Znanost o upravljanju

P2 (57min)
REFORME I MODELI JAVNOG UPRAVLJANJA – NOVI JAVNI MENADŽMENT
- značajan je jer je dugovječan (od 80-ih), odnosno ovaj model reforme utječe na promjenu
strukture i procesa organizacija javnog sektora
- preuzimanje ideja i alata privatnog sektora i transferiranje u javni sektor
- doživljao je niz kritika te upravo zbog toga i evoluirao; javni menadžment u 80ima =/ danas
- kišobranski model za nekoliko modela koji koriste slične, ali ne nužno iste mehanizme za
izmjenu djelovanja javnog sektora

MODELI:
1) britanski – privatizacija i tržište
2) švedski – upravljanje putem rezultata (management by objectives)
3) nizozemsko/danski – devolucija/decentralizacija (osiguranje rada na lokalnoj razini,
odnosno bliže ljudima
- vežu se za mehanizme javnog sektora, no svaki model koriste različite alate

SEKUNDARNI MEHANIZAM: konkurencija

- potiče natjecanje među odjelima između istih organizacija, natjecanje između zaposlenika,
potiče konkurenciju između javnog i privatnog sektora u pružanju usluga
- nadomješta pravila

TERCIJALNI MEHANIZMI:
1) B – upravljanje putem rezultata
2) Š – decentralizacija
3) N-D – privatizacija

MEHANIZMI javnog upravljanja – upravljačke alate kojima tijela javne vlasti koordinaju
aktere u provedbi javnih politika
= procesni instrumenti = osiguravaju da se neka javna politika dizajnira, ili provede (nisu
usmjereni ciljnoj skupini, rješenju)

1) WASHINGTONSKI ili BRITANSKI MODEL

- najstariji; Reagan, Thatcher  smanjenje troškova javnog sektora; stvaranje minimalne
države
- najozloglašeniji zbog svog primarnog cilja (stvaranje vitkog javnog sektora; masovno
otpuštanje u javnom sektoru)
INSTRUMENTI/MEHANIZMI:
- smanjenje broja javnih (posebice državnih) službenika i njihovih plaća
- privatizacija – prodaja javnog poduzeća/prijenos kontrole nečega što je u javnom sektoru u
privatni sektor
--
- različiti rezultati u različitim regijama svijeta
- no opet je snažno zagovaran (POLARIZACIJA)

METODE PRODAJE JAVNOG PODUZEĆA:

a) javna prodaja ponudom dionica na burzi;
b) privatna prodaja;
c) otkup menadžera i zaposlenika
- pr. današnji AD plastik koja je privatizirana kroz model zvan ESO (otkup dionica od strane
menadžera i zaposlenika koji su imali prioritet u pristupu dionica)
METODE PRIJENOSA KONTROLE NA PRIVATNI SEKTOR:
a) ugovorno pružanje usluge uz naplatu pristojbe (contracting out);
b) menadžerski ugovori;
c) leasing and franchising

- ovaj model doveo do brojnih štrajkova/osnutaka sindikata, ...

- bitno je da se ideja privatizacije spoji s idejom regulacije i da se stvori uokvireno tržište =
neće prepustiti nevidljivoj ruci/slučaju distribuciju dobara i javnih usluga, njihovu
koordinaciju, osiguranju, ... (djeluje se u ovkiru regulacija kako bi se izbjegli monopoli;
prevencija malverzacija)

2) SKANDINAVSKI MODEL
= MODEL UPRAVLJANJA PUTEM REZULTATA I STRATEŠKI MENADŽMENT
- donosi novi fokus; ideja je da se za bolje i efikasnije usluge treba napustiti tradicionalni
pristup (regulacije); naglašava ishode javnih politika i njihovo povezivanje s
proračunskim procesom (definirani pokazatelji rezultata)
- usmjeravat će provoditelje na ono što se treba postići, potrebe korisnika, itd.
- pojačati fleksibilnost, prilagodljivost službenika u javnom sektoru; odmiču ih propisa
(makar su oni i dalje važni) i usmjeravaju ih prema rezultatima
UKLJUČUJE:
1) kratkoročne i dugoročne ciljeve i vrijednosti
2) operacionalizacija ciljeva kroz planove (strategije javnih politika/organizacija)
3) utvrđivanje mjerila ili pokazatelja za izvođenje (preformansu)
4) redovito praćenje, prilagodnu, povratnu informaciju i utvrđivanje postignuća

- povezuje ishode javnih politika s proračunskim procesom; mijenja način na koji se u

državama organizira i razrađuje proračun i stavke u proračun
- inspiracija i u Hrvatskoj  potaknuo djelovanje različitih ministarstava/org na razvoj
strateških dokumenata/planova/programa koji su u zadnjih 10ak godina podigle nivo
hrvatskih javnih politika  politika za osobe s invaliditetom, regionalna politika (koje imaju
jasno naznačene ciljeve i pokazatelje) imaju bolju šansu da budu ostvarene
IZAZOVI:
- orijentacija na kratkoročne rezultate otvara pitanje održivosti (izgubi se dugoročna vizija)
Pr. naša nastava koja je dio politike visokog obrazovanja (kratkoročni su rezultati da
najmanje 80% studenata gleda predavanje; također, provode se vježbe koje obuhvaćaju sve
potrebne elemente gradiva); profesorica se može previše preopteretiti tim značajkama, a
zanemariti temeljni cilj, odnosno proces (BIT SAMOG PROJEKTA OSTANE PO STRANI)
Pr. projekt kojim ćete osigurati događaja koji će okupiti više od 100 ljudi koji će zatim
raspravljati o nekoj bitnoj temi (brinite se previše jesu li podijeljenje upisne liste i jesu li ih
svi potpisali; koliko je bilo izjava; koliko medija pratilo)  nedovoljno posvećeni sadržaju
aktivnosti koje ste organizirali
- ističu se rezultati nasuprot procesu
- numerički određene mete ne zahvaćaju kvalitetu (ne forsiranje kvantitativne značajke, nego
da su višestruki)
SVJESNOST VAŽNOSTI RAVNOTEŽE  CJELOVITO ili OBVEZATNO URAVLJANJE
KVALITETOM (Total or Commitment Quality Management)

Praćenje kao dio upravljanja putem rezultata (što pratimo kada razrađujemo pokazatelje za
upravljanje putem rezultata):
ULAZNI ČIMBENICI (POLICY INPUTS)
- ono čim se ulazi u proces javne politike  različiti resursi potrebni za provedbu JP
- u tradicionalnim pristupima su važni primjerice regulacije, odnosno pravila koji
provoditeljima daju jasnu smjernice
IZLAZNE JEDINICE (POLICY OUTPUTS)
- kratkoročni rezultati, odnosno neposredniji tip rezultata kao dobra i usluge koje nastaju u
provedbi politike
- u našoj nastavi, važan output je sama izvedba seminarske nastave (provedbeno 11-12
susreta, toliko vježbi, zadataka, itd.); ne utječu još uvijek o tome koliko smo naučili, tj.
apsorbirali, već koliko smo primili, odnosno dobili
STVARNI REZULTATI (POLICY OUTCOMES)
- posljedica djelovanja izlaznih jedinica (naše znanje, vještine kao analitičari javnog
upravljanja)
=
UČINAK POLITIKE (POLICY IMPACT)
- promjena koju rezultati politike donose životima ljudi
- da nakon sudjelovanja ovog kolegija i ostalih kolegija, usvojili znanja i vještina  korištenje
na budućem radnom mjestu, ili kako da poboljšamo našu šansu da nađemo posao

Strateško planiranje:
- misija, utvrđivanje potreba, strateški ciljevi, mjerila ishoda, prosljeđivanje informacija
prema naprijed
Strateški menadžeri kao vođe ili policy poduzetnici (inovativno ili proaktivno djelovanje):
- rukovodeći službenici kao javni menadžeri
Upravljanje ljudskim resursima kroz menadžment izvedbom i ocjenjivanje:
- poticaji, ohrabrivanje i jamčenje timskog rada
- kompeticija: osiguranje sredstava (inputi) i rezultat (outputi)
- ocjenjivanje kao temelj za učenje i usavršavanje

3) N&D: DECENTRALIZACIJA
DEKONCENTRACIJA (UPRAVNA DECENTRALIZACIJA) – delokalizacija funkcija unutar
sustava države, na tijela, agencije (prenose se zadaci, a ne ovlasti)
Pr. djelovanje centara zavoda za zapošljavanje/socijalnu skrb (imaju centralna tijela u okviru
ministarstava), no djeluju jednako u svim dijelovima Hrv u pružanju usluge
DECENTRALIZACIJA (POLITIČKA DECENTRALIZACIJA?) – prenošenje ovlasti za
odlučivanje o sadržaju i obliku upravljanja na autonomna regionalna i lokalna tijela (nosi i
prenošenje autoriteta, mandata za donošenje odluka)
FISKALNA DECENTRALIZACIJA – podrazumijeva prenošenje i fiskalnih ovlasti
(moraju postojati kapaciteti za provođenje nekih javnih usluga)
Pr. usluge u kojima lokalne ili regionalne vlasti djeluju kao ključni akteri i za provedbu i za
dizajn; politika za starije osobe je decentralizirana; domovi za starije osobe su preneseni u
vlasništva županija
Pr. vrtići (gradovi i općine)
DEVOLUCIJA – prijenos ovlasti na neki drugi tip organizacija (civilno društvo koje postaju
akteri za dizajn i provedbu neke javne politike)

- ovaj model djeluje kao zaseban, ali i kao dodatak ostalim modelima (pr. upravljanje putem
rezultata se veže sa decentralizacijom)
- kao i ostali, sa sobom nosi puno koristi, ali i nedostatke (uspješnost ovisi o upravljačkim
kapacitetima i financijskim mogućnostima jedinica javne vlasti na koje će se ovlasti prenijeti
 nejednakosti diljem zemlje)

P3 (42min)
REFORME I MODELI JAVNOG UPRAVLJANJA – NOVO JAVNO UPRAVLJANJE
= NOVO JAVNO/PARTICIPATIVNO UPRAVLJANJE – NEW PUBLIC/PARTICIPATOR
GOVERNANCE (NPG)
= DEMOKRATSKO UPRAVLJANJE
= DELIBERATIVNO UPRAVLJANJE
- noviji reformski model; predstavlja inovativni pristup u kreiranju, pružanju i
implementaciji javnih politika
- povećanje razine sudjelovanja građana u procesu oblikovanja i provedbe javnih politika
- više veže za modeliranje koje proizlazi iz teorije, te tek polako stiže do praktičnih primjera
- proizašao iz mrežnog modela (zamjena hijerarije [oblik koordinacije u kojemu postoji odnos
podređenosti i nadređenosti; pravila su vrlo važna] i tržišta s mrežom [promovira novi javni
menadžment; nasuprot pravilima/hijerarhiji je bolje da se prepusti tržištu] koja okuplja
aktere iz vlasti, civilnog društva i privatnog sektora)  vizija bolje informirane, fleksibilne i
uključujuće vlasti koja je u stanju nositi se s kompleksnom realnošću
- nositeljima je ovlasti je teško sve informacije pohvatati, stoga se uključuju brojni drugi
akteri; važnost fleksibilnosti pružanja javnih usluga (prilagodljivost); uključivost (građani
imaju pravo ulaska u čitav proces stvaranja javnih politika)
+ NPG proširio viziju mrežnog modela ciljevima poboljšane efektivnosti i demokratske
kvalitete javnih usluga (inzistiranje na djelotvornosti ostvarivanja ciljeva javnih politika)
- miče se od tehnokratske verzije u kojima su građani klijenti, a velik je naglasak na
profesionalcima i stručnjacima
- fokus na mrežu neovisnih, a opet, međusobno povezanih aktera dopunjen idejom djelovanja
u partnerstvima u postizanju ciljeva javnih politika te idejom uključivanja građana u
oblikovanje i provedbu politika

UKLJUČIVANJE GRAĐANA U STVARANJE JAVNIH POLITIKA

Pr. faznog modela:
a) postavljanje javne politike na dnevni red – građanske inicijative, peticije, protesti, forumi
građana, sudjelovanje na sjednicama
b) formulacija/razvoj – savjetovanja, javne rasprave, radne grupe, deliberativne metode
c) legitimiranje – referendumi, građanske inicijative
d) implementacija – suradnja u provedbi javnih usluga i upravljanju javnim dobrima
e) evaluacija i promjena – povratna informacija, evaluacije udruga-izvještaji u sjeni

SURADNJA U PRUŽANJU JAVNIH USLUGA I U UPRAVLJANJU JAVNIM DOBRIMA

(FAZA IMPLEMENTACIJE)

- ovo u tablici su modaliteti suradnje koji se mogu koristiti u implementaciji javnih politika
- primjer podugovaranja su javno-privatna partnerstva
- primjer ko-menadžmenta je usluga asistenta u nastavi/usluga Hrvatske gorske službe
spašavanja (država daje mandat organizacijama civilnog društva da organiziraju određenu
javnu uslugu i postaju direktni nositelji ovlasti)
- primjer ko-produkcije su primjerice studenti kada bismo pomogli u dizajnu nastavnih
materijala, što će se koji put raditi (profesorica bi naše ideje integrirala u kolegij) = postajemo
sukreatori usluge nastave
- ko-menadžment & ko-produkcija direktno vezani s NOVIM JAVNIM UPRAVLJANJEM,
konzulatacije s TRADICIONALNIM PRISTUPOM UPRAVLJANJA, a podugovarnje je
primarno vezano s NOVIM JAVNIM MENADŽMENTOM
- certificiranje se često dovodi u vezu sa zaštitom okoliša

KO-PRODUKCIJA i KO-MENADŽMENT JAVNIH USLUGA

- odnose se na uključenost građana, korisnika, potrošača, volontera i organizacija civilnog
društva u proizvodnju javnih usluga, kao i njihovo konzumiranje ili dobivanje koristi od njih
na drugi način
- često djeluju zajedno, stoga su usredotočeni na zajedničko djelovanje različitih razina vlasti,
javnih i ne-javnih aktera – od državnih i lokalnih tijela državne uprave, profesionalaca u
javnim službama, nevladinih organizacija i građana – u provedbi politike
- ko-produkcija uključuje pojedinačne (građane i kvazi-stručnjake), a ko-menadžment
organizacijske razine (udruge građana, udruge, neprofitne organizacije) suradnje s vladinim
agencijama
- građansko je sudjelovanje u ko-produkciji obično dobrovoljna aktivnost, čime smanjuje
troškove proizvodnje i isporuke javnih usluga (nema naknadi za građane, eventualno postoje
određene simbolične naknade)  zbog toga je vrlo atraktivna za vlade koje traže smanjenje
troškova u javnom pružanju usluga, osobitno one pogodne za društveno poduzetništvo i
poboljšanje sudjelovanja zajednice
- u ko-menadžmentu je situacija nešto drugačija jer tu postoje i donacije, fondovi, ...

PARTNERSTVO I KO-PRODUKCIJA U PRUŽANJU JAVNIH USLUGA

P&U:
3 točka – primjer usluge vezane za reciklažu (građani postaju ti akteri koji će se baviti
odvajanjem otpada, ostavljanjem na predviđena mjesta, ...)
I:
1 točka – romantiziranje cjelukupnog koncepta (građani nisu možda toliko inspirirani, niti
imaju sredstava, niti vremena za sudjelovanje)
3 točka – „je li država izgubila odgovornost?“ „tko je odgovoran za loše ishode?“

P4 (46min)
REFORME I MODELI JAVNOG UPRAVLJANJA – NOVA WEBERIJANSKA DRŽAVA
= NEW WEBERIAN STATE (NWS); ili MODERNIZACIJA JAVNE UPRAVE
- dolazi iz prakse  istraživanja pokazuju da se reforme javnog sektora u nekim zemaljama,
primarno onim u kontinentalnoj Europi, teško mogu povezati s ideaja NWS-a i NPG-a
- stoga, te zemlje su modernizirale javnu upravu bez odmicanja od hijerarhije i tradicionalnog
modela birokratskog upravljanja
- kontinentalni modernizatori vs. čuvari statusa quo = ipak NWS postoji kao distinktivan
model reforme
- nastoji pomiriti tenzije između zahtjeva za modernizacijom i posvećenosti očuvanja
vrijednih weberijanskih principa i obilježja javnih usluga
Sinteza vrijednosti tradicionalne uprave (odgovornost, jednak tretman, predvidljivost,
vladavina prava, kontinuitet) + nove vrijednosti (efektivnost, efikasnost, fleksibilnost,
responzivnost i prilagodljivost)

USKLAĐIVANJE TRADICIONALNIH I MODERNIH ELEMENATA UPRAVLJANJA

UPRAVLJAČKI MODELI I INSTRUMENTI

- svi ti modeli koriste često zajedničke instrumente

- modeli djeluju kao zasebni, ali u praksi su često kombinirani (ciljevi, instrumenti)
Za seminar: bitno je uvidjeti te kombinacije, koji model dominira, koji su ključni alati,
kompatibilnost/konfliktnost instrumenata
 - pr. podugovaranje se teško može kombinirati s idejom povjerenja

*ono što se ne vidi= hijerarhija uz naglasak na potrebe građana

Primjeri usluga:
a) tradicionalna javna uprava – djelovanje policijskih snaga
b) NPM – djelovanje doktora primarne civilne zaštite
c) NPG – usluga Gorske službe spašavanja
d) NWS – djelovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje