Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Katedra za povijest umjetnosti
Kolegij: Osnove urbanizma i krajobrazne arhitekture
Nastavnik: Marin Ivanović, predavač
Student: Andrea Mihaljević

Dubrovački renesansni vrt

Seminarski rad

Osijek, lipanj 2023.

Sadržaj
1. UVOD............................................................................................................................................1
2. DUBROVNIK...............................................................................................................................2
3. AGRARNE PRILIKE I NJIHOV ODRAZ NA POJAVU I PODIZANJE LADANJSKIH
VRTOVA..............................................................................................................................................3
3.1. POVEZANOST LADANJA I POLJOPRIVREDE............................................................3
4. PLANIRANJE I UREĐENJE LADANSKIH VRTOVA...........................................................3
5. PREDRENESANSNI VRTOVI...................................................................................................4
5.1. VRTOVI GRAĐANA...........................................................................................................4
5.2. SAMOSTANSKI VRTOVI..................................................................................................5
5.3. SAMOSTAN MALE BRAĆE..............................................................................................7
6. OBLIKOVNA OBILJEŽJA I OSOBITOSTI............................................................................9
6.1. VELIČINA LADANJSKOG SKLOPA...............................................................................9
6.2. TLOCRT LADANJSKOG SKLOPA..................................................................................9
6.3. OGRAĐIVANJE VRTA....................................................................................................10
6.4. KAMEN...............................................................................................................................11
6.5. ODRINA..............................................................................................................................11
7. ZELENILO KAO KOMPONENTA VRTA.............................................................................12
8. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................13
9. POPIS LITERATURE...............................................................................................................14
10. POPIS SLIKA.........................................................................................................................15

1
 1. UVOD

Poseban aspekt na području kulture življenja su umjetničko oblikovani prostori na otvorenom

zelenilu koji se nazivaju vrtovima za ugodu i perivojima, tj. parkovima. Služili su duhovnim i
tjelesnim uživanjima te obrednim potrebama, ovisno o karakteristikama civilizacije i kulture u
kojoj su nastali. Izgradnja vrtova i perivoja za uživanje obilježava puni procvat razvijenih
sredina. Način na koji su uređeni govori o dosezima kulture i umjetnosti, filozofskim
aspektima, moći, ukusu i karakteru društva. Predstavljaju visoka dostignuća kulture koje je
dosegnula u određenom razdoblju. Prostran i uređen vrt predstavljao je jedan izrazito važan
dio ladanjskog sklopa podignut u predrenesansnom i renesansnom razdoblju u okolici
Dubrovnika: Pločama, Pilama, Gružu, Lapadu i drugim obližnjim mjestima. Vrtovi su
stvarani u krškim i bezvodnim krajevima, a podizali su ih posjednici društvenih i
gospodarskih moći. Zahvaljujući brojim okolnostima dubrovačkoga područja stvoren je
karakterističan tip renesansnog vrta s prepoznatljivom ikonografijom, koji se zove dubrovački
renesansni vrt.

2
 2. DUBROVNIK
Dubrovnik je povijesna i pomorska komuna. Samostalan je od sredine 14. stoljeća, a od 15.
stoljeća naziva se Republikom. Smješten je na istočnoj obali Jadranskoga mora, a takav mu je
položaj omogućio dobru kopnenu povezanost s balkanskim područjem te plovnu povezanost
s cijelim Sredozemljem i šire. Od 12. stoljeća bilježi se stalni razvoj zanata i umjetničkog
obrta što je omogućilo da Dubrovnik u 15. i 16. stoljeću iskaže svoju kvalitetu u graditeljstvu
te drugim materijalnim i duhovnim aspektima.

Slika 1. Dubrovnik

Izvor: https://www.vogue.com/article/dubrovnik-croatia-travel-guide (posjećeno 6. 2. 2023.)

3
 3. AGRARNE PRILIKE I NJIHOV ODRAZ NA POJAVU I PODIZANJE
LADANJSKIH VRTOVA

3.1. POVEZANOST LADANJA I POLJOPRIVREDE

Ladanje je pojava u načinu života vlastele i bogatih pučana. Uspostavljanje veze između
ladanja i agrarnih privređivanja nastalo je iz potrebe da zemljoposjednik bude na imanju kada
su se obavljali važni poljodjelski poslovi kako bi ih nadzirao. Dubrovačka je vlast podržavala
boravak vlastelina van grada u svrhu razvoja poljoprivredne proizvodnje. Stanovništvo
Dubrovnika trebalo je opskrbiti prehrambene proizvode kao što su voće, povrće, grožđe, ulje,
vino, med, meso i mliječni proizvodi. Kako bi povezali ugodno s korisnim, vlastele i bogati
pučani sagradili su dvorce s vrtovima. Zemljoposjednici su se, baveći se drugim poslovima
poput pomorstva, trgovine, novčarstva ili obavljanja državnih poslova, kretali po razvijenim
zemljama Europe. Tako su imali priliku pratiti razvoj poljoprivrede tih krajeva te ih prenijeti
na svoje dubrovačke posjede.

4. PLANIRANJE I UREĐENJE LADANSKIH VRTOVA

Planiranje, uređenje prostora i planska izgradnja bili su duboko ukorijeni u Dubrovniku.

Gledali su na to kao na prirodan i neophodan postupak koji donosi brojne prednosti u
urbanističkom, gospodarskom, socijalnom i političkom aspektu. Način na koji je vrt
oblikovan dokazuje visoko iskustvo planskog uređivanja jer se koncept vrtova temeljio na
geometriji. Većina vrtova odražava umjerenost raspolaganja prostorom za ladanje, ali su
vrtovi bili uređeni na način da su u njima mjesto imali osnovni sadržaji koji su udovoljavali
ugodi i ladanju. „Podizanje i uređivanje doista brojnih renesansnih vrtova na dubrovačkom
području snažna je potvrda svijesti onovremenog Dubrovnika o tome kako se postupa pri
uređivanju i izgradnji takvih prostora te na koji se način uz sasvim racionalni postupanje s
prostorom može postići primjeren i cjelovit funkcijski i estetski učinak.“ (Šišić, 1991; 38)

4
 5. PREDRENESANSNI VRTOVI

5.1. VRTOVI GRAĐANA

Već je u 13. stoljeću područje Dubrovniku bilo kultivirano. Osim vinograda, prevladavali su i
vrtovi u kojima se uzgajalo bilje. Osim vinograda, koji su prevladavali u plodnim dijelovima
starijeg dubrovačkog područja: Astareje i Elafita, u bližim gradskim predjelima dominirali su
vrtovi. Za razliku od vinograda, gdje dominira vinova loza, te polja sa žitaricama, vrtovi su
bili vrjednija i intenzivnija obrađena zemljišta na kojima su se uzgajale različite vrste biljaka.
Okolni vrtovi namijenjeni su proizvodnji, prvenstveno kako bi osigurali plodove za potrebe
vlasnika, a višak se prodavao na dubrovačkoj gradskoj tržnici. Uzgajale su se različite vrste
voća, vinova loza, a usto se njegovalo i grmasto i zeljasto bilje iz grupa aromatiziranog i
ljekovitog bilja. Također, uzgajalo se i sezonsko bilje, odnosno razne vrste povrća, cvijeća,
trava i slično. (Šišić, 1991; 38-39) Postoje podaci da je dubrovačka vlada donosila odluke da
se sruše međe vrtova blizu zidina te da se kamen ugradi u zidine. Iz toga se zaključuje da su
se obrađeni prostori protezali gdje god je to bilo moguće čak do samih gradskih zidina.
Također, dokument je značajan jer govori o tome da su na nagnutim zemljištima kao što su
padine Srđa, vrtovi i vinogradi bili podzidani međama, kako se u Dubrovniku nazivaju
suhozidi.
Slika 2. Prikaz ljetnikovca Gundulić

Izvor: https://dulist.hr/video-ovako-je-nekada-izgledao-vrt-gunduliceva-ljetnikovca/278863/
(posjećeno 6. 2. 2023.)

5
Što se tiče gradnje kapelica, važno svjedočanstvo o izgradnji u okolnim vrtovima i
vinogradima predstavlja epigrafski natpis s latinskim tekstom uzidana u kapelicu obitelji
Benešić. Natpis glasi „Godine Gospodnje 1286. ja Šimun sin gospara Andrije Benešića
sagradio sam ovu crkvu na mjestu svojih vinograda u Gružu…“ (Šišić, 1991; 42) Tekst
potvrđuje da su kapelice građene na prigradskim imanjima u 13. stoljeću, a govori i o tome da
su bile smještene u kultiviranim prigradskim vrtovima i vinogradima. Potvrđuju kako su
kultivirana područja imala i šire značenje. Također, zračili su drukčijim ugođajem od onoga
koji je pružalo urbano područje. Izgradnja crkvica i kapela u vrtovima i vinogradima
potaknuta je namjernom za boravkom vlastela i njihovih prijatelja među zelenilom, pružajući
mogućnost da se tu boravi u određene dane i razdoblja u godini. Boravak vlasnika nije
potaknut samo nadziranjem uzgoja kultura i pobiranjem priroda, nego je ugoda bila poticaj za
zadržavanje u zelenilu vrta.

5.2. SAMOSTANSKI VRTOVI

Na području Europe, samostanski vrtovi javljaju se u srednjem vijeku. Njihova je izgradnja

potaknuta da redovnici budu opskrbljeni neophodnim prehrambenim proizvodima i liječenju.
Razvila su se dva vida vrtova koja su se razlikovala po namjeni i načinu uređenja. Prvi vid
predstavljale su manje ili veće cjeline obradive površine smještene uz samostan. Na njima su
bili voćnjaci, vinogradi, povrtnjaci, gredice bilja te gospodarski objekti. Dugi vid vrtnog
uređenja je tzv. klaustarski vrt. S obzirom na položaj u samostanskom sklopu, način uređenja
te vrijeme pojave, klaustarski vrt predstavlja svojevrsnu pojavu u vrtnog umjetnosti
srednjovjekovlja. (Šišić, 1991; 46). Jedan takav samostan osnovan je u 16. stoljeću na
Lokrumu. Samostan s crkvom na niskom i plodnom posjedu. Benediktinci su punu pažnju
posvetili obradi zemljišta i uzgoju kultura. Služili su se naprednim metodama i umijećima jer
su fratri samostana došli iz Italije. Uzgajale su se razne vrijedne kulture tog područja kao što
su vinova loza, od koje se dobivalo dobro vino, te razne vrste povrća. Posebno se spominju
estetsko uređeni vrtovi. Oni su drvećem, zeljastim i cvjetnim biljaka te samim načinom
uređenja zračili posebnim ugođajem čime su privlačili posjetitelje. Posjetitelja je u to doba
bilo. Poznato je da su mnogi uglednici posjećivali fratre koji su bili na Lokrumu jer su bili
bogati i utjecajni. Osim njih, Lokrum su posjećivali i stanovnici grada Dubrovnika radi
pobožnosti te duhovnog i tjelesnog uživanja. Dakle, na Lokrumu je bio lijepo uređeni estetski
posjed u to vrijeme jako poznat i dobro vođen.

6
 Slika 3. Samostan na Lokrumu

Izvor: https://zod.hr/obnova_dubrovnika/benediktinski-samostan-i-maksimilijanov-
ljetnikovac-na-lokrumu/(posjećeno 6. 2. 2023.)
Slika 4. Samostan na Lokrumu

Izvor: https://www.dubrovnik-festival.hr/sites/default/files/styles/fullsize/public/
lokrum_samostan_008.jpg?itok=gKuVG5iH (posjećeno 6. 2. 2023.)
5.3. SAMOSTAN MALE BRAĆE

7
Samostan Male braće sklop je koji se nalazi u samom gradu. Zanimljiv je klaustar samostana
koji se ističe arhitektonskim skladom, skulpturalnim ukrasom i oblikovanim vrtom. Vrt čini
centralni otvoreni prostor klaustra s kojim zaokružuje prostornu cjelinu.

Slika 5. Tlocrt samostana

Izvor: https://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199902170.pdf(posjećeno 6. 2. 2023.)

Vrt je s četiri strane uokviren elegantnim nizovima osmerostranih klesanih kamenih stupova
monolita koji su poredani u dvoredu i formirani u po tri heksafore sa svake strane. Na
uglovima i između heksafora su četvrtasti stubovi koji nose svodove trijema nad kojima je
otvorena terasa. Nad svakom heksaforom nalazi se prozor kojim se pojačava osvjetljenje.
Sredinom u pravcu sjever-jug položena je široka, kamena staza koju prate kamene klupe. Kao
završni dio šetnjice nalazi se česma koja je složena od osmerokutnog postolja s četvrtastim
postoljem na sredini. Na postolju je manji kip sv. Frana, a izvorno je stajao kip Djevice

8
Marije. Prisutnost česme i žuborenje vode pridonosili su još posebniji ugođaj u vrtu. Da se
pretpostaviti da je staza po sredini vrsta s klupama i česmom postavljena do sredine . stoljeća.
Temeljom takvog arhitektonskog rješenja s jednom stazom po sredini i s jednim ulazom u vrt,
česma nije niti mogla biti postavljena u samom središtu vrta, nego nasuprot pristupu na stazu
uz južnu stranu. Položaj postavljene česme može se razumjeti s obzirom na to da je kip Gospe
postavljen tako da je licem okrenut prema vrtnom prostoru. Klaustarski vrt samostana Male
braće najstariji je postojeći dubrovački vrt koji je kontinuirano održavan od srednjeg vijeka
do danas. (Šišić, 1991; 48-50)

Slika 6. Samostan Male braće

Izvor: https://www.dubrovnik-festival.hr/hr/lokacije/klaustar-male-bra%C4%87e-0
(posjećeno 6. 2. 2023.)

9
 6. OBLIKOVNA OBILJEŽJA I OSOBITOSTI

6.1. VELIČINA LADANJSKOG SKLOPA

Ljetnikovac zajedno s uređenim vrtnim prostorom sačinjava renesansni ladanjski sklop. Vrt je
isječak kući najbližeg otvorenog prostora preuzetog od prirode, koji postaje medij u kojemu
se ostvaruje ladanjski život. To je medij koji omogućuje neposredan dodir s prirodom; tlom,
zelenilom, vodom, morem, svjetlom i zrakom. Vrtovi se ne ističu pretjeranom veličinom i
dekoracijom, ali su dovoljno prostrani za uživanje u ladanjskom životu.

Slika 7. Ljetnikovac Sorkočević

Izvor: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/obnova-ljetnikovca-
sorkocevic-povjerena-tvrtki-bivseg-predsjednika-sabora-525773 (posjećeno 6. 2. 2023.)

6.2. TLOCRT LADANJSKOG SKLOPA

Tlocrtni oblik ladanjskog vrta u osnovi je četverokut, kod većine vrtova pravokutnik. Negdje
je I četverokut nalik na trapez, a ponegdje je nepravilan četverokut. Nepravilnosti vrtova često
se javljaju u tlocrtima ladanjskog sklopa, a razlog tomu može biti granica zemljišta ili neka
prirodna prepreka.

10
 Slika 8. Ladanjski sklop Bunić

Izvor: Šišić, B. (1991) Dubrovački Renesansni vrt : Nastajanje i oblikovna obilježja.

Dubrovnik, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, str. 103.

6.3. OGRAĐIVANJE VRTA

Područje vrta izdvojeno je od prirodnog okoliša zidom visine od tri do četiri metra što ovisi o
položaju sklopa, nagibu terena i slično. Zidom je ujedno bio utvrđen i tlocrt ladanjskog
sklopa. Položaj i nagib terena utjecao je na način uređenja vrta. Prilagođavajući se takvim
uvjetima, graditelji vrtova sagradili su i oblikovali vrtne terase, stubišta, vidikovce, staze itd.
U ogradnome zidu nalazila su se četvrtasta vrata koja su vodila do samog vrta, odnosno
ladanjskog sklopa. Vrata su često uokvirena profiliranim kamenim okvirom. Ponekad su u
ogradnome zidu bila dvoja vrata, jedna kao glavni ulaz, a druga kao sporedni. Osim što je
ogradni zid označavao granicu posjeda, značajna mu je funkcija bila i da osigurava miran,
bezbrižan život onih kojih su boravili na ladanjskom sklopu.

11
 6.4. KAMEN

Glavni građevinski materijal u gradnji dubrovačkih ladanjskih sklopova je kamen. Već je

rečeno da su vrtovi ograđeni kamenim zidovima, terase su podzidane kamenim
potpornjacima. Do terasa vode kamena stubišta, a staze u vrtu obrubljuju kameni zidovi. Kako
je kamen dugotrajan građevinski materijal, upotreba kamena kao takvoga i načini izvedbe
vrtova omogućili su da se davno napušteni i porušeni ljetnikovci do danas sačuvaju u većoj
mjeri, odnosno da se sačuva gradbena struktura vrta. (Šišić, 1991; 73-75)

6.5. ODRINA

Analiziranjem oblikovnog uređenja dubrovačkog ladanjskog vrta, lako se da zaključiti da je

odrina ili pergola bila prisutna u svakom ladanjskom sklopu. Odrine, trjemovi oslonjeni na
kamene stupove, prodiru u dubinu vrta te naglašavaju osnovne smjerove kretanja. Odrine
dubrovačkog vrta načinjene tako da su po stranama šetnica postavljeni kameni stupovi nosači.
Postavljeni su u donekle približnim razmacima od oko tri metra, a na vrhu nose konstrukciju
sastavljenu od poprijeko položenih drvenih gredica. Po drvenoj konstrukciji razastiralo se
zelenilo biljaka penjačica. (Šišić, 1991; 67).

Slika 9. Odrine

Izvor: https://www.jutarnji.hr/life/nauticko-jedro/novi-zivot-najljepseg-ljetnikovca-na-jugu-
zemlje-ovo-mozete-vidjeti-mozda-samo-u-italiji-15218199 (posjećeno 6. 2. 2023.)

12
 7. ZELENILO KAO KOMPONENTA VRTA

Zelenilo daje uređenom otvorenom prostoru obilježje vrta ili perivoja. Zelenilo čine brojne
vrste biljaka koje se međusobno razlikuju uzrastom, stasom, bojom i nizom drugih
karakteristika. Dubrovčani su izuzetnu pažnju poklanjali uređivanju svojih ladanjskih vrtova.
O ljubavi koju su Dubrovčani imali prema vrtovima pišu brojni dubrovački književnici kao
što je Nikola Nalješković u svojem djelu Dialogo sopra la sfera del mondo. Njegov je opis
pouzdan dokument o tome koliko su truda I volje Dubrovčani posvećivali vrtovima, Od
velikog broja dubrovačkih renesansnih vrtova, danas je sačuvan samo mali broj I to većinom
u fragmentima. Mnogo raznolikog bilja u svojim djelima spominje i Mavro Vetranović, veliki
zaljubljenik u prirodu svojega dubrovačkog kraja. Tako u svojem djelu Posvetilište Abramovo
spominje bor, jasen, javor, hrast, lovor, grab, topolu, čempres i mnoge druge vrste drveća. Što
se tiče niskog i zeljastog bilja, spominje se ruža, smilje, ljiljan, kaloper i drugi. Zahvaljujući
putopisima i hrvatskim književnicima, moguće je spoznati koje su vrste bilja bile zastupljene
u sastavu vegetacijske komponente dubrovačkog vrsta u 15. i 16. stoljeću. (Šišić, 1991; 75-
81)

13
 8. ZAKLJUČAK

Dubrovačke renesansne vrtove i ljetnikovce podizali su i uređivali majstori uz puno

sudjelovanje vlasnika pa oni odražavaju sposobnosti domaćeg čovjeka. Vrtovi su podignuti u
sušnom krškom kraju, a njima dominiraju dva elementa. To su kamen i zelenilo. Uspoređujući
dubrovački renesansni vrt s talijanskim vrtom, može se zaključiti da dubrovački vrt odlikuje
osobitostima u brojnosti te u oblikovanju samog prostora vrta. To potječe iz razlika prirodnog
i društvenog okruženja s odrazom na zastupljenost prirodnih i kompozicijskih elemenata te u
razlici na način uređenja vrta i primjene oblikovanja vrtnih elemenata. Dubrovački su vrtovi
skromnije uređeni nego talijanski u čijim se prostorima nalaze i skulpture te vodene atrakcije.
Iz svega proizlazi da dubrovačke vrtove karakteriziraju zajednička obilježja prostornog
uređenja i izvedbi, koja ih čini sasvim posebnima i prepoznatljivima, kako u usporedbi s
izvornim renesansnim vrtom (talijanski vrt), tako i gledajući ih u okviru sveukupnih
ostvarenja vrtne umjetnosti renesanse.

14
9. POPIS LITERATURE

1. Šišić, B. (1991) Dubrovački Renesansni vrt : Nastajanje i oblikovna obilježja.

Dubrovnik, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

15
 10. POPIS SLIKA

Slika 1. Dubrovnik.................................................................................................................... 2
Slika 2. Prikaz ljetnikovca Gundulić.........................................................................................4
Slika 3. Samostan na Lokrumu................................................................................................. 6
Slika 4. Samostan na Lokrumu................................................................................................. 6
Slika 5. Tlocrt samostana..........................................................................................................7
Slika 6. Samostan Male braće...................................................................................................8
Slika 7. Ljetnikovac Sorkočević................................................................................................9
Slika 8. Ladanjski sklop Bunić................................................................................................10
Slika 9. Odrine........................................................................................................................ 11

16