Tatjana Gjurkovi iTea Kne~evi

Razumijem te i
nudim ti pomo
Ilustracije: KOGNITIVNA EMPATIJA
Jelena Brezovec

Savjeti za roditelje
iodgojitelje
Q

evenio
 Impressum

Tatjana Gjurkovi iTea Kne~evi, magistre psihologije

Razumijem te inudim tipomo

Nakladnik: Evenio d.o.o.

Urednica: Jelena Kovai
llustracije: Jelena Brezovec
Grafika priprema: Jelena Brezovec
Lektorica: Isidora Vujoaevi
Tisak: Denona d.o.0.,Zagreb

OEvenio d.o.o. Sva prava pridr~ana

Ni jedan dioove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi ubilo kojem obliku, nina koji nain.
Zabranjeno je svako kopiranje i upotreba knjige bez pisanog odobrenja nositelja autorskih prava.

Vara~din, travanj 2022.

ISBN 978-953-8008-87-0

Viae informacija inarud~be na evenio.hr

f @Evenio.hr
@evenio.hr

evenio
Prie grode put do srca
Tatjana Gjurkovie iTea Kne~evic

Razumijem te i
nudim ti pomo
Ilustracije:
Jelena Brezovec
 Kognitivna empatija
uodnosu

Empatija se definira kao razumijevanje ili osjeanje tueg emocionalnog iskustva. Strunjaci uglavnom
opisujuda empatija mo~e bitidijelom uroena osobina, a dijelom posljedica odgoja i ~ivotnog iskustva.
Takoer se sla~u da s odgojem usmjerenim naempatiju treba zapoeti od najranije dobi. Djeca ue od nas,
promatraju nas ireagiraju na naae izravne poticaje, pa je doista va~no uodgoju veliku va~nost pridati i
empatiji.
Kad pomislimo naempatiju, prva predod~ba mo~e nam biti njezina osjeajna komponenta. No, mnogi ljudi,
kada su suoeni s neugodnim osjeajima drage im osobe, reagiraju misaono, odnosno~ele shvatiti uzrok
emocionalne boli inude vrlo konkretne savjete i rjeaenja.
Taj tip empatije nazivamo kognitivna empatija i ona nam je vrlo va~na jer nam poma~e bolje razumjeti tuu
perspektivu. Kod kognitivne empatije izra~en je kapacitet za logiko razumijevanje stanja druge osobe, ali da
pri tome mi samiostajemo racionalni ifokusirani na sljedee korake ili rjeaenja jer nismo znaajno emocionalno
pobueni.
Kognitivna empatija nam je va~na jer mo~e potaknuti iemocionalnu empatiju, ali i zato ato kada razumijemo
ponaaanje iosjeaje druge osobe, lakae emo na primjeren nain upravljati isvojimreakcijama na druguosobu.
Uovojslikovnici djeca e upoznatiempatinu djevojicu Enii njezinog prijatelja lvu kojije pao iozlijedio
koljeno. U~aruigre Eni nije pridala pa~nju njegovoj boli imislila je da e jedan brzizagrljaj rijeaitiproblem.
No, lvo ju je odbio. Trebao je neato drugo. Trebao je da Eni prvo na trenutak samo bude uz njega, bez da mu
odmah nudi ideje koje bi trebale rijeaiti njegov problem.
Nakraju slikovnice nalaze se savjeti za odrasle u kojima dajemo smjernice kako postupiti kada je kognitivna
empatija kod djeteta presna~noizra~ena uzodsustvo osjeajnog dijela,a kako kadaprimijetimo da je
kognitivnaempatija preslabo izra~ena.
Citanje djetetu, vaa umirujui glas, pa~nja i bliskost koju uspostavljate s djetetom kojem itate, na veliki i
va|an nain pridonosirazvoju empatije.
U~ivajte utim zajednikim trenucima.
Bok! Ja sam Eni iobo~avam se igrati u parku sa svojim
Prijateljem Ivom. No, juer se dogodilo neato ru~no.

Ivo je pao iozlijedio koljeno. Htjela sam mu dati

zagrljaj da ga ne boli ida to ato Prije zaboravimo,
ali Ivo se tada joa i naljutio na mene, a ja sam ostala
tu~na izbunjena. Htjela sam mu pomoi. No, jedna
me ptelica nauila da je a~no prvo sasluaati nekog
kome je teako ituti ato se dogodila, a tek mu
onda ponuditi pomo.
Udobno se smjesti isluaaj moju priu..
 igrajui se uparku.
-Opa! Juhu! Vidi meee - veselo je vikao lvo
malo na tobogan,
Danas mu je baa bilo zabavno ljuljati se, pa otii
malo i skrive strane. A
penjati se nanjega s prave strane, paonda
smjerova, odluio
nakon ato je savladao penjanje na tobogan iz svih
vrtuljku.
je pridru~itise svojoj prijateljici Enikoja se vrtjela na
- Eni, hou ija s tobom na vrtuljak! - viknuo joj je ipotrao
prema svojoj prijateljici.

Dok je uztbuden trao, nije primijetio korijenje velikog stabla,

spotaknuo seo korijen ipao.
 Vidjevaito, Eni je brzo dotrala do njega.
-Ajme, pa ato se dogodilo? - upitala ga je zabrinuto.
-Pao sam iozlijedio koljeno - tu~no i pomalo ljutito kazao je lvo, - Vidi, ide mii kry.
Eni je pogledala ranu ividjela da je lvo samo malo ogrebao koljeno te da rana nil
duboka iopasna.
-Ne brini se, brzo e ti to proi -
odgovorila mu je Eni prilino sigurna
da e sve biti uredu.
 - Alisad me jako boli - tu~io se i dalje lvo.
- Maneea to zaas ni osjetiti. Ve sipuno puta tako paoiniata straano nije bilo -
uvjeravala ga je i podsjeala Eni, a onda je nastavila: - Evo, sad ti sigurno treba veliki
zagrljaj ionda e ti bitipuno bolje.
Enije raairila ruke i krenula zagrliti lvu, no lvo se namratio, ukoio isav se u sebe
stisnuo.
- Ne bih, pusti me sad - rekao je kao da se brani.

) )
 Enije bila zbunjena. Sjela je malo dalje na travu i
razmialjala:
Pa bila sam dobra prema njemuisamosam mu
htjela pomoi. Mislilasam da e mu moje ideje pasati.
Meni uvijek paae zagrljaj kad se udarim. Rekla sam mu
sve ato bimeni pomoglo i stvarno sam sigurna da to nije
straanarana ida e brzo proi. Uemu sam pogrijeaila da
lvo sada radije ~eli bitisam nego sa mnom?"
 Za to vrijeme, Ivo jeidalje autio i gledaou svoju ranu. Ovaj pad ga je bas
iznenadio iistina je, iako ga rana ne boli baa jakoi nije tako straana, ipak ga je
naljutilo zaato je uope pao. Kad je Enirekla da to nije niata, e to ga je baa zasmetalo
jer je joa bio i ljut iuplaaen isve se inilo krivo, teako iru~no.
 Dok je tako sjedila, razmialjala igledala u travu, Eni je zatula tiho
zujanje pored svogauha.
Bzzz, hej Eni, vidim da se ne igraa s lvom kao do sada. Sto se
dogodilo?
- Ivo je pao ija sam muhtjela pomoi, ali on nije htio moju
pomo - odgovorila je Eni znati~eljnoj pelici.
- Kako simu pomagala? - upitala je pelica.
- Rekla sam da se ne brine ida e brzo proi irekla sam muda e
1od zagrljaja biti bolje - odgovorila je Eni.
- Hm, da, ponekad nam je toliko teako da nam takva vrsta pomoi
trebaodmah. Ponekad nam utrenutku boli ilinekog teakog osjeaja
treba da netko samo bude uz nas, da budemo zajedno utiaini, uljutnji,
u boli. Tako bivjerojatno ilvi moglo pomoti da prvo malo sjednea pored
njega, ujea koliko mu je teako itek mu tada ponudia neke ideje koje bi
mu mogle pomoi - pojasnila je pa~ljivo pelica.
 Eni se polako pribli~ila lvi kojije idalje gledao svoju ranu ipuhao u nju.
-Hej, lvo, oprostiato sam ti odmah govorila da tvoja bol nije takostraana,
ato bitrebao napraviti iato e ti pomoi. Nisam te pitala ipriekala da mi ka~ea
ato tebitreba inisam te posluaala. }ao mi je ato si pao i atote sada boli. Mogu li
sjesti ibiti pored tebe dok ti ne bude bolje? - tiho ipa~ljivo je pitala Enisvog
prijatelja.
- Mo~ea, hvala ti - rekao je lvo.
 Pasalo muje uti da mu je Eni htjela pormoi i da je sada odabrala drugi nain.
Prije nije bio spreman cuti prijedloge i ideje jer mu je bilo teako sluaati i razmialjati o
njima. Zato je odbio zagrljaj i tra~io od Eni da se makne. Asada, nakon ovih njezini
rijei, njezina ruka na njegovim leima mu je baa pasala jer je znao da nije sam.
 Ubrzo se lvo poeo meakoljiti, pogledom je istra~io park te je ak
inekoliko puta savinuo noguna kojoj je bila ogrebotinada provjeri je li
sve uredus njegovim koljenom.
 - Ma znaa, imaa pravo, nije to niata straanoive skoro pa ni ne
osjetim gdje sam se ogrebao. Mo~emo sada ii na vrtuljak, idemo se
igrati! - kazao je lvo iosjetio da je opet pun energije ida mu je baa
drago da se mo~e idalje igrati.
 mo|ea
-Eee, a moram ti kasnije pokazati i jedan poseban trik kako se
uzbudenjemuglasu,
popeti na tobogan s bone strane - predlo~ioje Eni s
skoio na noge ipotrao prema vrtuljku.
dobro i
Sada se iEni pojavio veliki osmijeh na licu,vidjela je da je lvo
potrala za njim.
da je spreman za nastavak igre te je br~e-bolje
 Savjeti za roditelje,
odgojitelje iskrbnike
EMPATIJA

`TOJE EMPATIJA?
Odnosno, empatija nam omoguava
Empatija se esto definira kao razumijevanje iliosjeanje tueg emocionalnog iskustva.
tome sami prolazimo kroz isto
u~ivljavanje u,tude cipele",da razumijemo i osjetimokako se druga osoba osjea bez da pri
iskustvoutom trenutku.
druga osoba tu|na ili uplaaena.
lakose empatija eae spominje u kontekstu reagiranja na tue neugodne emocije, npr. kada je
ipak, empatija se mo~e osjetiti iza neija ugodna stanja.
odgoja, odnosno ~ivotnog
Istra~iva uglavnom opisuju da empatija mo~e biti dijelom uroena osobina, a dijelom posljedica
iskustva.
razumiju idijele tude
Empatija kao urodena osobinamo~e se prepoznati kod onih osoba koje imajubioloaku tendenciju da lakae
osjeaje te se ova osobina kod njihsmatra stabilnom karakteristikomn linosti.
od drugih,
Empatija kao posljedica odgojai/iliedukacije pokazuje one obrasce razumijevanja i dijeljenja osjeaja koje smo nauili
bilo promatranjerm, bilo izravnim poticanjem.

KAKO SE RAZVJA EMPATIJA?

Nekiod faktora koji doprinose razvoju empatije:
"Poznatost islinost: ato imamo viae iskustva s nekim ili neim, vjerojatnije je da emo osjeati empatiju,
osobito ako je to neato ili
netkoslian nama ilinam je bi(l])o od pomoi.
" Znakovi emocija i njihov intenzitet: neke situacije koje vidimo iliujemo sna|nije e utjecati na nas te temo tada biti sklonij
osjeati empatiju. Dodatno, neki ljudie biti osjetljiviji naprepoznavanje znakova emocija ato e ih prije potaknuti ida osjeaju
empatijuu odnosuna one koji manje i/ilirjee uoavaju emocionalne znakove.
"Iskustva u djetinjstvu: ako su djecu odgajale empatine osobe, vjerojatnije je da e isami isto osjeati prema drugima. Isto tako.
ako se djecu aktivno poticalo da uoavaju emocionalne znakove drugih, bilo ljudi ili ~ivotinja, vjerojatnije je da e jae razviti
empatiju.
"Grupni identitet iosjeaj pripadnosti: vjerojatnije jeda emo osjeati viae empatije prema grupiistornialjenika, odnosno pre
onima kojidijele naa vrijednosni sustav uodnosu na one koji isto ne dijele is kojima nemamo razvijen osjeaj pripadnost so
emo trebati ulo~iti viae svjesnog napora itruda da osjetimo empatiju prema grupi skojom se ne povezujemo inicijalno
 akorazliite teorije ukazuju narazliite vrste empatije, u ovojemo serijislikovnica staviti naglasak na emocionalnu
empatiju,
koanitivnu empatiju te ponaaajnu (suosjeajnu) empatiju. Uz njih, uovom serijalu slikovnica istaknuta je iekoloaka empatija.

Kognitivna empatija
Kognitivna empatija je mogunost darazumijemo kako je biti uneijoj situaciji, da na osnovineverbalnih iparaverbalnih znakova
emocijadruge osobe mo~emo pretpostaviti ato joj se dogaa, da na temelju razuma ilogike mo~emo zakljuiti ato netko u
nekoj
situaciji mislite da nam to kako se netko osjeau odreenoj situaciji bude smisleno. Ovaj tip empatije bazira se na naaoj
percepciji
tudegemocionalnog stanja te na naaem mialjenjuo tome kako je nekome, s time da to automatskine podrazumijeva inaau
emocionalnu (tjelesnu) ukljuenost. Ovo je takozvana empatija mislima, aneki od naina kako emo ju prepoznati je kada netko
ka~e,razumijem kako se osjeaa" ili,s obzirom na tvoju situaciju, ima mi smisla da se tako osjeaa".

ZA`TO JE KOGNITIVNA EMPATIJA VA}NA?

Kognitivna empatija nam poma|e uoiti ato se dogaa drugoj osobi. Mnogi istra~ivai naglaaavaju da kognitivna empatija
omoguava da bolje razumijemo tuu perspektivu ato nam potom poma~e razumjeti smisao neijeg ponaaanja Vli emocija.
Razumijevanje tude perspektive omoguava nam bolje razumijevanje dinamike odnosa ukojem se nalazimo te nam omoguava
lakae planirati kako emo se mi ponaaati u odreenom trenutku.
Ovo se naravno odnosiviae na stariju djecu i odrasle kojima je razvijen prefrontalni dio mozga zadu~en za zauzimanje tue
perspektive te planiranje naaeg ponaaanja. Kod beba imanje djece okognitivnoj empatiji mo~emo promialjati na nain da
djeca te dobi mogu prepoznati tuu emocionalnu reakciju npr. vide da netko plae imogu rei da je tajnetko tu~an.
`TO INITI KADA JE KoGNITIVNA EMPATJA JAKO IZRA}ENA KOD DJETETA?
Neka djeca mogu imatinaglaaenu kognitivnuempatiju mogu prepoznavati da je nekome teako, no nee nu|no isto osjeati.
Isto mo~e bitiprodukt naina kako su se drugi prema njima ponaaali (npr. kada su oni bili tu|ni, netko bi im odmah govorio da
ne treba plakati,da e oistiti ranuislino). No, mo~e biti ida je to odraz bioloake tendencije. Takvo dijete e moi razumjeti
perspektivudruge osobe ikako jojje, no nee to iosjeati.

Neka od ponaaanja takve djece mogu bitida se prebrzo fokusiraju na.rjeaenja" neije situacije, sobzirom na to da se nisu
emocionalno povezali ve su prikupili informacije o situaciji i imaju kapacitet racionalno promisliti o opcijama. Njihovi prijedlozi
mogu biti ivrlodobri, no ponekad mogu biti preuranjeni. Dok je druga osoba joa preplavljena vlastitim emocijama, tada nema
kapacitet za istra~ivanjerjeaenja". Tada jojprvo treba pomoi reguliratise.
 Nekiod naina na koje mo|ete pomoi djetetu:
" Skrenite pa|nju nato kako se druga osobaosjea, da dijete pogleda lice druge osobe.
trenutka
" Potaknite dijete da obrati pa~njuosjea li iusvom tijelu neato slino kao ta druga osoba, ili da se prisjetinekog
kadase osjealo kao ta druga osoba.
"Poduite dijete da nam je uvijek prvo va~no da se intenzitet emocije smanji kako bismo mogli uti savjet, prijedlog ili
istra~itiopcije.

STO CINITI KADA KOD DJETETA PREPOZNAMO MANJAK KOGNITIVNE EMPATIJE?

Razvoj kognitivne empatije uvelike je vezan za djetetovudob. Kroz odrastanje, kroz airenje svjesnosti o drugima, uenje
uzroka i posljedice, psihoedukaciju, jaat e ikapacitet djeteta za kognitivnu empatiju.
Neka djeca s razvojnim teakoama mogu imati znaajno usporeni razvoj kognitivne empatije, odnosno problem sa
socijalnom kognicijom. Kod te djece potrebno je staviti poseban naglasak na razvoj ovog kapaciteta. Tojdjeci mo~e biti
korisno da se jasnije komuniciraju emocionalni znakovi, da drugi uz nijih jasnije verbaliziraju svoja stanja, ~elje ili potrebe.
Dodatno, neka djeca mogu imati primjereni kapacitet za kognitivnu empatiju, ali ipak imaju sna~niju emocionalnu
empatiju. Tada mogu biti korisne smjernice navedeneu slikovnici Umirit tusebe da mogu utjeaiti tebe.

Kognitivna empatija nam poma~e

uoiti ato se dogada drugoj osobi,
omogutava da bolje razumijemo
tudu perspektivu ato nam potom
Poma~e razumjeti smisao netijeg
Ponaaanja iemocija.
ZOARANJE KRIVNJA SRAM PONI}ENJE
SRECA TUGA STRAH LJUTNJA
emocijama: izdanjao ostala Potra~ite
djecom. rade
s strunjaka
koji edukacije odraslima
te i tra~e. ihkji onimaodgovore neke dajepodrakui pru~a
djecom terapijski
rads svoj kroz drugima- dinjegovati
jelsi tako papi
ter prenosi
na Teomzajednos vjeatina znanjai
to
kako ideje naine i osobom.Aodraslom djetetomili s svog dio ato U~iva njim. skupas sazrijeva.
ona I rastei
samima, nama kontaktus radio prihvaanjem,
sedabilo mijenja, kako
se
promatra godinama koji d.o.Proventus
a.
poatovanjemi obojan kontakt o.o.
Voli d.Proventus Centra Centrdirektorica
a osnivaicaije Teom
kolegicom Zajednos
direktorica osnivaicaije Tatjanom kolegicom zajednos a uloge. svoje zaljubljena
sve u supervizorica edukatorica,
terapeutkinja
igrom, psihologjei magistra
je Kne~evi Tea psihoterapeutkinja, psihologje, magistraje Gjurkovi Tatjana
Kne~evic Tea Gjurkovie Tat}jana
centarproventus.hr
potra~ite
na: iodraslima
djecom njihovom
radus
TeTatjani
ii i Vioae
 Eni i lvo esto se zajedno igraju na igraliatu gradskog parka. Tog popodneva lvo nije bio oprezan,
paoje iozlijedio koljeno. Eni muje priala irekla mu da to nije niata. Zeljela mu je dati zogrljaj jer tada
bol br~e prode. No, Ivo tadjoa nije bio spreman na pomoi savjete tejeodbio Enin zogrljaj. Enije
bila tu~na izbunjena pa jojje pelica aapnula da lvo sada treba da ga Eni sasluaa ipoka~e mu da ga
zaista razumije i osjeti.

Slikovnica se bavi takozvanom kognitivnom empatijom koja se odnosi na mogunost da

azumijemo kako je biti u neijoj situaciji. Kroz jednostavnu priu djeca e razvijati
kognitivnu empatiju na nain da bolje razumiju tudu perspektivu, ali i da primijete
zaato ponekad samo razumijevanje drugoga nije dovoljno za primjerenu reakcju.
Slikovnica ima i dodatak sa savjetima za roditelje, odgojitelje i skrbnike.

Izdanja iz serije EMPATIJA:

Umirit cu sebe da Kanumje te

uvam prirodu jer nislin n tebe
znàm koliko mi daje mogu utjeaititebe nudi t pumot

59,00 kn
ISBN 978-953-8008-87-0

9 789538-008870 >