Barok [1600 - 1750]

stilsko razdoblje umjetnosti obilježeno kićenošću, pompozornošću, neoličnošću i

bizarnošću

barocco - golem biser nepravilna oblika

dijeli se na rani, srednji i kasni barok

nastavlja se na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma

nastaje u Rimu, Italiji
ubrzo postaje zajedničkim umjetničkim jezikom Europe

fantazija, raskoš te bujnost i uznemiranost pokreta

česti motivi su prikazi patnje, strasti, života i smrti

Feudalno društvo: plemstvo i kmetstvo

dvorac Versailles - Luis XVI.

B A R O K U G L A Z B I

zajedničko obilježje glazbenog izraza baroka - BASSO CONTINUO (general bas,

šifrirani bas) = neprekinuta pratnja, najčešće violončelo i čembalo/orgulje

upravo zbog toga razdoblje baroka nazivamo razdoblje basssa continua

obilježja glazbe: monotoničnost, instrumentalna polifonija, slobodni stil, tonaliteti -

dur i mol, velike izvedbene mogućnosti instrumenata

Barok [1600 - 1750] 1

 polifonija, homofonija, monodija

dvorska glazba - za aristokraciju

crkvena glazba - za vjernike

žene se mogu obrazovati, mogu samo postati operne pjevačice, rijetko skladateljice

kontrafaktura - prilagođavanje narodnih popijevaka

SKLADATELJI : Claudio Monteverdi, Jean-Barbiste Lully, Johan Palchelbe, Antonio

Vivaldi, Johann Sebastian Bach

glazbeni oblici

instrumentalni: koncert, suita, sonata

vokalno-instrumentalni: opera, kantata, oratorij, misa, koral, himna, monodija

~BASSO CONTINUO~

skraćeno zapisana pratnja koja teće kroz cijelu skladbu, šifrirani bas

lijeva ruka = basovska linija, desna ruka - improvizacija

homofonija - Način skladanja u kojem veću melodiju najčešće u najvišem glasu prate
ostali glasovi u akordima. Dakle glasovi nisu ravnopravni, nego je jedan vodeći, a
ostali su pratnja. Barokni skladatelji postizali su kontrast izmjenjivanjem polifonih i
homofonih ulomaka.

monodija

pjevač izvodi glavnu melodiju, a prati ga basso continuo

uz pojavu monodije vezan je nastanak najznačajnije glazbene vrste baroka -

OPERE

Barok [1600 - 1750] 2

 ritam - motoričan, neprekinuti ritmički puls koji nastaje stalnim ponavljanjem

tempo - označava samo glavne kontraste - suprotnosti

dinamika - plošna i kontrasna

solistička (orgulje, čembalo, violine), komorna i orkestralna (uglavnom gudači)

tonska građa

barokne skladbe pisane su u modernom tonalitetu ( duru i molu)

funkcije: tonička - stabilna

dominantna, sudominantna - napete, dinamičke

Osnovni pokretač razvoja glazbe pisane u duru i molu proizlazi iz oštre napetosti
koju donose disonantna VOĐICA i potrebe za njenim rešenjem u TONIKU. Pojava
vođice i njezin utjecaj na kretanje melodije tvore nove, točno odeđene...?

monotematika - imitacija

najsavršeniji polifoni oblik, građena postupkom imitacije

F U G A

glazbena vrsta ili oblik skladbe

polifoni slog

imitacija

monotematika (jedna tema), ali može biti...

započinje jednoglasno, donošenjem teme

tema "biježi" iz dionice u dionicu

kontrapukt - sporedna tema comes = pratitelj lat. tema se zove dux - lat.
koja se suprotstavlja glavnoj vođa

Barok [1600 - 1750] 3

 Fuga je rađena u jednom stavku i obavezno ima unutar stavka 3 dijela, 3 provedbe

I. ekspozicija - jedna dionica za drugom donosi temu fuge

1. dionica dux - 1 stupanj

2. dionica comes - na 5 stupnju

3. dionica - 5 stupanj

4. dionica - prvi stupanj

nakon pojave teme u drugoj dionici pojavljuje se kontrapukt, tvori polifoniju

II. provedba

sloboda skladatelja

mijenja temu, ritam, itd...

III. završni dio - tjesnac (stretta)

tema započinje, ne završi do kraja i započinje u drugoj dionici

na taj način čujemo različite dijelove teme

(bratec martin - kanon)

Fuga može biti samostalna skladba

u tom slučaju ima uvodni stavak koji se može zvati: toccota, preludij ili fantazija

samostalna čini dvostavačni instrumentalni ciklus

Ukoliko je oblikom fuge izgrađen jedan stavak neke više stavačne skladbe nema
uvod.

KONCERT

riječ koncert nastala je od latinske riječi concertane što znači natjecati se, sukobiti
Ima 3 stavka, poredanih po kontrastu: brzo, polagano, brzo

u svakom je sastav concertina drugačiji

concerto grosso i solistički koncert

izmijenjuje se manja količina solista nazvana concertino, s orkestrom (tutti)

concertino → 2 -4 glazbala (solista) izvode teže dijelove nego orkestralni

izvođači

Barok [1600 - 1750] 4

 tutti → gudači i basso continuo

barokni rondo

prvi i posljednji stavak concerta grosa

često su skladani u obiku baroknog ronda

taj glazbeni oblik temelji se na izmjenama tutti i solo dijelova

tutti, dakle cijeli orkestar, donosi na početku osnovnu temu - ritonello

tijekom stavka se ponavlja više puta: ponekad ne u cijelosti, već u djelovima

između njih nalaze se solo dijelovi s motivima iz ritonella ili novim

melodijama

SONATA

sonata se tijekom vremena počela nazivati skladba koju izvodi solo glazbalo ili
manja skupina glazbala
Svirali su ih na dvorovima, čak i u crkvama. Osim sonate za violinu i basso continuo,
najpopularnije su bile trio-sonate, za dvije violinei basso continuo (odnosi se na tri
različite dionice koje sviraju četiri glazbala)

Barok [1600 - 1750] 5