Hrv u vrijeme novog apsolutizma

- slom revolucije 1848/49.-car Franjo Josip I.

uveo apsolutizam
- 1851.- ukinut nametnuti ustav
- car vladao pomocu uskog kruga suradnika
- vodeća uloga: Alexander Bach,ministar
unutarnjih poslova
- apsolutizam- Bachov apsolutizam(1851
1860)
- apsolutizam se zove novi
apsolutizam(neapsolutizam)
- opći građanski zakonik- uveden u sve
habsburške zemlje, zajamčio jednakost ljudi
pred sudom, novi posjednovi odnosi i
moderni porezi te osnovani moderni sudovi i
nove škole
- povećan broj činovnika- Bachovi husari
- nazvani husarima zbog zelenih odora koje
su podsjecale na vojne
- u skladu s apsolutističkom politikom
raspušteno je Bansko vijeće, a onemogućen
je rad Hrvatskog sabora
- Zabranjeno je i isticanje nacionalnih
obilježja- poput zastave i grbova
- Ukinute preporodne čitaonice, kao žarišta
kulturno-političkog rada
- Njemački jezik uveden kao službeni tako da
su u tim institucijama mogle raditi samo
osobe koje su dobro poznavale njemački i
koje su bile politički odane bečkom dvoru
- Sumnjive osobe bile prijavljenje i uhićene da
nebi smetale provođenju apsolutističkih
mjera
- Gradec, Kaptol, Nova Ves i Vlaška ulica
spojeni u jednistveni grad Zagreb za koji je
prvi put propisan red gradnje(urbanistički
plan)
- Zagrebačka biskupija uzdignuta na čast
nadbiskupije kako bi se Hrvatska i u
crkvenom pogledu odvojila od Ugarske
- Juraj Haulik- prvi nadbiskup
- 1859.- austrijska vojska poražena u ratu
protiv Sardinije(Pijemonta) i Francuske
- Franjo Josip I. otpustio ministra Bacha, to je
najavilo slom apsolutizma
- 1860. Listopadska diploma- dokument
kojim je Habsburškoj Monarhiji ukinut
apsolutizam i vraćen ustavni poredak
- Novi ban- Josip Šokčević, dopustio povratak
hrv jezika u službenu uporabu
- Sazvao je savjetodavno tijelo Carevinsko
vijeće- sastav s predstavnicima iz svih
krunskih zemalja koje su priznate kao
političke posebnosti
- Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer
kao predstavnik Slavonije, u Carevinskom
vijeću zauzeo se za federalizaciju
Habsburške monarhije i sjedinjenje
hrvatskih zemalja, istodobno su autonomaši
u Dalmaciji istupili protiv ujedinjenja
Dalmacije s Hrvatskom
- Ukidanjem apsolutizma pravo na
odlučivanje o najvažnijim državnim
poslovima(vanjski poslovi,vojska, vanjska
trgovina, financije) pripalo je carevinskom
vijeću
- Vladar donio Veljački patent kojim je
smanjio ovlasti pokrajinskih sabora u korist
Carevinskom vijeću
Hrvatska u Austro-Ugarskoj monarhiji

- Poslije sloma novog apsolutizma

sazvani su: hrvatski sabor u Zagrebu
1861., Dalmatinski sabor u Zadru i
Istarski sabor u Poreču
- Sabor raspravljao o odnosu Hrvatske
prema Ugarskoj
- Narodna stranka- savez s Ugarskom s
uvjetima(bivši ilirci)
- Unionistička stranka- savez s
Ugarskom bez uvjeta(bivši mađaroni)
- Stranka prava- samostalna i neovisna
Hrvatska(Ante Starčević i Eugen
Kvaternik)
- Prihvaćen prijedlog o uvjetnom
savezu s Ugarskom
- 1867. Ugarski sabor prihvatio
zajedničke poslove s ostalim
habsburškim zemljama, a Franjo Josip
I. okrunjen za ugarskog kralja
- Iste godine(1867.) skopljena Austro-
Ugarska nagodba kojom se
Habrsburška monarhija dijeli na
austrijski i ugarski dio
- Zajednički vladar Franjo Josip I.
- Zajednički poslovi: vanjski poslovi,
vojska, financije
- Uveden dualizam, dvojna država
Austro-ugarska
- Od hrv zemalja austrijskom su dijelu
pripadale Istra i Dalmacija
- Ugarski dio činile su zemlje ugarske
krune; Ugarska s Hrvatskom,
Slavonijom i Vojnom krajinom
- Poslije Austro-Ugarske nagodbe
Sabor je opet raspušten
- a banom je postao Levin Rauch sa
zadaćom da provede Hrvatsko-
Ugarsku nagodbu 1868.
- Hrvatska i Ugarska; dvije političke
zajednice koje se spajaju u jednu
državnu zajednicu
- Hrvatski poslovi: sudstvo, školstvo,
unutarnja uprava, vjerski poslovi
- Zajednički poslovi: vanjski poslovi,
vojska, financije
- Odredbama nagodbe hrvatski jezik
priznat kao službeni u Hrvatskoj, a
formalno je priznato i pravo Hrvatske
na Vojnu krajinu i Dalmaciju
- Riječna krpica- dokument kojim je
Mađarska na prijevaru dobila grad
Rijeku
- Rijeka izdvojena iz sastava Hrvatske i
ustrojena kao posebno s ugarskom
krunom spojeno tielo
- Rakovička buna 1871.
- Eugen Kvaternik iz stranke prava,
razočaran položajem Hrvatske
podigao bunu
- Buna je ugašena, a Kvaternik ubijen iz
zasjede
- Kako je hrvatsko nezadovoljstvo
Nagodbom bivalo sve veće, izvršena
je njezina revizija 1873. kojom je
određeno da Hrvatskoj za obavljanje
autonomnih poslova ostaje 45%
prihoda, a da 55% mora uplaćivati u
zajedničku blagajnu

Ivan Mažuranić
- Hrvatska prije mažuranića- nerazvijena
zemlja
- 1873-1880 Ivan Mažuranić postaje novi
hrvatski ban
- „ban pučanin“- prvi hrvatski ban koji nije bio
plemić
- REFORME MAŽURANIĆA:
 Državna uprava odvojena od
sudstva
 Ban i vlada postaju odgovorni
Hrvatskom saboru
 Zakon o slobodi tiska
 Zakon o slobodi javnog okupljanja
 Zakon o ravnopravnosti Židova
 Zakon o pučkim školama
 Crkvi oduzet nadzor nad školama

- Zagrebačko sveučilište: 1874. u Zagrebu je

otvoreno prvo hrvatsko moderno sveučilište
s tri fakulteta;
a) Katolički bogoslovni (teološki)
b) Pravoslavno-državnoslavni (pravni)
c) Mudroslovni (filozofski)
- 1874. Zakonom o pučkim školama uvedena
opća obaveza pojađanja osnovnih škola u
trajanju od 4 god
- 1875. U Bosni i Hercegovinu izbio ustanak
protiv osmanske vlasti
- Prvi rektor Sveučilišta- svećenik i
povjesničar Matija Mesić
- 1878.- Austro-Ugarska zaposjela Bosnu i
Hercegovinu
- Bečki dvor nije dopustio sjedinjenje Bosne i
Hercegovine s Hrvatskom- oporbeni
političari napali Mažuranića
- Mažuranić odlučio časno istupiti s banskog
položaja; 1880. dao ostavku i povukao se s
mjesta hrvatskog bana