FIZIKA

ZAKON KOLIČINE GIBANJA I SUDARI

❖ iz drugog Newtonovog aksioma dobije se Zakon količine gibanja:
𝑡2
→ → →
𝑚 · 𝑣2 − 𝑚 · 𝑣1 = ∫ 𝐹𝑅 𝑑𝑡
𝑡1

gdje su:
→ →
𝑝 = 𝑚 ·𝑣 količina gibanja [kgm/s]
𝑡2
→ →
𝐼 = ∫ 𝐹𝑅 𝑑𝑡 impuls sile [Ns]
𝑡1

➢ zakon količine gibanja nam govori količinu gibanja čestice ili tijela od
trenutka t1 do t2 promijenio je impuls sile

➢ površina ispod F (t) dijagrama je Impuls sile (promjena količine gibanja od t1

do t2)
➢ ako je gibanje po pravcu i 𝐹𝑅 =konst.:
→ → → → →
𝑝2 − 𝑝1 = 𝑚 · 𝑣2 − 𝑚 · 𝑣1 = 𝐹𝑅 · ∆𝑡 = 𝐼
➢ u zakonu količine gibanja bez vektora treba paziti na predznake brzina i sila
koje čine rezultantu
➢ uobičajeno je da se uzima početna brzina pozitivna, a konačna brzina i sila
su pozitivne ako su iste orijentacije kao početna brzina, znači ako su
suprotne orijentacije od početne brzine, konačna brzina i sila su negativne
➢ izolirani sustav- kad je I=0, p2=p1=konst., mv2=mv1=mv=konst. i nema
promjene brzine
➢ zakon očuvanja količine gibanja- suma svih količina gibanja će biti
konstantan u izoliranom sustavu
❖ D'Alembertov princip
➢ prema drugom Newtonovom aksiomu jednadžba glasi:
→ →
𝐹 = 𝑚 ·𝑎
➢ prebacimo li desni član na lijevu stranu dobijemo uvjet dinamičke ravnoteže gdje je
→ → → → → →
𝐹 − 𝑚 · 𝑎 = 0 , gdje je 𝐹𝑖 =− 𝑚 · 𝑎 što znači da je 𝐹 +𝐹𝑖 =0
➢ ova jednadžba je dovoljan uvjet dinamičke ravnoteže konkurentnog sustava sila
→
➢ 𝐹𝑖 je inercijska (fiktivna) sila koja je suprotno orijentirana od akceleracije i tijelu
omogućuje da se odbija od gibanja (inercija(tromost))
 ➢ uvođenjem inercijske sile postignuta je dinamička ravnoteža, a i uz nju statička
ravnoteža
➢ ovdje se radi o kolinearnom sustavu sila (iako su sile ucrtane paralelno zbog
preglednosti) pa vrijedi uvjet statičke ravnoteže:

➢ u ovu jednadžbu, ako su sile orijentirane pozitivno u osi x (prema desno) uvrštavaju
se kao pozitivne, a suprotno orijentirane kao negativno
❖ centripetalna ili centrifugalna sila
➢ centripetalna sila se događa kod kružnog gibanja, točnije postoji akceleracija koja
uzrokuje promjenu smjera brzine
➢ centripetalna sila i akceleracija su usmjerene prema središtu kružnice
➢ zaključujemo da centripetalna sila mora postojati da bi bilo gibanja po kružnici
2
𝑣
➢ 𝐹𝑐𝑝 = 𝑚 · 𝑎𝑁 = 𝑚 · 𝑟
➢ prema D'Alembertovom principu, pojavit će se inercijska sila suprotna ubrzanju i tu
silu nazivamo centrifugalna sila
➢ centrifugalna sila sa centripetalnom napravit će dinamičku ravnotežu

❖ sudari
➢ međudjelovanje dvaju tijela koja se približavaju jedna drugom pri čemu ne mora doći
do njihovog izravnog dodira
➢ u tehnici je sudar kratkotrajan dodir dvaju deformabilnih tijela pri kojem su na mjestu
dodira velike sile
➢ važne činjenice kod sudara:
■ vanjske sile su zanemarivo male u odnosu na sile na mjestu dodira (sile na
mjestu dodira su najveće)
■ sile sudara su uvijek u smjeru normale (x-osi), na y-osi je tangenta
■ trajanje sudara je zanemarivo kratko, iako postoji kratki vremenski interval
dodira tijela
➢ podjela sudara:
■ središnji ili centralni sudar
● mase obaju tijela leže na normali sudara (ne tangenti)
● sile tada utječu samo na translaciju tijela
■ ekscentrični sudar
● sile ne prolaze kroz centre mase tijela
 ● utječu i na translaciju i rotaciju tijela
➢ prema trećem Newtonovom aksiomu, pri sudaru, tijela djeluju jedno na drugo silama
F12 i F21 koje su suprotne orijentacije:
→ →
■ 𝐹12 = 𝐹21

➢ vrijeme sudara označavamo kao tS i jednak je vremenu kontrakcije, tK (skraćivanje

tijela u smjeru gibanja) i restitucije, tR (vraćanje tijela u prvobitno stanje):
■ 𝑡𝑆 = 𝑡𝐾 + 𝑡𝑅
➢ podjela sudara:
■ savršeno elastičan-nema gubitka kinetičke energije u sudaru (realno
nemoguće)
■ neelastičan
■ elastičan- tijela su se nakon sudara odbila jedan od drugog
■ plastičan- tijela ostaju slijepljena
➢ za dva tijela koja sudjeluju u sudaru dobije se zakon očuvanja količine gibanja:

➢ ukupna količina gibanja (lijeva strana jednadžbe) jednaka je ukupnoj količini gibanja
nakon sudara (desna strana jednadžbe)
➢ kod sudara uvijek dolazi do gubitka kinetičke energije; dio se troši na rad trajnog
deformiranja tijela, a dio na toplinsku energiju zbog trenja
➢ gubitak kinetičke energije je razlika kinetičkih energija neposredno nakon i prije
sudara

➢
➢ kod plastičnih sudara pošto tijela ostaju slijepljena svaki umnožak u jednadžbi za
zakon očuvanja količine gibanja podijelit ćemo s 2
➢ takvu jednadžbu nazivamo algebarska, međutim možemo napraviti i vektorsku
jednadžbu: