“Na samom vrhu ove hijerarhije nalazi se Bog koji je jedan, nematerijalan, vječan, nepromjenjiv

i nematerijalnog. Nakon njega u hijerarhijskom poretku dolazi mnoštvo duhovnih, umskih

supstancija koje Toma, u skladu s kršćanskom teologijom, naziva anđelima, dok sljedeće mjesto
pripada živim materijalnim bićima. Na posljednjem mjestu Tomine kozmološke hijerarhije
nalaze se neživa materijalna bića. Iz ovoga je razvidno da Tomin kozmološki poredak možemo
podijeliti na dva glavna dijela: nematerijalni svijet u kojem su Bog i anđeli te materijalni svijet
koji se dijeli na živa i neživa materijalna bića.” (Dadić i Poljak, 2022)

“Mišljenja smo da su one stele koje su jednostavnije, manje i bez natpisa i ukrasa, pripadale
osobama skromnog drustvenog polozaja. Bogatiji nisani imaju velike natpise, ornamente poput
rozete, cvije6a i ibrika.” (Celebic, 2022)

“Pojavom filozofa racionalizma i empirizma u 17. stoljeću stvoreni su temelji razvoja moderne
znanosti. U središte znanstvene spoznaje postavljeno je pitanje metode kao osnove znanstvenih
istraživanja. Descartesova metodička sumnja i potreba preispitivanja postojećeg znanja dovela je
do stvaranja metode kojom se svaka spoznaja mora spoznati claro et distincte, a bit svakog
ljudskog bića koje želi doći do spoznaje jest u izreci Cogito – ergo sum. Empirist Bacon smatrao
je da je cilj znanosti do tada bio sasvim pogrešan i da čovjek mora ovladati prirodom
primjenjujući indukciju kao način zaključivanja.” (Hebrang Grgić, 2004)

Budući da se učenjem materinskoga jezika,nekoga njegovoga idioma ili njegovoga standardnoga

oblika načelno usvaja sustav, polje međujezika, odnosno međujezičnih sustava valja u
ranojezičnome razvoju smatrati pozitivnom jezičnom pojavom. (Pavličevic-Franić, 2006)

Bibliografija/ Popis literature:

Celebic, B. (2022). Art and Typology of Women’s Sights of Northern and Northeastern
Montenegro Section I. Historijski Pogledi / Historical Views, 8, 93–111.
Dadić, B., & Poljak, M. (2022). Metafizička antropologija Tome Akvinskoga. Acta Iadertina,
19(2), 151–168.
Hebrang Grgić, I. (2004). Kriza izdavaštva znanstvenih časopisa (Journal Article (Paginated)
Izd. 1–2). Vjesnik Bibliotekara Hrvatske; Hrvatsko knjižničarsko društvo.
http://eprints.rclis.org/5764/
Pavliˇcevic-Franic, D. (2006). Jeziˇcnost i medujeziˇcnost izmedu sustava, podsustava i
komunikacije.