ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE

SVJETLOST
• Sunce obasjava Zemlju bijelom svjetlošću, koja je kombinacija svih duginih boja.

• Svaka boja svjetla ima svoju valnu duljinu.

• Svjetlost crvene i narančaste boje ima najdulje valne duljine i prolazi gotovo neometano kroz atmosferu.

• Svjetlost plave boje ima kratku valnu duljinu i raspršuje se po atmosferi u svim pravcima.

• Kad Sunce obasja kapljicu vode ona se ponaša kao prizma.

• Svjetlost se pri tom lomi i razlaže u boje spektra: crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu i ljubičastu. Taj niz boja naziva
se kontinuirani spektar.
• Indeks loma obrnuto je proporcionalan valnoj duljini.

• Svjetlost najmanje valne duljine(ljubičasta), lomi se pod najvećim kutem.

Newton je zagovarao čestičnu teoriju o prirodi svjetlosti:
• svjetlost se sastoji od sitnih čestica koje se gibaju pravocrtno

Newtonow pokus s bijelom svjetlosti i

prizmom

Christian Huygens je zagovarao valnu prirodu svjetlosti:

• svjetlost se širi prostorom u obliku elektromagnetskog vala

• svjetlost pokazuje i valna i čestična obilježja

Kako vidimo?

Sunce je primarni izvor svjetlosti za naš planet.

Naše oči osjećaju frekvencije, odnosno valne duljine svjetlosti našeg Sunca i interpretiraju ih bojama.

List na drvetu zelene je boje jer taj list jedino reflektira (odbija) zelenu komponentu
bijele svjetlosti, a ostale komponente apsorbira (upija).
Zrela jagoda odbija crvenu komponentu, ostale upija, pa je zato vidimo u crvenoj boji.

Oko ima posebne receptore za boju – čunjiće, a posebne za svjetlost– štapiće.

U uvjetima slabe osvijetljenosti, po noći, ne vidimo boju – sve je u crno-bijelim nijansama.

S pomoću čunjića, kojih je tri tipa, raspoznajemo boje.

Postoje čunjići osjetljivi na „crvenu ˮ , na „zelenuˮ i na „plavu ˮ svjetlost
Elektromagnetski spektar
• vidljivi dio svjetlosti samo je mali dio ukupnoga elektromagnetskog zračenja
• ljudsko oko osjeća EM valove u intervalu od 390 do 780nm

Zašto ne vidimo sve ostalo zračenje?

• atmosfera našeg planeta, prozirna je za vidljivu svjetlost, a neprozirna za ostale
• visoko u atmosferi kisik i dušik upijaju i tako zaustavljaju gama i X-zračenje
• ozon nas štiti od ultraljubičastog...
Primjena različitih dijelova EM spektra u svakodnevnom životu

• koristimo se različitim uređajima koji se koriste onim dijelovima spektra koje oko ne osjeća

• radio, televizija i komunikacija putem mobitela koriste se valovima čije su valne duljine od nekoliko kilometara
do 0,3m

• mikrovalovi su valovi valnih duljina od 0,3m do 0,1mm

• frekvencije kojima titraju molekule i atomi bliske su frekvencijama mikrovalova

• infracrveni dio elektromagnetskog spektra čine valovi valnih duljina od 1 mm do 780 nm

• u medicini primjenom tih valova možemo vizualizirati različite temperature u tijelu te odrediti gdje su
npr. nastali upalni procesi

• jedna od primjena ultraljubičastog zračenja je u zaštiti novčanica

• ako novčanicu promatramo pod ultraljubičastim svjetlom, uočavamo određene ugrađene detalje
koje lažni novac ne posjeduje

• kristalnu strukturu tvari možemo proučavati X-zračenjem, tj. rendgenskim zračenjem.

• medicinska dijagnostika nezamisliva je bez uređaja koji se koriste rendgenskim zračenjem

• gama zračenje nastaje kao proizvod nuklearnih reakcija

• u astronomiji se proučavaju svemirski objekti koji zrače u gama spektru
LASER
• Albert Einstein je u jednome svojemu radu iz 1917. godine dao teorijski koncept rada lasera
• Kratica LASER nastala je od engleskog naziva: Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation
• prijevod na hrvatski jezik glasio bi: pojačavanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja.
• U prvome su laseru atomi kristala rubina pobuđivani svjetlosnom lampom.

Neke od primjena lasera su:

•precizno mjerenje udaljenosti
Laserska svjetlost je: •različiti skeneri i bar-kod skeneri u trgovini
• koherentna (svi valovi su u fazi) •različite primjene u medicini (npr.precizne operacije oka),
• usmjerena (zraka je ograničena u relativno uzak prostorni kut) •poluvodički laseri koriste se kao čitači u CD i DVD uređajima u
• monokromatska (jednobojna) računalima, u laserskim pisačima
•za lasersko hlađenje molekula
Dva su svojstva elektromagnetskih valova s obzirom na način širenja prostorom i s obzirom na
međudjelovanje s tvarima:

•Elektromagnetski val prostorom se širi kao val određene valne duljine λ. Ovo ukazuje na njegova
valna svojstva i govori se o elektromagnetskom valu.

•Elektromagnetski val djeluje na tvar kao čestica određene energije – foton.

Foton ili kvant elektromagnetskoga zračenja je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja.

Energija elektromagnetskog vala proporcionalna je s njegovom frekvencijom ν.

Svaki val posjeduje valnu duljinu i frekvenciju.

• Elektromagnetsko zračenje je energija koja se pravocrtno širi prostorom u obliku vala.
• Val je periodična promjena električnog i magnetskog polja koja titraju u fazi.
Ravnine titranja električnog i magnetskog polja u elektromagnetskom valu međusobno su okomite.
• Smjer širenja vala okomit je na ravnine titranja elektičnog i magnetskog polja.
Kvantna teorija

• Svjetlost predstavlja oblik energije koju odašilju atomi.

• Godine 1900. Max Planck je postavio kvantnu teoriju energije zračenja.

• To znači da užareno tijelo može emitirati ili apsorbirati točno određenu energiju ili višekratnike te energije.

Prema kvantnoj teoriji, najmanji iznos energije se naziva kvantom energije i određen je izrazom:

E – energija
h – Planckova konstanta (6,62 ×10–34 J s)
ν –frekvencija
λ – valna duljina zračenja
c - brzina svjetlosti (299 792 458 m/s)

Napomena: Pri rješavanju zadataka uzima se c=3,0 x 108 m/s

Spektar elektromagnetskog zračenja
Pogledaj videozapis: https://hr.izzi.digital/DOS/56948/57635.html

Po odgledanom videozapisu odgovorite na pitanja.

Koje zračenje elektromagnetskog spektra ima najveću valnu duljinu?

Koje zračenje elektromagnetskog spektra ima najvišu frekvenciju?

Kako nazivamo svjetlost elektromagnetskog spektra vidljivu okom?

Kolika je valna duljina tog zračenja?

U kakvom su odnosu frekvencija zračenja i valna duljina?

Zadatak, udž.
Str. 18.
BOHROV MODEL ATOMA APSORPCIJA I EMISIJA ENERGIJE

ENERGIJSKE RAZINE U
ATOMU

https://hr.izzi.digital/DOS/56948/57635.html
BOJENJE PLAMENA

Video https://hr.izzi.digital/DOS/56948/57635.html

https://www.youtube.com/watch?v=QNojS6ZZ4og