Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem

od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. Obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta,
od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. To je
područje 11.studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom.
Mljet je otok jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih
otočića.
Vegetacija nacionalnog parka Mljet je vrlo bujna zbog čega Mljet nazivaju Zelenim otokom.
Šuma alepskog bora oko jezera se smatra najočuvanijom i najljepšom šumom te vrste
na Mediteranu.
Mljet je bogat brojnim endemima među kojima je najpoznatiji dubrovačka zečina.
Kopnena fauna je dosta osiromašena nakon što je 1909. godine na Mljet donesen indijski
mali mungos vrsta grabežljivca koji uništava zmije. Od tada na Mljetu nema zmija otrovnica,
ali je i mnogo manje divljači. Mungos je u danom trenutku počeo stvarati probleme lokalnom
stanovništvu jer je počeo napadati perad. Uz mungosa, na Mljetu od veće divljači
obitavaju divlje svinje, jeleni lopatari i mufloni. Podmorski svijet je bogat raznom bijelom i
plavom ribom, školjkašima te rakovima. Životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet u tipičnim
krškim podzemnim staništima poput polušpilja, špilja i jama još nije u potpunosti istražen. Na
otoku je zabilježeno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera.
Poznata jezera na Mljetu su Veliko i Malo jezero.
Neke značajke Mljeta:

 Otočića Svete Marije na Velikom jezeru s

drevnim benediktinskim samostanom Sv. Marije i crkvom koji datiraju
iz 12. stoljeća. Otočić je zbog svog izuzetnoga estetskoga ugođaja i snažne
duhovno-kulturne dimenzije svojevrsni simbol otoka i nacionalnog parka "Mljet".
 Lokaliteta Polače kao sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s rimskom
palačom i te ranokršćanskim bazilikama.
 Izuzetne kulturno-povijesne baštine koja u neprekinutom slijedu od
vremena ilirskih plemena i Rimskog Carstva te Dubrovačke Republike doseže sve
do današnjih dana.