RIJEŠENI PRIMJERI – 10.

VJEŽBE 1

1. Ispitajte dimenzionalnu nezavisnost sljedećih skupova fizikalnih veličina:

a) p, τ i v
b) Q, L i µ
c) g, L i Q
d) F, M i t
e) ρ,piV

gdje su: p - tlak, τ - smično naprezanje, v - brzina, Q - protok, L - karakteristična duljina,

µ - dinamička viskoznost, g - ubrzanje sile teže, F - sila, M - moment sile, t - vrijeme i
V - volumen.

Rješenje:

a) p, τ, v
Skup fizikalnih veličina je dimenzionalno nezavisan ako se dimenzije niti jedne veličine iz skupa
ne mogu prikazati dimenzijama preostalih veličina u skupu.

Veličina p τ v
Dimenzija ML-1T-2 -1 -2
ML T L T-1
-3

Imamo skup od tri fizikalne veličine (n=3) u čijim se dimenzijama pojavljuju tri osnovne
dimenzije (k=3). Očito je da p i τ imaju istu dimenziju, pa je skup sigurno dimenzionalno
zavisan. To se može pokazati pomoću teorema o dimenzionalno nezavisnom skupu po kojem se
traži rješenje sustava

[ p ] [τ ] [v ] = M 0 L0T 0
a b c

gdje npr. [ p ] označava dimenziju tlapa p u osnovnom sustavu mjernih dimenzija (MLTΘ).

⎡ ML-1T -2 ⎤ ⎡ ML-1T -2 ⎤ ⎡ LT -1 ⎤ = M 0 L0 T 0
a b c
⎢⎣ ⎥⎦ ⎢⎣ ⎥⎦ ⎢⎣ ⎥⎦

M a L- a T -2 a ⋅ M b L-b T -2b ⋅ Lc T - c = M 0 L0 T 0

M a+b L- a -b+c T -2 a -2b -c = M 0 L0 T 0

M: a +b =0 (1)
L: −a −b +c =0 (2)
T: −2 a −2b −c =0 (3)

(1) u (2) ⇒ c=0

Za c=0 jednadžbe (1), (2) i (3) su iste, te trebamo riješiti sustav s dvije nepoznanice a, b
povezane jednom jednadžbom a + b = 0 . Postoji dakle bezbroj rješenja koja zadovoljavaju
jednadžbu a = -b , a b može biti bilo koji broj; pa je prema teoremu o dimenzionalno nezavisnom
skupu skup p, τ i v dimenzionalno zavisan.
RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 2

Bezdimenzijski parameatr od veličina iz tog skupa je

⎛ p⎞
a

Π = p τ v = ⎜⎜ ⎟⎟⎟ što je jasno jer p i τ imaju istu dimenziju.

a −a 0
⎜⎝ τ ⎠

b) Q, L, µ

Veličina Q L µ
3 -1
Dimenzija LT L ML-1 T-1

n=3 k =3

[Q ] [ L ] [µ ] = M 0 L0 T 0
a b c

⎡ L3T -1 ⎤ [ L ]b ⎡ ML-1 T -1 ⎤ = M 0 L0 T 0
a c
⎢⎣ ⎥⎦ ⎢⎣ ⎥⎦

M: c =0 (1)
L: 3a +b −c =0 (2)
T: −a −c =0 (3)

Iz (1) c=0, iz (3) a=0, iz (2) b=0. Sustav ima samo trivijalno rješenje a = b = c = 0 što znači da
je skup Q, L, µ dimenzionalno nezavisan.

c) g, L, Q

Veličina g L Q
Dimenzija LT-2 L L3T-1

n=3
k=2

U skupu n=3 veličine pojavljuju se k=2 diemnzije te skup ne može biti dimenzionalno nezavisan.
⎡Q 2 ⎤
⎢ ⎥
Očito [ g ] = ⎣ 5 ⎦
⎡L ⎤
⎣⎢ ⎦⎥

d) F, M, t

Veličina F M t
Dimenzija MLT-2 ML2 T-2 T

n=3
k=3
RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 3

[ F ] [ M ] [t ] = M 0 L0T 0
a b c

⎡ MLT -2 ⎤ ⎡ ML2 T−2 ⎤ [T ]c = M 0 L0 T 0

a b
⎢⎣ ⎥⎦ ⎢⎣ ⎥⎦

M: a +b =0 (1)
L: a +2b =0 (2)
T: −2 a −2b +c =0 (3)

(1)-(2) ⇒ b=0

iz (1) a=0, iz (3) c=0.

Skup F, M, t je dimenzionalno nezavisan.

e) ρ, p, V

Veličina ρ p V
-3
Dimenzija ML ML-1 T-1 L3

n=3
k=3

[ρ ] [ p ] [V ] = M 0 L0T 0
a b c

⎡ ML-3 ⎤ ⎡ ML-1 T -1 ⎤ ⎡ L3 ⎤ = M 0 L0 T 0
a b c

⎣⎢ ⎦⎥ ⎢⎣ ⎥⎦ ⎣⎢ ⎥⎦

M: a +b =0 (1)
L: −3a −b +3c =0 (2)
T: −b =0 (3)

iz (3) b=0, iz (1) a=0, iz (2) c=0

Skup ρ, p, V je dimenzionalno nezavisan.

RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 4

2. Formirajte bezdimenzijske Π parametre od veličina: vrijeme t, gravitacija g, sila F, moment

M, tlak p i dinamička viskoznost µ s pomoću dimenzionalno nezavisnog skupa: gustoća ρ,
brzina v i duljina L.

Rješenje:

I način: primjenom definicijskih jednadžbi

Brzina v je definirana kao promjena puta u vremenu, iz čega slijedi da je dimenzija brzine
jednaka omjeru dimenzija duljine i vremena,
[ L]
[v ] = (a)
[t ]
iz čega je očito je da će odnos veličina Sh = L vt biti bezdimenzijski parametar koji se u
mehanici fluida naziva Strouhalovim brojem.

Gravitacija g ima dimenziju ubrzanja koje je definirano kao promjena brzine u vremenu
[v ]
[g]= (b)
[t ]
Uzimajući izraz (a), jasno je da je odnos veličina v 2 gL je bezdimenzijski parametar, a u
mehanici fluida se definira kao Froudeov broj u obliku Fr = v gL .

Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju [ F ] = [ m ]⋅[ a ] , te uz

pomoć (b) i činjenice da je masa umnožak gustoće i volumena (ovdje L3) vrijedi

⎡v 2 ⎤
[ F ] = [ρ ] ⎣⎢ L ⎦⎥ ⎥⎦
⎡ 3 ⎤ ⎢⎣
(c)
[ L]
F
pa je jasno da je bezdimenzijski parametar. Ako se umjesto L2 uzme karakteristična
ρv L
2 2

površina A, tada se definira uobičajeni bezdimenzijski parametar oblika

⎛1 ⎞ 1 2
CF = F ⎜⎜ ρv 2 A⎟⎟⎟ koji se u mehanici fluida naziva koeficijentom sile, u kojemu je ρv
⎜⎝ 2 ⎠ 2
dinamički tlak. (Jasno je da je umnožak tlaka i površine jednak sili)

Moment M je umnožak sile i kraka, pa će bezdimenzijski koeficijent momenta biti definiran

analogno koeficijentu sile u obliku:
⎛1 ⎞
CM = M ⎜⎜ ρv 2 AL⎟⎟⎟
⎜⎝ 2 ⎠

Tlak p. Jasno je da se dijeljenjem tlaka p s dinamičkim tlakom dobije bezdimenzijski parametar,

⎛1 ⎞
a taj odnos se naziva Eulerovim brojem Eu = p ⎜⎜ ρv 2 ⎟⎟⎟ .
⎜⎝ 2 ⎠
RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 5

Dinamičke viskoznost µ ima dimenziju [µ ] = ML-1T -1 , te ako se dimenzija mase izrazi

umnoškom dimenzije gustoće i treće potencije duljine, a dimenzija vremena prema jednadžbi (a)
odnosmo dimenzije duljine i brzine, slijedi dimenzija koeficijenta dinamičke viskoznosti
izražena s pomoću dimenzija ρ , v i L u obliku
1 ⎡ v ⎤
[µ ] = ML-1T -1 = ⎢⎣⎡ρ L3 ⎥⎦⎤ ⎢ ⎥ = [ρ Lv ] (d)
[ L ] ⎢⎣ L ⎥⎦

Bezdimenzijski parametar koji slijedi iz (d) se u mehanici fluida naziva Reynoldsovim brojem i
ima oblik Re = ρvL µ .

II način: primjenom pravila

Do rješenja zadatka se može doći i traženjem eksponenata potencija dimenzija ρ, v, L koji čine
dimenzije tražene fizikalne veličine.
-Jednadžba koja definira dimenziju vremena t glasi
[ ρ ] [ v ] [l ] = [t ]
a b c
(e)
odnosno, prikazano dimenzijama

⎡ ML-3 ⎤ ⎡ LT -1 ⎤ [ L ]c = M 0 L0 T1
a b

⎣⎢ ⎦⎥ ⎣⎢ ⎦⎥
Izjednačavanjem eksponenata nad istim bazama slijedi

M: a =0
L: -3a +b +c =0 (f)
T: -b =1
Rješenje sustava (f) je a=0, b=-1, c=1, što uvršteno u (e) daje

-1 1
[t ] = [v ] [ L ] što odgovara izrazu (a)

Pri određivanju eksponenata za ostale fizikalne veličine koeficijenti sustava jednadžbi ostaju isti,
a mijenja se samo desna strana. Tako bi za određivanje eksponenata a, b i c koji odgovaraju
dimenziji dinamičke viskoznosti µ ( [µ ] = ML-1T -1 ) stupac desne strane u izrazu (f) imao
vrijednosti (1,-1,-1), pa bi rješenje sustava glasilo a=1, b=1, c=1, što daje

[µ ] = [ρvL ] kao u izrazu (d).

RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 6

3. Moment M fluida na rotor aksijalne turbine zavisi od gustoće fluida ρ, promjera D rotora,
kutne brzine ω rotacije rotora i volumenskog protoka Q fluida kroz turbinu. Primjenom
dimenzionalne analize treba odrediti opći oblik zavisnosti momenta M od preostalih veličina.
Ako se zna da moment M linearno zavisi od protoka Q (pri čemu je za Q=0, M=0), treba
odrediti postotnu promjenu momenta M za geometrijski sličnu turbinu 10% manjeg promjera
koja rotira 15% većom kutnom brzinom.

Rješenje:

Popis utjecajnih veličina u pojavi dat je u donjoj tablici

Veličina M Q ρ D ω
Dimenzija ML2T-2 L3T-1 ML-3 L T-1

U dimenzijama navedenih pet fizikalnih veličina (n=5) pojavljuju se tri osnovne dimenzije (k=3)
te će se izabrati skup od tri dimenzionalno nezavisne veličine. U taj skup se neće uključiti
moment M i protok Q jer je u zadatku zadana njihova linearna zavisnost, koju je najlakše
iskoristiti ako se svaka od tih veličina nalazi samo u po jednom Π parametru. Za dimenzionalno
nezavisan skup ostaju veličine ρ, D, ω za koje je iz tablice dimenzija očito da su dimenzionalno
nezavisne jer se dimenzija gustoće ne može prikazati pomoću dimenzija L i T sadržanih u D i ω,
dimenzija ω se ne može prikazati pomoću dimenzija ρ i ω jer se iz dimenzije gustoće ne može s
dimenzijom T iz ω poništiti dimenzija mase M.
U ovom se primjeru mogu jednostavno formirati Π parametri. Tako se dimenzija momenta može
prikazati u obliku

2
[ M ] = ML2T -2 = ⎡⎢⎣ ML-3 ⎤⎥⎦ ⋅[ L ] ⋅ ⎡⎢⎣T -1 ⎤⎥⎦ = [ρ ]⋅[ D ] ⋅[ω ]
5 5 2
(a)

iz čega slijedi parametar Π1 oblika

M
Π1 = (b)
ρ D5ω 2

i analogno za dimenziju volumenskog protoka

[Q ] = L3T -1 = [ L] ⋅ ⎢⎣⎡T -1 ⎥⎦⎤ = [ D ] ⋅[ω ]

3 3
(c)

iz čega slijedi parametar Π2 oblika

Q
Π2 = (d)
D 3ω

Opći oblik zavisnosti parametra Π1 od parametra Π2 glasi

M ⎛ Q ⎞⎟
Π1 = Φ (Π 2 ) ili = Φ ⎜⎜ 3 ⎟ (e)
5 2
ρD ω ⎜⎝ D ω ⎠⎟

Ako se zna da moment M linearno zavisi od protoka Q tada opći izraz (e) prelazi u oblik
RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 7

M Q
5 2
= C 3 + C1 (f)
ρD ω Dω

gdje su C i C1 bezdimenzijske konstante. Zbog uvjeta da je za M=0, Q=0, konstanta C1 je također

jednaka nuli, te je konačni izraz za moment

M = C ⋅ ρ D 2ω Q (g)

Za smanjenje promjera od 10% vrijedi D1=0,9D, a za povećanje kutne brzine za 15% vrijedi
ω1=1,15ω što uvršteno u izraz (g) daje
2
M 1 = C ⋅ ρ (0,9 D ) (1,15ω ) Q = 0,9315 C 2
 ρD ω Q (h)
M
smanjenje momenta M1 u odnosu na M za 6,85%.
RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 8

4. Otvorena cilindrična posuda promjera D, koja na dnu ima otvor promjera d, koeficijenta
protoka Cd je ispunjena fluidom do visine H. Posuda se potpuno isprazni u vremenu t1=36,5
s. Primjenom Pi-teorema treba odrediti za koje bi se vrijeme t2 ispraznila geometrijski slična
posuda tri puta većih dimenzija (što znači da je i otvor na dnu tri puta veći) istog koeficijenta
protoka Cd otvora na dnu posude u istom polju gravitacije. Uputa: pretpostaviti da je t=f(D, d,
Cd, H, g).

Rješenje:

Pojavom upravlja n=6 veličina čiji je popis dan u sljedećoj tablici

Veličina t D d Cd H g
Dimenzija T L L 1 L LT-2

Iz tablice je vidljivo da se u dimenzijama utjecajnih veličina pojavljuju dvije osnovne dimezije L

i T (k=2), te je moguće izabrati skup od dvije dimenzionalno nezavisne veličine. U taj skup neće
ući vrijeme t jer se traži zavisnost vremena t od preostalih veličina, a mora ući gravitacija g jer je
to jedina preostala veličina koja sadrži dimenziju vremena. Koeficijent protoka CD je
bezdimenzijska veličina, te je sama po sebi Π parametar i ne može ući u skup dimenzionalno
nezavisnih veličina. Za drugu veličinu dimenzionalno nezavisnog skupa ostaje izbor između D,
d, i H, te se izabire promjer posude D. Nakon izbora osnovnog skupa trebalo bi dokazati njegovu
dimenzionalnu nezavisnost, što je u ovom primjeru nepotrebno jer je očito da se pomoću
dimenzije promjera ne može prikazati dimenzija gravitacije, pa se može odmah pristupiti
formiranju n-k=4 Π parametra.

Parametar Π1 formira se od vremena t u obliku

Π1 = t g a D b (a)

ili pomoću dimenzija

L0 T 0 = T ⎡⎣⎢ LT -2 ⎤⎦⎥ [ L ]
a b

što nakon izjednačavanja eksponenata nad istim bazama daje sustav linearnih jednadžbi

L: 0= a +b
(b)
T: 0 = 1 -2a

rješenje kojeg je a=1/2, b=-1/2, što uvršteno u izraz (a) daje

g
Π1 = t (c)
D

Parametar Π2 formira se od promjera otvora d, koji ima istu dimenziju kao i promjer D iz skupa
dimenzionalno nezavisnih veličina, te direktno slijedi

d
Π2 =
D
RIJEŠENI PRIMJERI – 10. VJEŽBE 9

a isto vrijedi i za Π parametar koji se formira od visine H

H
Π3 =
D

Koeficijent protoka Cd je sam po sebi Π parametar te se može pisati

Π4 = Cd

Dakle, fizikalni zakon između 6 fizikalnih veličina izražen funkcijom G oblika

T = G (D, d, Cd, H, g)

primjenom Pi-teorema prelazi u zakon među četiri Π parametra oblika

Π1 = Φ (Π2 , Π3 , Π 4 )

odnosno
g ⎛ d H ⎞
t = Φ ⎜⎜ , , Cd ⎟⎟⎟
D ⎜⎝ D D ⎠

Iako je funkcija Φ nepoznata funkcija, ipak se može odgovoriti na pitanje u zadatku. Naime, u
zadatku je u obje situacije isti koeficijent Cd, a za geometrijski slične posude parametri Π2 i Π3
su jednaki iz čega slijedi da je vrijednost nepoznate funkcije Φ ista u oba slučaja, što povlači
jednakost parametara Π1 u obliku

g g
t1 = t2
D1 D2

D2
iz čega slijedi t2 = t1 = t1 3 = 63, 2 s .
D1