Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Hercegovačko - neretvanski kanton
JU Srednja škola Jablanica
Ugostiteljsko - turistička škola Jablanica
Hotelsko- turistički tehničar

Maturski rad iz agencijskog poslovanja

NASTANAK I RAZVOJ PUTNIČKIH AGENCIJA

Mentor: Učenik:
Aida Sočivica- Kurić, prof. Belmin Begović

Jablanica, maj 2019.

 SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................................1

2. POJAM PUTNIČKE AGENCIJE ..........................................................................................2

3. NASTANAK PUTNIČKIH AGENCIJA U SVIJETU ..........................................................3

4. PODJELA PUTNIČKIH AGENCIJA (tabela 1) ...................................................................4

5. VRSTE PUTNIČKIH AGENCIJA ........................................................................................5

6. PUTNIČKE AGENCIJE EMITIVNOG I RECEPTIVNOG TIPA .......................................6

7. PUTNIČKE AGENCIJE REGIONALNOG, NACIONALNOG I MEĐUNARODNOG

ZNAČAJA .................................................................................................................................7

8. GROSISTIČKE I DETALJISTIČKE PUTNIČKE AGENCIJE ...........................................8

9.TRODIMENZIONALNOST TURISTIČKO – PRAVNIH ODNOSA ..................................9

10.UDRUŽIVANJE PUTNIČKIH AGENCIJA ......................................................................10

11. ULOGA AGENCIJA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU ....................................................11

12. FUNKCIJE PUTNIČKIH AGENCIJA ...............................................................................................12

13. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................13

LITERATURA ..................................................................................................................................................14
1. UVOD

U početku razvoja turizma, turisti su se sami brinuli o oraganizaciji prijevoza i o rezervaciji

smještaja i svih ostalih potreba (prinuđeni su bili odsjesti u konacima, raznim prenoćištima i
sl., gdje se zadese). Sve većim uključivanjem u turizam pojavljuju se putničke agencije koje
su posredovale između turista, s jedne strane, i prevoznika i ugostitelja s druge strane.
Putničke agencije posreduju između tražnje s jedne strane i ponude s druge strane. Od svog
nastanka polovinom 19-og vijeka agencije su prvenstveno obavljale aktivnosti u oblasti
posredovanja u prometu. Takva posrednička uloga agencije na turističkom tržištu bila je
rezultat osnovnog obilježja turističkog tržišta na kome postoji prostorna odvojenost ponude i
potražnje. Putničke agencije predstavljaju neku vrstu „mosta“ između dva pola na turističkom
tržištu koji turističku potražnju pokreće i usmjerava ka ponudi.

Osnovni zadatak bio je olakšavanje svih vidova putovanja, odnosno pružanje pomoći u
njihovoj pripremi i izvođenju. Takve aktivnosti su obuhvatale pružanje brojnih informacija o
samom putovanju , obezbjeđenje karata za prevoz, rezrevaciju smještaja, ishrane i drugih
potrebnih usluga. U ukupnim poslovima agencija u tom periodu dominirali su oni vezani za
putovanje, tako da je u ovom periodu i nastao naziv putnička agencija.

Kako je prošlo već više od 160 godina od osnivanja prve turističke agencije u svijetu, a
turizam za kratko vrijeme postao globalni ekonomski fenomen tako su se i agencije mijenjale.

Razlog odabira ove teme jeste taj da je turizam relativno mlada pojava, fenomen koji se
pojavio u 19-om vijeku, ali je tek kasnije saživio sa modernom civilizacijom. Turizam je
prisutan i razvija se gotovo puna dva vijeka. U tom periodu mijenjao se i svijet, a s njim i
turizam. Pa tako i razvojni put agencija se mijenjao s vremenom. Zbog toga su mnoge
promjene koje je čovječanstvo doživjelo u posljednja dva vijeka morale uticati na razvoj
putničkih agencija. Čovječanstvo je u tom periodu doživjelo i ogroman napredak u
materijalnom i tehnološkom smislu. Sav taj napredak odrazio se i na čovjekovu želju da
putuje, njegovu potrebu da putuje na turistički način i da svoje vrijeme provodi što dalje od
svog stalnog prebivališta. Tako je bilo i sa promjenama koje je turizam stvarao kada su u
pitanju putničke agencije. Od prvog organizovanog putovanja iz 1841. godine i danas do
agencija koje igraju aktivnu ulogu na turističkom tržištu.

1
2. POJAM PUTNIČKE AGENCIJE

U stručnoj literaturi postoji više definicija putničke agencije, a definicije su se mjenjale kao
što se i pojam agencije mijenjao tokom njihovog razvoja.

Prije I svjetskog rata putničkom agencijom ili putničkim agentom smatrala se svaka pravna ili
fizička osoba koja je učestvovala kao posrednik između usluga prevoza i smještaja.
Između dva svjetska rata taj pojam posrednika se proširio i na poslove plasmana vlastitih
usluga agencije, kao specifične kombinacije usluga „trećih“ preduzeća (kreiranje turističkih
aranžmana), a što je s vremenom preraslo u osnovnu djelatnost putničkih agencija.

Omasovljenjem turizma nakon II svjetskog rata putničke agencije su doživljele značajan

razvoj na području posredovanja i razvijanja specifičnih vlastitih usluga, čime su odigrale
značajnu ulogu u općem razvoju turizma u svijetu.

Teoretičari Walter Hunziker i Kurt Krapf su putničku agenciju definisali kao: „svako ono
preduzeće koje pri putovanju i boravku stranca ili samo posreduje u potrebnim uslugama
trećih preduzeća, ili ih nudi u različitim kombinacijama kao vlastite usluge“.

Definicija njemačkih teoretičara Heinz-a Klatt-a i Jurgen-a Fischer-a 1 glasi:

„Putnička agencija je ona privredna organizacija koja usluge trećih organizacija, koje su
potrebne za putovanje i boravak, posreduju putnicima ili ih, u posebnim kombinacijama, nudi
kao sopstvene usluge“.

Prema Zakonu o turizmu FBiH –agencija jeste privredno društvo ili ogranak drugog
domaćeg ili stranog pravnog lica koje obavlja djelatnost turističkih usluga pod uslovima
propisanim zakonom, radi sticanja dobiti.

2
1
Klatt H. I Fischer J., Die Gesellschaftsreise, Karl Heymanns Verlag, Keln, 1961., str. 17.
3. NASTANAK PUTNIČKIH AGENCIJA U SVIJETU
Prva putnička agencija pojavila se u Engleskoj. Naime, prvo putovanje za grupu organizovao
je 1841. godine Thomas Cook.

 Kao tajnik Društva trijeznosti organizovao je odlazak učesnika na Godišnju skupštinu

antialkoholičarskih društava i to željeznicom uz povlaštenu kartu (koja je uključivala i
popodnevni čaj) iz Leicestera u Loughborough. Cilj prvog putovanja nije bila zarada,
a budući da je odaziv bio iznenađujuće velik (čak 570 učesnika) to je potaklo T.Cooka
na osnivanje prve putničke agancije.
 Već 1845. osnovao je agenciju, dobio koncesiju2 (dozvola za obavljanje neke
aktivnosti) za prodaju željezničkih karata za kružna putovanja i organizovao putovanje
veće grupe turista u Liverpool.
 Od tog prvog putovanja sav posao oko organizacije turističkih putovanja išao je brzo,
jednostavno i profesionalno , a Cook & Son su uvijek kvalitetno obavili posao u kojem
su gotovo uvijek bili pioniri (prvi su organizovali putovanje, prvi otvorili agenciju,
organizovali su prvo kolektivno putovanje izvan Engleske, prva kružna putovanja
Sredozemljem, prve koncesije na Evropskim željeznicama, prvo putovanje s vodičem,
prvo putovanje oko svijeta i dr.)
 Mreža Cookovih putničkih agencija širila se svijetom, a danas je jedna od najvažnijih
svjetskih putničkih agencija. Uspjesi Cookove putničke agencije potakli su u
Engleskoj osnivanje mnogih putničkih agencija.

U Švicarskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji već su i prije 1845. postojali uredi koji su

obavljali raznovrsne poslove za iseljeničku populaciju, već su se tada nazivali iseljeničkim
agencijama. Iz njih su se ubrzo razvile putničke agencije- Reisburoi.

Švicarska – godine 1834. u Baselu je od iseljeničkog ureda osnovan Reiseburo

Zwilchenbart, a tek je 1908. godine Alferd Kuoni osnovao Reiseburo Kuoni AG, koji se
razvio u jednu od najvećih i najpoznatijih putničkih agencija današnjice.

Njemačka- prvu putničku agenciju osnovao je Karl Stangen 1868. godine. Agencijsko
turističko poslovanje izuzetno je razvijeno u Njemačkoj, jer je ta zemlja u samom vrhu
vodećih emitivnih zemalja svijeta, pa je zbog toga, a i zbog povezivanja različitog kapitala
i poslovnih interesa „domovina“ velikih putničkih agencija poput Neckermanna, Turopa,
Dr. Carla Degenera i dr.

Francuska- prva putnička agencija Agence Lubin osnovana je 1873.god u Lyonu.

Italija- u industrijskom Milanu 1878.g. Massimiliano Chiari, a 20 godina kasnije i

Giuseppe Sommariva, otvara svoju agenciju, pa su se te dvije agencije udružile u jednu od
najvećih i najpoznatijih agencija Italije.

3
2
Koncesija- dozvola za obavljanje neke aktivnosti, koja je uslovljena posebnim odobrenjem.
 Skandinavske zemlje – prva putnička agencija osnovana je u Norveškoj 1850. Pod
imenom vlasnika Thomasa Benneta u Oslu, a zatim 1861. u Švedskoj pod imenom
„Nyman und Shultz“ u glavnom gradu Stockholmu.

Turizam se razvio poslije, pa i osnivanje prvih putničkih agencija datira od početka 20.
stoljeća. Tako je prva putnička agencija osnovana 1902. godine u Mađarskoj- IBUSZ,
zatim u bivšoj Čehoslovačkoj1920. godine – ČEDOK, a u bivšem SSSR-u 1929. osnovan
je – INTURIST.

4. VRSTE PUTNIČKIH AGENCIJA

Prema
Prema Prema pravnom Prema položaju na Prema predmetu
prostornom
organizacijskom položaju turističkom tržištu poslovanja
obuhvatu tržišta
sastavu

Regionalne Međunarodne Bez mreže Samostalne

Grosističke Detaljističke
poslovnica

Zavisne
Nacionalne
Sa mrežom
poslovnica Grosističko-
detaljističke

Emitivne Receptivne

Kombinovane
Podjela putničkih agencija (tabela 1)

4
5. VRSTE PUTNIČKIH AGENCIJA
Na turističkom tržištu djeluju brojne vrste putničkih agencija što je posljedica razvoja tržišta,
tj. ponude i potražnje. Raznolikost putničkih agencija posljedica je različitih uslova rada u
kojima djeluju, kao i specifičnost sadržaja njihove djelatnosti.

Putničke agencije na turističkom tržištu razlikuju prema sljedećim kriterijima:

PREMA POLOŽAJU NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

 Emitivne – aktivnosti organizovanja putovanja i privlačenja potencijalnih turističkih

potrošača na kupnju turističkih aranžmana.
 Receptivne – aktivnosti agencija usmjerene na prihvat turista iz emitivnih područja i
organizacija različitih usluga za vrijeme njhova boravka u turističkoj destinaciji.
 Kombinovane- poslovi emitive i receptive.

PREMA PREDMETU POSLOVANJA

 Grosističke – organizator i kreator putovanja na veliko, turoperator.

 Detaljističke- područje djelovanja je promidžba i prodaja turističkih aranžmana
turoperatora.
 Grosističko- detaljističke – djeluje kao organizator turističkih aranžmana i kao
prodavač turističke usluge.

PREMA PROSTORNOM OBUHVATU TRŽIŠTA

 Regionalne- lokalne ograničavaju poslove na područje neke regije ili grada-

specijalizirane za mali – izletnički turizam.
 Nacionalne - djeluju unutar jedne države- zemlje.
 Međunarodne – većinom veće i ovlaštene su za obavljanje turističkog prometa sa
inostranstvom.

PREMA ORGANIZACIJSKOM SASTAVU

 Bez mreže poslovnica- djeluju kao poslovni subjekt sa jednim prodajnim mjestom.
 Sa mrežom poslovnica- imaju karakter velikih poslovnih subjekata sa podjelom rada i
više prodajnih mjesta.

PREMA PRAVNOM POLOŽAJU

 Samostalne- samostalni privredni subjekti.

 Zavisne- djeluju u sastavu nekog drugog privrednog subjekta.

5
6. PUTNIČKE AGENCIJE EMITIVNOG I RECEPTIVNOG TIPA

Karakter poslova kojim će se baviti turistička agencija prvenstveno zavisi od osnovnih

obilježja tržišta na kome obavlja aktivnosti. Polazeći od raspoloživih resursa za razvoj
turizma, pojedina područja, pa i nacionalna tržišta u cjelini, mogu se svrstati u pretežno
emitivna (inicijativna) ili receptivna.
Bitno obilježje receptivnih područja je raspolaganje turističkim resursima i izgrađenim
kapacitetima koji omogućavaju boravak turista i pružanje niza drugih usluga.
Na ovim područjima i agencije će se pretežno baviti receptivnim poslovima.
Emitivna područja odlikuju se visokim stepenom koncentracije turističke tražnje, odnosno
velikim brojem stanovnika sa raspoloživim novčanim sredstvima za turistička putovanja.

Emitivnim poslovima putničke agencije mogu se smatrati poslovi kojima agencija

organizirano inicira i omogućuje putovanje i boravak individualnih turista i grupa na
inostranom i domaćem tržištu. Najvažniji dio ovih poslova odnosi se na formiranje
turističkih aranžmana, odnosno kreiranje vlastitog proizvoda na osnovnu kombinacije
prevoznih, smještajnih i drugih usluga koji se kao jedinstvena cjelina nude na tržištu po
jednoj cijeni.

Receptivne agencije djeluju u turističkim mjestima i u svom poslovanju se usmjeravaju na

pružanje usluga turistima (domaćim i stranim) koji borave na njihovom području. Po
ovom sadržaju receptivni poslovi odnose se prvenstveno na prihvat turista. Karakter
poslovanja na turističkom tržištu upućuje emitivne i receptivne agencije na međusobnu
saradnju.

U savremenim uslovima se na tržištu najčešće sreću agencije kombinovanog tipa koje se

bave i receptivnim i emitivnim poslovima. Takvo obilježje ima poslovanje većine srednjih
i velikih agencija. Ove turističke agencije su prvo razvijale receptivno poslovanje, a sa
privrednim razvojem i porastom standarda domaćeg stanovništva, koji su redovna
posljedica razvoja turizma na određenom području, počinju da se bave i emitivnim
poslovima. Takva razvojna tendencija bila je prisutna kod većine poznatih agencija
formiranih na prostoru bivše Jugoslavije. Za neke agencije kombinovanog tipa
karakterističan je drugačiji razvojni proces - nastale su u velikim gradovima kao
turoperatori, a zatim su razvijale svoju mrežu poslovnica na turističkim destinacijama
usmjeravajući se ka servisiranju boravka turista.

Isključiva usmjerenost na emitivne ili receptivne poslove odlika je malih putničkih

agencija i to u zavisnosti od karakteristika područja na kome su formirane.

6
7. PUTNIČKE AGENCIJE REGIONALNOG, NACIONALNOG I
MEĐUNARODNOG ZNAČAJA
Regionalne putničke agencije svoje poslovanje ograničavaju na regionalnoj razini, tj.
području jedne regije ili grada, te se specijaliziraju za pružanje određenih usluga drugih
agencija na svom lokalnom području ili kao organizator za izlete ili naručena grupna
putovanja. Često se regionalne putničke agencije pojavljuju u ulozi destinacijske
menadžmentske kompanije (DMC).

Nacionalne agencije djeluju na cijelom prostoru jedne države te obavljaju sve vrste
agencijskih poslova (ako prostorno ne prelaze okvire nacionalne granice).

Međunarodne putničke agencije ovlaštene su za obavljanje turističkog prometa s

inostranstvom, a njihov je rad često složeniji od klasičnog poslovanja u turizmu.

Putničke agencije sa mrežom poslovnica i bez mreže poslovnica

Prema organizacijskom sastavu putnička agencija može bez mreže poslovnica, tj. sa
jednim prodajnim – poslovnim mjestom, a njihove osnovne usluge namijenjene su
lokalnom stanovništvu i turistima u turističkoj destinaciji.

Putničke agencije sa mrežom poslovnica uglavnom su veći privredni subjekti koji su

preko mreže svojih poslovnica dostupni većem broju potencijalnih turističkih potrošača.
Specifičnosti takvih putničkih agencija su : specijalizacija poslovanja, veći broj prodajnih
mjesta, razvijena podjela rada, decentralizacija poslova, racionalizacija troškova nabavke i
knjigovodstva i dr. Poslovnice se otvaraju uglavnom radi poslova prodaje (turističkih
aranžmana, aviokarata i sl.)

Samostalne i zavisne putničke agencije

Veliki broj putničkih agencija djeluju samostalno na turističkom tržištu sa vlastitim
imenom i za vlastiti račun pod uslovima utvrđenim i propisanim zakonskom regulativom
određene države.

Zavisne putničke agencije djeluju u sastavu drugih privrednih subjekata i u svemu zavise
od svojih osnivača. Najčešće privredni subjekti za putnički promet osnivaju putničke
agencije kao svoje poslovne jedinice kako bi proširile ili dopunile svoju osnovnu
djelatnost.

7
8. GROSISTIČKE I DETALJISTIČKE PUTNIČKE AGENCIJE

Na savremenom turističkom tržištu posebno je značajna podjela agencija prema predmetu

poslovanja.

Grosističke putničke agencije su turoperatori ili organizatori putovanja koji se bave

produkcijom turističkih aranžmana i njihovim plasmanom. Sam naziv grosističke putničke
agencije potiče iz robnog prometa - grosisti su trgovci na veliko.
(na engleskom govornom području se dosta često koristi naziv wholesaler)

Proces formiranja aranžmana zasniva se na istraživanju tržišta, a obuhvata izradu

programa putovanja, zakup potrebnih kapaciteta (prevoznih, smještajnih) i ugovaranje
ostalih usluga predviđenih programom.

U procesu kretanja turističkih aranžmana turoperatori ostvaraju poslovnu saradnju sa

velikim brojem privrednih subjekata koji pružaju turističke usluge.
Pri tom, turoperatori istupaju kao kupci na veliko, dobijajući i znatno povoljnije cijene od
svojih dobavljača u odnosu na cijene po kojima se usluge nude individualnim turistima.

Naziv detaljističke putničke agencije potiče od engleske riječi retail saler ili retail office
i označava privredne subjekte koji obavljaju maloprodajnu funkciju u agencijskom
poslovanju.
Ova grupa agencija zadržala je ulogu klasičnih posrednika u turističkom poslovanju, često
se radi o malim agencijama, familijarnog tipa.
Na razvijenim emitivnim tržištima formirana je široka mreža detaljističkih agencija, slično
malopepdajnoj mreži u robnom prometu.
To ima prednosti u obezbjeđenju direktnog kontakta sa potencijalnim potrošačima i nudi
organizatorima putovanja mogućnost široke pokrivenosti tržišta i efikasan kanal prodaje.
Ovaj tip agencija vrlo je zastupljen na razvijenim zapadnoevropskim tržištima i u SAD-a.

Vrlo je čest slučaj da organizatori putovanja razviju sopstvenu maloprodajnu mrežu , pa se

stoga javlja i tzv. kombinovani tip –grosističko-detaljističke agencije.
Prodaja turističkih aranžmana obavlja se u tom slučaju u vlastitim poslovnicama, ali je
uobičajno da se koriste i drugi posrednici.
Najpoznatije agencije ovog tipa u svijetu su Thomas Cook i American Express.

8
9. TRODIMENZIONALNOST TURISTIČKO – PRAVNIH ODNOSA
1. Odnosi korisnika turističkih usluga (TURISTA) i putničkih agencija

2. Odnosi davatelja turističkih usluga – dobavljača i putničkih agencija

3. Odnosi neposrednih davatelja turističkih usluga i korisnika putničkih usluga – turista.

1.ODNOS PUTNIČKIH AGENCIJA I TURISTA

Zavisno od vrste aranžmana kojeg kupuje, turist zaključuje ugovor:

a) Na temelju vlastite ponude tj. zahtjeva kad neposredno pregovara sa putničkim agencijama

b) Na temelju agencijske ponude pripremljene unaprijed sa fiksiranim elementima kad se ne

pregovara – to je tzv. UGOVOR PO PRISTANKU.

Putnička agencija u oba slučaja mora osigurati Zakonom o obligacionim odnosima tj.
POTVRDOM O PUTOVANJU koji mora sadržavati:

- naziv organizatora putovanja

- ime turista (grupe ili pojedinca)
- osnovne podatke o vrsti usluge
- mjesto i datum izdavanja dokumenta

Odnos putničkih agencija i turista regulira se sa dva ugovora:

1. UGOVOR O ORGANIZOVANJU PUTOVANJA – putnička agencija se obavezuje

nabaviti putniku skup usluga koja se sastoji od prijevoza, boravka i drugih usluga, a
putnik se obavezuje platiti putničkoj agenciji (organizatoru putovanja).

2. POSREDNIČKI UGOVOR O PUTOVANJU – posrednik se obavezuje da u ime i za

račun putnik (turista) sklopi ugovor o putovanju, a putnik se obavezuje za to platiti
naknadu.

Karakteristike:

-neformalni ugovor

-njim se između agencije i turista zasniva odnos povjerenja

9
10. UDRUŽIVANJE PUTNIČKIH AGENCIJA
Razlozi udruživanja:

- unapređivanje vlastitog poslovanja

- uspješnije uključivanje u međunarodno turističko tržište

- jačanje svog konkurentskog položaja

- zaštita potrošača i partnera

Najveća poslovna udruženja putničkih agencija:

- „ Allied Travel“
- „Scandinavia Startour Corporation“

Najpoznatija: ASTRA ( American Society of Travel Agents)

DRV ( Deutcher Reiseburoverband)

Najstarije: FUAAV – Svjetska federacija udruženja turističkih organizacija – 1919. godine –

članicama pruža pravnu zaštitu preko nacionalnih udruženja , te moralnu, materijalnu ,
profesionalnu i tehničku pomoć.

Dva su osnovna oblika udruživanja putničkih agencija:

a) poslovna udruženja putničke agencije

b) udruženje putničkih agencija nacionalnog odnosno međunarodnog tipa

Putničke agencije kao članovi poslovnog udruženja sudjeluju u finansijskom rezultatu tj.
sudjeluju u podjeli dobiti i pokriću eventualnog gubitka.

Udruživanje putničkih agencija u nacionalnim udruženjima , odnosno u međunarodnim

udruženjima putničkih agencija namjenjeno je zaštiti interesa, regulisanja njihovog odnosa
prema drugim učesnicima u sistemu turističke podjele i zaštiti unutar nacionalnih privreda i
odnosa koji vladaju među tržišnim subjektima u tim privredama.

10
 11. ULOGA AGENCIJA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Izravni
Davatelji Potrošači/
kanal
usluge Turisti

Kanal u
Davatelji Turističke Potrošači/
jednoj
usluge agencije Turisti
razini

Kanal u
Turističke Potrošači/
dvije Davatelji usluge Turoperatori
agencije Turisti
razine

Konkurencija na turističkom tržištu prisilila je putničke agencije da nastoje neprekidno

poboljšavati kvalitet usluga. U razvoju turizma dolazilo je i do razvoja odnosa između
turističke ponude i turističke potražnje.

U savremenom turističkom prometu došlo je do kvalitativnih promjena, putnička agencija je

postala privredno preduzeće koje napušta oblike klasičnog poslovanja i počinje da igra
aktivnu ulogu na turističkom tržištu- ulogu poduzetnika.

11
12. FUNKCIJE PUTNIČKIH AGENCIJA

Djelatnost putničkih agencija je prvenstveno uslužna djelatnost.

Prema svom sadržaju može se podijeliti na:

I. Informativno- savjetodavnu funkciju

II. Propagandnu funkciju
III. Posredničku funkciju
IV. Organizatorsku funkciju

(I) Informativno- savjetodavna funkcija- jedna je od najstarijih funkcija, sastoji se od

pružanja besplatnih informacija i savjeta turistima i putnicima u području putničkog prometa,
ugostiteljskih i hotelskih usluga, kulturnih i drugih priredbi, prirodnih, kulturno- historijskih i
drugih atraktivnosti turističkih mjesta i krajeva.
Ta usluga je za turistu besplatna i neobavezna. Tako da on traženu uslugu može koristiti i kod
druge agencije.

(II) Propagandna funkcija – za davanje informacija i svjeta koristi vlastiti promotivni

materijal čime ostvaruju dodatnu korist od tih informacija i savjeta.
Također, može se manifestovati u dva oblika:
- čistom komercijalnom propagandnom porukom
-propagandom turizma kao pojave i fenomena, u čemu je komercijalna poruka manje
zastupljena.

(III) Posrednička funkcija- posredovanje se obavlja u vezi sa: putovanjem (prodaja svih vrsta
putnih karata i rezervacija mjesta prevoznim sredstvima), posredovanje u vezi sa boravkom
(rezervacija smještaja, prehrane i sl.).
U početku svog djelovanja putnička agencija imala je samo posredničko djelovanje, i njena
djelatnost se svodila na najjednostavnije posredovanje sa zadatkom da se putniku na traženoj
relaciji osigura prevoz i smještaj. Uz povoljnije uslove od onih koje bi imao kada bi usluge
smještaja i prevoza sam direktno nabavljao od izvršioca.

(IV) Organizatorska funkcija- u savremenom poslovanju putničke agencije organizatorska

funkcija dobiva na važnosti i sve se više predstavlja kao poduzetnik koji ostvaruje
organizirana putovanja kao svoje specifične usluge, prodaje ih na tržištu za vlastiti račun i
vlastiti rizik. Ova funkcija danas ima primarno značenje u poslovanju.

12

13. ZAKLJUČAK
Tokom historije turizam se razvijao i sve brže postajao životna potreba ljudske zajednice
dosegnuvši vrhunac u drugoj polovini 20. stoljeća. Prateći društveni i privredni razvoj
čovječanstva, turizam se neprestano mijenja i prilagođava potrebama sve brojnijih turističkih
potrošača.
Turistička historija je pokazala da je turističko posredovanje između davatelja i korisnika
usluga nužnost i nezaobilazni faktor koji omogućava postizanje zadovoljstva turističkog
potrošača, ali i ostvarenje prihoda i drugih ciljeva koje postavlja turistička organizacija ili
preduzeće.

U radu smo vidjeli različite vrste i podjele putničkih agencija. Od perioda njihovog nastanka
pa sve do faze kad agencije imaju vodeću ulogu na turističkom tržištu. Faza „jednostavnog“
putovanja podsredstvom razvoja čovječanstva, komunikacije, tehnologije do organizovanih
putovanja koje agencije za svoj račun nude potencijalnim turistima. S obzirom na brz tempo
života turistička putovanja doživljavaju se danas kao potreba za odmorom izvan radne i
urbane sredine.

Klasične putničke agencije zadržale su svoju funkciju iniciranja turističkih putovanja, prihvata
turista u destinaciji i posredovanja u pribavljanju, odnosno prodaji pojedinačnih usluga, a
nakon pojave turoperatora preuzele su i funkciju maloprodaje na njihov račun.

13

LITERATURA
 Damir Meštrov, dr. sc. Đani Bunja, Branka Kralj (2007.), „Organizacija poslovanja
putničkih agencija“ , udžbenik za 4. razred srednjih hotelsko – turističkih škola, Školska
knjiga, Zagreb.

dr. Branislav Rabotić (2015.), „Turističko vođenje: Teorija i praksa“, Drugo izmjenjeno
izdanje, Visoka turistička škola, Beograd.

Rešetar Mijo (2004.), „Putničke agencije“, Informator, Zagreb.

dr.Vesna Spasić (2011.), „Poslovanje turističkih agencija i organizatora putovanja“,

Univerzitet Singidunum, Beograd.

dr. Vesna Spasić, dr. Branislav Rabotić (2017.),„Poslovanje turističkih agencija“ Visoka
turistička škola, Beograd.

Boris Vukonić (2006.), „Turističke agencije“ , Mikrorad, Zagreb.

14

Datum predaje maturskog rada: ___________________

Mišljenje nastavnika- mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: _________________ ( )

Datum odbrane maturskog rada: ________________

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

1. Predsjednik: ____________________ ______________________________

2. Ispitivač: _____________________ ______________________________

3. Stalni član: ____________________ ______________________________

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1. ______________________________________________________________________

2. ______________________________________________________________________

3. ______________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloženja rada: _______________________ ( )

Ocjena rada: ___________________ ( )