanje predmeta na crtežu koriste se projekcije (europski način). U strojarstvu se najčešće koristi ortogonalna
(pravokutna) projekcija. Ortogonalna projekcija zadovoljava sljedeće uvjete:

▷ paralelnost i jednakost bridova u prostoru i na projekciji,

 ▷ jednakost kutova prostora i projekcije,

Osnovna pravila pri ortogonalnom projiciranju su sljedeća (europski način):

▷ zrake su okomite na ravninu crtanja,

▷ predmet se nalazi između ravnine crtanja i crtača,
▷ u projekciji se crta dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.

Pogled odozgor

Pogled sprijeda
Pogled s boka

Ravnine projiciranja su postavljene u koordinatni sustav XYZ između kojih je kut od 90⁰, a smjerovi osi prema slici:

4. Geometrijske konstrukcije

Geometrijske konstrukcije su crteži načinjeni od pojedinačnih točaka i linija u odgovarajućem

međuodnosu, a koriste ih crtači, mjeritelji, tehničari, arhitekti, znanstvenici, matematičari i
projektanti u svim područjima tehnike. Za razumijevanje geometrijskih konstrukcija potrebno
je znati na koji su način dužine, lukovi i drugi oblici određeni.

Osnovni elementi u geometriji su:

 ▷ točka – nastaje u sjecištu pravaca i predstavlja početak dužine;
▷ pravac – niz točaka u beskonačnost, a određen je s dvije točke (dio pravca omođen s
dvije točke je dužina);
▷ ravnina –određena je s dva pravca ili tri točke (omeđeni dio ravnine je lik) ;
▷ kut – dio ravnine omeđen s dva pravca koji se sijeku, a određen je s tri točke
(krajnjim A i B te vrhom C);
▷ kružnica – krivulja određene dužine čije su točke jednako udaljene od zajedničkog
središta (dio kružnice je luk);
▷ krug – kojeg omeđuje kružnica.

4.1. Crtanje elementarnih kutova pomoću šestara i ravnala

Elementarne kutove 15⁰, 30⁰, 45⁰, 60⁰, 75⁰, 90⁰ i njihove višekratnike moguće je nacrtati pomoću šestara i ravnala.

a) Crtanje kutova: 15⁰, 30⁰, 60⁰

b) Crtanje kutova: 120⁰, 90⁰, 75⁰, 45⁰

4.2. Polovište duljine, luka i kuta

a) Polovište duljine
 b) Polovište luka

c) Polovište kuta

4.3. Okomica
4.4. Paralelni pravci

4.5. Kružnica
Crtanje kružnice kroz tri zadane točke:

4.6. Tangenta
Metode crtanja tangente na kružnicu. Tangenta je pravac koji kružnicu dodiruje u jednoj točki.

a) Tangenta u zadanoj točki (P) na kružnici

b) Tangenta na kružnici iz zadane točke izvan kružnice

c) Tangenta na istoj strani dviju kružnica različitih radijusa

 d) Tangenta na istoj strani dviju kružnica različitih radijusa

4.7. Trokut

a) Jednakokračan trokut

b) Jednakostraničan trokut

c) Pravokutan trokut ako su poznate duljine dvaju kateta

d) Pravokutan trokut ako su poznate duljine dvaju kateta

 e) Raznostraničan trokut

4.8. Pravilan peterokut

a) Pravilan peterokut sa jednom zadanom stranicom

Pravilan peterokut je peterostraničan mnogokut (poligon) jednakih stranica i jednakih kutova. Ako je zadana duljina
jedne stranice postupak crtanja pravilnog peterokuta vršimo na sljedeći način:
b) Pravilan peterokut upisan zadanom kružnicom

4.9. Pravilan šesterokut

Pravilan šesterokut kada je zadana duljina između dvaju suprotnih vrhova

Zadana je duljina između dvaju suprotnih vrhova. Udaljenost između dvaju suprotnih vrhova je udaljenost od jednog
vrha šesterokuta, kroz središte, do suprotnog vrha. Moguće su dvije metode konstrukcije:

I. Metoda – metoda pomoću opisane kružnice II. Metoda – metoda pomoću kutova 30⁰ i 60⁰

4.10. Pravilan osmerokut

a) Pravilan osmerokut s opisanom kružnicom

b) Pravilan upisan u kvadrat

4.11. Zaobljeni prijelazi
a) Tangentni luk

Ova se metoda koristi za crtanje tangentnog luka na dvije dužine koje stoje pod određenim kutom – šiljastim, tupim
ili pravim uz poznati radijus tangentnog luka. Bez obzira o kakvom kutu se radi, zaobljeni prijelaz se crta na isti
način:

b) S – krivulja
c) Prijelaz kružnice u pravac koji ne sječe kružnicu