Zadatak 041 (Maturantica, gimnazija)

Zemljin satelit giba se brzinom v = 9 · 103 m/s. Osobi u satelitu prođe vremenski interval od
jedan sat. Koliki je taj vremenski interval na Zemlji? Kolika je razlika u vremenu? (c = 3 · 108 m/s)
Rješenje 041
v = 9 · 103 m/s, t0 = 1 h = 3600 s, c = 3 · 108 m/s, t=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Veza između vremenskog intervala ∆t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala ∆t u sustavu S, određena je izrazom:
∆t0
∆t = ,
2
v
1−
2
c
gdje je c brzina svjetlosti. Ta se pojava zove dilatacija vremena.
Za osobu na Zemlji vremenski interval iznosi:
∆t0 ∆t0 3600 s
∆t = ⇒ ∆t = = = 3600.000002 s.
2 2 2
1−
v v  3 m
1−    9 ⋅10
c
2 c 1−  s 
m
 3 ⋅ 10 8 
 s 
Razlika vremena je
−6
∆t − ∆t0 = 3600.000002 s − 3600 s = 0.000002 s = 2 ⋅ 10 s = 2 µ s.
Vježba 041
Zemljin satelit giba se brzinom v = 9 km/s. Osobi u satelitu prođe vremenski interval od
jedan sat. Koliki je taj vremenski interval na Zemlji? (c = 3 · 108 m/s)
Rezultat: 3600.000002 s.

Zadatak 042 (Maturantica, gimnazija)

Jedan od blizanaca ostane na Zemlji dok drugi otputuje brzinom 0.995 · c do daleke zvijezde i
vrati se na Zemlju 15 godina mlađi nego što je njegov brat koji je ostao na Zemlji. Zanemari li se
vrijeme akceleracije svemirskog broda pri okretanju, odredite koliko je udaljena zvijezda od Zemlje.
Rješenje 042
v = 0.995 · c, t' = t – t0 = 15 god = 15 · 365.25 · 24 · 3600 s = 4.734 · 108 s,
8
c = 3 · 10 m/s, s=?
Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s = v ⋅ t.
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba.
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Veza između vremenskog intervala ∆t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala ∆t u sustavu S, određena je izrazom:

1
 ∆t0
∆t = ,
2
v
1−
2
c
gdje je c brzina svjetlosti. Ta se pojava zove dilatacija vremena.
Budući da je blizanac koji putuje brzinom v mlađi za t' nego njegov brat koji je ostao na Zemlji,
vrijedi sustav jednadžbi:
∆t = ∆t0 + ∆t '  ∆t0 = ∆t − ∆t ' 
 
∆t0  ∆ t0   metoda  ∆t − ∆t '
⇒ ∆t = ⇒  ⇒ ∆t = ⇒
2  
∆t = 
2 supstitucije  2
v  v  v
1− 1− 1−
2  2  2
c  c  c
2 2 2
∆t − ∆t ' v v v
⇒ ∆t = /⋅ 1− ⇒ ∆t ⋅ 1 − = ∆t − ∆t ' ⇒ ∆t − ∆t ' = ∆t ⋅ 1 − ⇒
2 2 2 2
v c c c
1−
2
c
2  2  2 
v v  = ∆t ' ⇒ ∆t ⋅  1 − 1 − v 1
⇒ ∆t − ∆t ⋅ 1 − = ∆t ' ⇒ ∆t ⋅ 1 − 1 −  = ∆t ' / ⋅ ⇒
2  2 2
c  c  
 c 
 v
2
1− 1−
2
c
∆t ' ∆t '
⇒ ∆t = ⇒ ∆t = .
2 2
1− 1−
v v
2 1− 1− 
c c
To je vremenski interval za blizanca na Zemlji za koji je drugi blizanac otišao do zvijezde i vratio se
natrag. Polovica tog vremena trebat će samo u jednom smjeru, na primjer za put od Zemlje do
zvijezde, pa traženi put iznosi:
1 1 ∆t ' 1 ∆t '
s = v ⋅ ⋅ ∆t ⇒ s = v ⋅ ⋅ ⇒ s = 0.995 ⋅ c ⋅ ⋅ ⇒
2 2 2 2 2
v  0.995 ⋅ c 
1− 1−   1− 1−  
c  c 
1 ∆t ' 1 ∆t '
⇒ s = 0.995 ⋅ c ⋅ ⋅ ⇒ s = 0.995 ⋅ c ⋅ ⋅ =
2 2 2 1 − 1 − 0.995 2
 0.995 ⋅ c 
1− 1−  
 c 
8
8 m 1 4.734 ⋅10 s 16
= 0.995 ⋅ 3 ⋅10 ⋅ ⋅ = 7.849 ⋅10 m.
s 2 1 − 1 − 0.995 2

Vježba 042
Jedan od blizanaca ostane na Zemlji dok drugi otputuje brzinom 298500000 m/s do daleke
zvijezde i vrati se na Zemlju 15 godina mlađi nego što je njegov brat koji je ostao na Zemlji. Zanemari
li se vrijeme akceleracije svemirskog broda pri okretanju, odredite koliko je udaljena zvijezda od
Zemlje.
2
Rezultat: 7.849 · 1016 m.

Zadatak 043 (Megy, gimnazija)

Koliki je Lorentzov faktor γ ako se tijelo giba brzinom 0.8 · c?
5 2
A. B. 1 C. D. 4
3 3
Rješenje 043
v = 0.8 · c, γ=?
Lorentzov faktor koristi se u specijalnoj teoriji relativnosti i definira
1
γ =
2
v
1−
2
c
gdje je v brzina tijela, c brzina svjetlosti. Faktor se rabi u specijalnoj teoriji relativnosti za dilataciju
vremena, kontrakciju dužine i relativističku masu.
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
1  1 
γ =  γ = 
2 2
v  v  1 1
1−  ⇒ 1 −    ⇒ γ= ⇒ γ = ⇒
2 c 2 2
c    0.8 ⋅ c   0.8 ⋅ c 
  1−  1− 
v = 0.8 ⋅ c  v = 0.8 ⋅ c   c   c 
1 1 1 1 1
⇒ γ = ⇒ γ = ⇒ γ = ⇒ γ = ⇒ γ = ⇒
2 1 − 0.64 0.36 0.6 6
1 − 0.8
10
1
10 10 5
⇒ γ = 1 ⇒ γ = ⇒ γ = ⇒ γ = .
6 6 6 3
10
Odgovor je pod A.
Vježba 043
Koliki je Lorentzov faktor γ ako se tijelo giba brzinom 0.6 · c?
5 4
A. B. 2 C. D. 3
4 3
Rezultat: A.

Zadatak 044 (Iva, gimnazija)

c⋅ 3
Astronautkinja putuje raketom koja se giba jednoliko po pravcu brzinom u odnosu na
2
Zemlju. Ona je u svojem sustavu izmjerila da njezino putovanje traje 2 godine. Koliko je vremena
putovanje trajalo za promatrača na Zemlji?
Rješenje 044
c⋅ 3
v= , ∆t0 = 2 god, ∆t = ?
2

3
Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s = v ⋅ t.
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba.
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Veza između vremenskog intervala ∆t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala ∆t u sustavu S, određena je izrazom:
∆t0
∆t = ,
2
v
1−
2
c
gdje je c brzina svjetlosti. Ta se pojava zove dilatacija vremena.
Budući da je blizanac koji putuje brzinom v mlađi za t' nego njegov brat koji je ostao na Zemlji,
vrijedi sustav jednadžbi:
Za promatrača na Zemlji putovanje iznosi:
∆t0 ∆t0 2 god 2 god
∆t = ⇒ ∆t = ⇒ ∆t = ⇒ ∆t = ⇒
2 2 2 2
1−
v v  c⋅ 3   c⋅ 3 
2 1−      
c
c 1− 2  1− 2 
 c   c 
   
   
2 god 2 god 2 god 2 god 2 god
⇒ ∆t = ⇒ ∆t = ⇒ ∆t = ⇒ ∆t = ⇒ ∆t = ⇒
2 3 1 3 4 −3 1
 3 1− −
1− 
 2  4 1 4 4 4
 
2
god
2 god 1
⇒ ∆t = ⇒ ∆t = ⇒ ∆t = 4 god .
1 1
2 2
Vježba 044
c⋅ 3
Astronautkinja putuje raketom koja se giba jednoliko po pravcu brzinom u odnosu na
2
Zemlju. Ona je u svojem sustavu izmjerila da njezino putovanje traje 3 godine. Koliko je vremena
putovanje trajalo za promatrača na Zemlji?
Rezultat: 6 god.

Zadatak 045 (Nino, srednja škola)

Štap je u sustavu mirovanja dugačak 3 m. Promatrač u odnosu na kojega se štap giba jednoliko
duž svoje uzdužne osi mjeri da je duljina štapa 1 m. Kolikom se brzinom štap giba u odnosu na
promatrača? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 · 108 m/s)
Rješenje 045
l0 = 3 m, l = 1 m, c = 3 · 108 m/s, v=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.

4
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l ⋅ 1− ,
0 2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje.
2 2 2 2 2 2
1  l 
l = l0 ⋅ 1 −
v
⇒ l = l0 ⋅ 1 −
v
/⋅ ⇒
l
= 1−
v
⇒
l
= 1−
v 2
/ ⇒   =1−
v
⇒
2 2 l l0 2 l0 2 l  2
c c 0 c c  0 c

2 2 2 2  2  2
v  l  v  l  2 2 2   l   2 2   l  
⇒ =1−  ⇒ = 1 −   / ⋅ c ⇒ v = c ⋅  1 −    ⇒ v = c ⋅ 1 −    / ⇒
2 l  2 l     
c  0 c  0   l0     l0  
   
 2 2 2
2   l    l  8 m 1m  8 m
⇒ v= c ⋅ 1 − ⇒ v = c ⋅ 1 −   = 3 ⋅ 10 ⋅ 1 −  = 2.83 ⋅ 10 .
l   l  s 3 m s
  0   0
 
Vježba 045
Štap je u sustavu mirovanja dugačak 6 m. Promatrač u odnosu na kojega se štap giba jednoliko
duž svoje uzdužne osi mjeri da je duljina štapa 2 m. Kolikom se brzinom štap giba u odnosu na
promatrača? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 · 108 m/s)
Rezultat: 2.83 · 108 m/s.

Zadatak 046 (Ana, gimnazija)

Katete pravokutnog trokuta imaju duljinu 4 m i 3 m. Kolikom bi se brzinom morao gibati
trokut u smjeru dulje katete da bi bio jednakokračan? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 · 108 m/s)
Rješenje 046
l0 = 4 m dulja kateta, l = 3 m kraća kateta, c = 3 · 108 m/s, v=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l0 ⋅ 1 − ,
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje. Kontrakcija dužine zbiva se samo u smjeru relativnog gibanja, a nema
je u smjerovima okomitim na smjer gibanja.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta. Kod jednakokračnog trokuta duljine dviju
stranica su jednake. Stranice jednakih duljina zovemo kracima trokuta. Kod jednakokračnog
pravokutnog trokuta duljine kateta su jednake.
2 2 2 2 2 2
1  l 
l = l0 ⋅ 1 −
v
⇒ l = l0 ⋅ 1 −
v
/⋅ ⇒
l
= 1−
v
⇒
l
= 1−
v 2
/ ⇒   =1−
v
⇒
2 2 l l0 2 l0 2 l  2
c c 0 c c  
0 c

5
 2 2 2 2  2  2
v  l  v  l  2 2 2   l   2 2   l  
⇒ =1−  ⇒ = 1 −   / ⋅ c ⇒ v = c ⋅  1 −    ⇒ v = c ⋅ 1 −    / ⇒
2 l  2 l     
c  0 c  0   l0     l0  
   
 2 2 2
2   l    l 
 
3m
⇒ v= c ⋅ 1 − ⇒ v = c ⋅ 1 − ⇒ v = c ⋅ 1 −   ⇒
   l  4 m
  l0    0
 
9 1 9 16 − 9 7 7
⇒ v = c ⋅ 1− ⇒ v = c⋅ − ⇒ v = c⋅ ⇒ v = c⋅ ⇒ v = c⋅ ⇒
16 1 16 16 16 16

7 7
⇒ v = c⋅ ⇒ v= ⋅ c.
4 4
Ili
7 7 8 m 8 m
v= ⋅c = ⋅ 3 ⋅ 10 = 1.984 ⋅ 10 .
4 4 s s

v
l l

l0 I
Vježba 046
Katete pravokutnog trokuta imaju duljinu 8 m i 6 m. Kolikom bi se brzinom morao gibati
trokut u smjeru dulje katete da bi bio jednakokračan? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 · 108 m/s)
Rezultat: 1.984 · 108 m/s.

Zadatak 047 (Gimnazijalka, gimnazija)

Pravokutni trokut giba se brzinom v u smjeru katete b. Kolika je ploština trokuta za
promatrača koji se giba zajedno sa trokutom, a kolika za onoga koji se ne giba?
Rješenje 047
a0, b0, P0 = ?, P=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l0 ⋅ 1 − ,
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje. Kontrakcija dužine zbiva se samo u smjeru relativnog gibanja, a nema
je u smjerovima okomitim na smjer gibanja.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Ploština pravokutnog trokuta izračunava se po formuli
1
P= ⋅a⋅b
2
gdje su a i b duljine kateta.

6
 v
a0 a0

b0 b
Kada se promatrač giba zajedno sa pravokutnim trokutom za njega je ploština trokuta dana formulom
1
P0 = ⋅ a0 ⋅ b0 .
2
Kada se pravokutni trokut giba brzinom v u smjeru katete b0, njezina duljina za promatrača koji miruje
smanjit će se pa ploština trokuta iznosi:
2 
v
b = b0 ⋅ 1 − 2 2
2  1 v  1  v
c  ⇒ P = ⋅ a ⋅b ⋅ 1− ⇒ P = ⋅ a ⋅ b  ⇒ P = P ⋅ 1 − .
 2 0 0 2  0 2 0 0 0 2
1 c c
P = ⋅ a0 ⋅ b 
2 
Vježba 047
Pravokutni trokut giba se brzinom v u smjeru katete a. Kolika je ploština trokuta za
promatrača koji se giba zajedno sa trokutom, a kolika za onoga koji se ne giba?
2
1 v
Rezultat: P0 = ⋅ a0 ⋅ b0 , P = P0 ⋅ 1 − .
2 2
c

Zadatak 048 (Luka, gimnazija)

U vlastitom referentnom sustavu pravokutnik ima dimenzije 10 cm x 15 cm. Kolikom se
brzinom i u kojem smjeru treba gibati da bi ga promatrač koji miruje 'vidio' kao kvadrat? (brzina
svjetlosti u vakuumu c = 3 · 108 m/s)
Rješenje 048
a0 = 15 cm, b0 = 10 cm, c = 3 · 108 m/s, v=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l0 ⋅ 1 − ,
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje. Kontrakcija dužine zbiva se samo u smjeru relativnog gibanja, a nema
je u smjerovima okomitim na smjer gibanja.
Četverokut je dio ravnine omeđen sa četiri stranice. Paralelogram je četverokut kojemu su po dvije
nasuprotne stranice paralelne.
Pravokutnik je paralelogram koji ima barem jedan pravi kut (pravi kut ima 90º).
Kvadrat je četverokut kojemu su sve stranice sukladne, a dijagonale međusobno sukladne i okomite.
Kvadrat je četverokut s četiri prava kuta i četiri sukladne stranice. Stranice su jednake duljine, a
nasuprotne stranice su paralelne.

7
 v
b0 b0

a0 a
Kada se pravokutnik giba brzinom v u smjeru dulje stranice a0, njezina duljina smanji se (kontrakcija
dužine zbiva se samo u smjeru relativnog gibanja!) za promatrača koji miruje i iznosi:
2
v
a = a ⋅ 1− .
0 2
c
Da bi promatrač 'vidio' kvadrat mora biti:
a = b0 .
Računamo brzinu v kojom se pravokutnik mora gibati u odnosu na promatrača koji miruje.
a=b
0 
 2 2 b 2
1
2  ⇒ b = a ⋅ 1 −
v v 0 = 1− v ⇒
⇒ b = a ⋅ 1 − / ⋅ ⇒
v 0 0 2 0 0 2 a a 2
a = a ⋅ 1−  c c 0 0 c
0 2 
c 

2 2 2 2 2 2 2
b b  b  b  2
⇒ 0 = 1−
v 2 0
/ ⇒   =1−
v
⇒
v 0
=1−  ⇒
v 0
=1−  /⋅ c ⇒
a 2  a  2 2  a  2  a 
0 c  0 c c  0 c  0

 2  2  2
2 2   b0   2 2   b0   2   b0  
⇒ v = c ⋅ 1 − ⇒ v = c ⋅ 1 − / ⇒ v= c ⋅ 1 − ⇒
        
  a0     a0     a0  
     
2 2 2 2
b   10 cm   10 cm  2
⇒ v = c ⋅ 1− 0  ⇒ v = c ⋅ 1 −  ⇒ v = c ⋅ 1−  ⇒ v = c ⋅ 1 −  ⇒
a   15 cm   15 cm  3
 0

4 1 4 9 −4 5 5
⇒ v = c ⋅ 1− ⇒ v = c⋅ − ⇒ v = c⋅ ⇒ v =c⋅ ⇒ v = c⋅ ⇒
9 1 9 9 9 9

5 5
⇒ v = c⋅ ⇒ v= ⋅ c.
3 3
Ili
5 5 8 m 8 m
v= ⋅c = ⋅ 3 ⋅ 10 = 2.24 ⋅ 10 .
3 3 s s
Vježba 048
U vlastitom referentnom sustavu pravokutnik ima dimenzije 1 dm x 1.5 dm. Kolikom se
brzinom i u kojem smjeru treba gibati da bi ga promatrač koji miruje 'vidio' kao kvadrat? (brzina
svjetlosti u vakuumu c = 3 · 108 m/s)
U smjeru dulje stranice, v = 2.24 ⋅10 8 .
m
Rezultat:
s

Zadatak 049 (XY, gimnazija)

Za koliko se postotaka poveća masa elektrona koji se giba brzinom 0.5 · c, gdje je c brzina
svjetlosti u praznini?
Rješenje 049
m0 – masa elektrona u mirovanju, c – brzina svjetlosti, v = 0.5 · c, p=?

8
Jedan je od osnovnih rezultata specijalne teorije relativnosti promjena mase s brzinom:
m0
m= ,
v 2
1−
c2
gdje je m masa tijela u gibanju, m0 masa mirovanja, v brzina tijela i c brzina svjetlosti u vakuumu.
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100. Postotak p je broj
jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veličine.
Na primjer,
9 81 4.5 547 p
9%= , 81 % = , 4.5 % = , 547 % = , p%= .
100 100 100 100 100
Kod postotnog računa susrećemo sljedeće veličine:
S – osnovna vrijednost
p – postotak
P – postotni iznos.
Osnovna veličina S je broj od kojeg se obračunava postotak. Postotni račun od 100 napisan u obliku
razmjera glasi:
S : 100 = P : p ⇒ S ⋅ p = 100 ⋅ P.
Najprije izračunamo masu elektrona u gibanju brzinom v.
m0 m0 m0 m0
m= ⇒ m= ⇒ m= ⇒ m= ⇒
v2  
v
2
 0.5 ⋅ c 
2
 0.5 ⋅ c 
2
1− 1−   1−   1− 
c2 c   c    c 
m0 m0 m0
⇒ m= ⇒ m= ⇒ m= ⇒ m = 1.1547 ⋅ m0 .
2 1 − 0.25 0.75
1 − 0.5
Tada postotak povećanja mase iznosi:
m − m0 1.1547 ⋅ m0 − m0 0.1547 ⋅ m0 0.1547 ⋅ m0
p= ⇒ p= ⇒ p= ⇒ p= ⇒
m0 m0 m0 m0

15.47
⇒ p = 0.1547 ⇒ p = ⇒ p = 15.47%.
100
Ili
S = m0
P = m − m0 = 1.1547 ⋅ m0 − m0 = 0.1547 ⋅ m0
p=?
100 ⋅ P 100 ⋅ 0.1547 ⋅ m0
S ⋅ p = 100 ⋅ P ⇒ S ⋅ p = 100 ⋅ P / : S ⇒ p = ⇒ p= ⇒
S m0
100 ⋅ 0.1547 ⋅ m0
⇒ p= ⇒ p = 100 ⋅ 0.1547 ⇒ p = 15.47.
m0
Vježba 049
Za koliko se postotaka poveća masa elektrona koji se giba brzinom 0.6 · c, gdje je c brzina
svjetlosti u praznini?
Rezultat: 25%.

9
Zadatak 050 (Džana, gimnazija)
Koliko se energije oslobodi pri fisiji 0.5 kg urana, ako se u energiju transformira 0.2 % mase
urana? (brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m/s)
Rješenje 050
m = 0.5 kg, p = 0.2% = 0.002, c = 3 · 108 m/s, E=?
U specijalnoj teoriji relativnosti Einstein je dokazao ekvivalentnost mase i energije. Ta je veza dana
čuvenom formulom
2
E = m⋅c ,
gdje je E energija ekvivalentna masi, m masa i c brzina svjetlosti u vakuumu.
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100.
9 81 4.5 0.3 p
Na primjer, 9 % = , 81 % = , 4.5 % = , 0.3 % = , p%= .
100 100 100 100 100
Kako se računa ''... p% od x...''?
p
⋅ x.
100
Oslobođena energija pri fisiji iznosi:
2
2  8 m 13
E = p ⋅ m ⋅ c = 0.002 ⋅ 0.5 kg ⋅  3 ⋅ 10  = 9 ⋅10 J .
 s
Vježba 050
Koliko se energije oslobodi eksplozijom bombe koja sadrži 3 kg fisijskog materijala, ako se
prilikom eksplozije samo 0.1% materijala pretvori u energiju? (brzina svjetlosti u praznini
c = 3 · 108 m/s)
Rezultat: 2.7 · 1014 J.

Zadatak 051 (Miroslav, tehnička škola)

Svemirski brod prolazi brzinom 0.8 · c uz svemirsku postaju. Astronauti u svemirskome brodu
u smjeru svojega gibanja izmjere da duljina postaje iznosi 60 m. Koliku duljinu postaje u smjeru
gibanja broda izmjere promatrači smješteni u postaji? Brzina svjetlosti u vakuumu je c.
A. 36 m B. 48 m C . 60 m D. 100 m
Rješenje 051
v = 0.8 · c, c, l = 60 m, l0 = ?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l ⋅ 1− ,
0 2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje.
2 2
v v 1 l l
l = l0 ⋅ 1 − ⇒ l = l0 ⋅ 1 − /⋅ ⇒ l0 = ⇒ l0 = ⇒
2 2 2 2 2
c c v v v
1− 1− 1− 
2 2 c
c c

10
 60 m 60 m 60 m 60 m
⇒ l0 = ⇒ l0 = ⇒ l0 = ⇒ l0 = ⇒
2 2 2 1 − 0.64
 0.8 ⋅ c   0.8 ⋅ c  1 − 0.8
1−  1− 
 c   c 
60 m 60 m
⇒ l = ⇒ l = ⇒ l = 100 m.
0 0.36 0 0.6 0
Odgovor je pod D.
Vježba 051
Svemirski brod prolazi brzinom 0.8 · c uz svemirsku postaju. Astronauti u svemirskome brodu
u smjeru svojega gibanja izmjere da duljina postaje iznosi 120 m. Koliku duljinu postaje u smjeru
gibanja broda izmjere promatrači smješteni u postaji? Brzina svjetlosti u vakuumu je c.
A. 100 m B. 150 m C . 160 m D. 200 m
Rezultat: D.

Zadatak 052 (Džana, gimnazija)

Fuzijom četiri jezgre vodika u jednu jezgru helija na Suncu se oslobodi zračenje snage
300 YW. Koliko se smanji masa Sunca za vrijeme ljudskog života (80 godina)? (brzina svjetlosti u
praznini c = 3 · 108 m/s)
Rješenje 052
P = 300 YW = 300 · 1024 W = 3 · 1026 W, t = 80 god = [80 · 365.25 · 24 · 3600] =
= 2.525 · 109 s, c = 3 · 108 m/s, m=?
U specijalnoj teoriji relativnosti Einstein je dokazao ekvivalentnost mase i energije. Ta je veza dana
čuvenom formulom
2
E = m⋅c ,
gdje je E energija ekvivalentna masi, m masa i c brzina svjetlosti u vakuumu.
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
W
P= ⇒ W = P ⋅ t.
t
Računamo smanjenje mase Sunca za vrijeme t.
2
E = m⋅c  2 2 1 P ⋅t
 ⇒ m⋅c = P ⋅t ⇒ m⋅c = P⋅t /⋅
2
⇒ m=
2
=
E = P⋅t  c c
26 9
3 ⋅ 10 W ⋅ 2.525 ⋅10 s 18
= = 8.417 ⋅10 kg .
2
 8 m
 3 ⋅10 
 s
Vježba 052
Fuzijom četiri jezgre vodika u jednu jezgru helija na Suncu se oslobodi zračenje snage
300 YW. Koliko se smanji masa Sunca za jedan dan? (brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m/s)
Rezultat: 2.88 · 1014 kg.

Zadatak 053 (Vesna, gimnazija)

Svemirski brod čija je duljina u sustavu mirovanja 40 m giba se brzinom 0.8 · c u odnosu na
promatrača na Zemlji. Kolika je duljina svemirskoga broda u odnosu na toga promatrača? Brzina
svjetlosti u vakuumu označena je s c.

11
Rješenje 053
l0 = 40 m, v = 0.8 · c, l=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetnih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l0 ⋅ 1 − ,
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje.
Duljina svemirskoga broda u odnosu na promatrača na Zemlji je:
2 2 2 2
v v  0.8 ⋅ c   0.8 ⋅ c 
l = l0 ⋅ 1 − ⇒ l = l0 ⋅ 1 −   = 40 m ⋅ 1 −   = 40 m ⋅ 1 −   =
2 c  c   c 
c
2
= 40 m ⋅ 1 − 0.8 = 24 m.
l0 l

Vježba 053
Svemirski brod čija je duljina u sustavu mirovanja 40 m giba se brzinom 0.6 · c u odnosu na
promatrača na Zemlji. Kolika je duljina svemirskoga broda u odnosu na toga promatrača? Brzina
svjetlosti u vakuumu označena je s c.
Rezultat: 32 m.

Zadatak 054 (Zlatko, gimnazija)

Putnik iz svemirskog broda, koji napušta Zemlju brzinom 0.8 · c, pošalje laserski signal prema
Zemlji. Kolika je brzina laserskog signala u odnosu na putnika u brodu (v1), a kolika u odnosu na
Zemlju (v2)? Brzina svjetlosti u vakuumu je c.
A. v1 = 0.2 ⋅ c i v2 = 0.2 ⋅ c B. v1 = 0.2 ⋅ c i v2 = 0.8 ⋅ c
C. v1 = 0.8 ⋅ c i v2 = 0.2 ⋅ c D. v1 = c i v2 = c
Rješenje 054
v = 0.8 · c, v1 = ?, v2 = ?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetnih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Budući da je brzina elektromagnetnih valova (svjetlosti) u vakuumu invarijantna (nepromjenljiva, ista)
u odnosu na svaki inercijski sustav i najveća moguća brzina u prirodi, bit će i brzina laserskog signala
u odnosu na putnika u brodu i brzina u odnosu na Zemlju jednaka c.
Odgovor je pod D.

12
Vježba 054
Putnik iz svemirskog broda, koji napušta Zemlju brzinom 0.8 · c, pošalje laserski signal prema
Zemlji. Kolika je brzina laserskog signala u odnosu na putnika u brodu (v1), a kolika u odnosu na
Zemlju (v2)? Brzina svjetlosti u vakuumu je c.
A. v1 = 0.2 ⋅ c i v2 = 0.2 ⋅ c B. v1 = 0.2 ⋅ c i v2 = 0.8 ⋅ c
C. v1 = 0.8 ⋅ c i v2 = 0.2 ⋅ c D. v1 = c i v2 = c
Rezultat: D.

Zadatak 055 (Zlatko, gimnazija)

Ispred promatrača na Zemlji prolazi svemirski brod brzinom 0.6 · c. S bočne strane broda
nalazi se okno. Promatrač na brodu vidi da je okno kružno polumjera 0.5 m. Kakvo okno na brodu vidi
promatrač sa Zemlje? Brzina svjetlosti u vakuumu je c.
A. kružno polumjera 0.4 m
B. kružno polumjera 0.5 m
C. eliptično s velikom poluosi 0.5 m položenoj okomito na smjer gibanja broda
D. eliptično s velikom poluosi 0.5 m položenoj u smjeru gibanja broda
Rješenje 055
v = 0.6 · c, r = 0.5 m
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l0 ⋅ 1 − ,
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje.
Kontrakcija duljine zbiva se samo u smjeru relativnog gibanja, a nema je u smjerovima okomitim na
smjer gibanja.

r r
v
r

Odgovor je pod C.
Vježba 055
Ispred promatrača na Zemlji prolazi svemirski brod brzinom 0.9 · c. S bočne strane broda
nalazi se okno. Promatrač na brodu vidi da je okno kružno polumjera 0.5 m. Kakvo okno na brodu vidi
promatrač sa Zemlje? Brzina svjetlosti u vakuumu je c.
A. kružno polumjera 0.4 m
B. kružno polumjera 0.5 m
C. eliptično s velikom poluosi 0.5 m položenoj okomito na smjer gibanja broda
D. eliptično s velikom poluosi 0.5 m položenoj u smjeru gibanja broda
Rezultat: C.

13
Zadatak 056 (Dragan, gimnazija)
Vrijeme života neke čestice dok miruje jednako je 10-7 s. Odredi put koji čestica prijeđe ako se
giba brzinom 297000 km / s. (brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
Rješenje 056
∆t0 = 10-7 s, v = 297000 km / s = 2.97 · 108 m / s, c = 3 · 108 m / s, s=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetnih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s = v ⋅ t,
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba.
Dilatacija vremena
U bržem sustavu vrijeme sporije teče.
Neka je zadan inercijski sustav S' koji se s obzirom na inercijski sustav S giba jednoliko po pravcu
brzinom v. Vremenski interval ∆t0 između dva događaja u istoj točki prostora inercijskog sustava S'
(vlastito vrijeme) i vremenski interval ∆t između ta ista dva događaja, ali mjeren iz sustava S,
povezani su relacijom
∆t0
∆t = ,
2
v
1−
2
c
gdje je c brzina svjetlosti u praznini.
Put koji čestica prevali brzinom v iznosi:
∆ t0 
∆t =
2

v  ⇒ s = v ⋅ ∆ t0 ⇒ s = v⋅
∆t0
1− 
2 
=
2 2
c
1−
v v
 2 1− 
s = v ⋅ ∆t  c c
−7
8 m 10 s
= 2.97 ⋅ 10 ⋅ = 210.54 m.
s 2
 8 m
 2.97 ⋅10 s 
1− 
m 
 3 ⋅ 10 8 
 s 
Vježba 056
Vrijeme života neke čestice dok miruje jednako je 0.1 µs. Odredi put koji čestica prijeđe ako
se giba brzinom 297000 km / s. (brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
Rezultat: 210.54 m.

Zadatak 057 (Zlatko, gimnazija)

Nestabilne čestice µ mezona u gornjim slojevima atmosfere imaju brzinu 0.998 · c. Vlastito
srednje vrijeme života µ mezona je 2.2 · 10-6 s. Koliki put prijeđe µ mezon prije nego se raspadne:
a) u sustavu vezanom za Zemlju
b) u sustavu vezanom za mezon? (brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
Rješenje 057
v = 0.998 · c, ∆t0 = 10-7 s, c = 3 · 108 m / s, s = ?, s0 = ?

14
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetnih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s = v ⋅ t,
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba.
Dilatacija vremena
U bržem sustavu vrijeme sporije teče.
Neka je zadan inercijski sustav S' koji se s obzirom na inercijski sustav S giba jednoliko po pravcu
brzinom v. Vremenski interval ∆t0 između dva događaja u istoj točki prostora inercijskog sustava S'
(vlastito vrijeme) i vremenski interval ∆t između ta ista dva događaja, ali mjeren iz sustava S,
povezani su relacijom
∆t0
∆t = ,
2
v
1−
2
c
gdje je c brzina svjetlosti u praznini.
a)
Zbog dilatacije vremena, za promatrača u sustavu vezanom za Zemlju, vrijeme života µ mezona je
dulje i iznosi
∆t0
∆t =
2
v
1−
2
c
pa će mezon prevaliti put
∆ t0 
∆t =
2

v  ⇒ s = v ⋅ ∆ t0 ⇒ s = v⋅
∆t0
1− 
2 
=
2 2
c
1−
v v
 2 1− 
s = v ⋅ ∆t  c c
−6 −6
2.2 ⋅ 10 s 8 m 2.2 ⋅ 10 s
= 0.998 ⋅ c ⋅ = 0.998 ⋅ 3 ⋅10 ⋅ =
2 s 2
 0.998 ⋅ c   0.998 ⋅ c 
1−  1− 
 c   c 
−6
8 m 2.2 ⋅10 s
= 0.998 ⋅ 3 ⋅10 ⋅ = 10 419.86 m ≈ 10.42 km.
s 2
1 − 0.998
b)
U sustavu vezanom za mezon (vlastitom sustavu) prevaljeni put iznosi:
8 m −6
s = v ⋅ ∆t0 ⇒ s = 0.998 ⋅ c ⋅ ∆t0 = 0.998 ⋅ 3 ⋅10 ⋅ 2.2 ⋅ 10 s = 658.68 m.
s
Vježba 057
Nestabilne čestice µ mezona u gornjim slojevima atmosfere imaju brzinu 0.998 · c. Vlastito
srednje vrijeme života µ mezona je 2.2 µs. Koliki put prijeđe µ mezon prije nego se raspadne u
sustavu vezanom za Zemlju? (brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
Rezultat: 10.42 km.

15
Zadatak 058 (Felix, gimnazija)
Izračunaj valnu duljinu elektrona brzine 0.8 · c. (masa elektrona u mirovanju
m0 = 9.11 · 10-31 kg, Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini
c = 3 · 108 m / s)
Rješenje 058
v = 0.8 · c, m0 = 9.11 · 10-31 kg, h = 6.626 · 10-34 J · s, c = 3 · 108 m / s, λ=?
Jedan je od osnovnih rezultata specijalne teorije relativnosti promjena mase s brzinom:
m0
m= ,
v 2
1−
c2
gdje je m masa tijela u gibanju, m0 masa mirovanja, v brzina tijela i c brzina svjetlosti u vakuumu.
De Broglie je teorijski došao do zaključka da svaka čestica koja se giba mora imati valna svojstva.
Prema de Broglievoj relaciji valna duljina λ čestice mase m koja se giba brzinom v je
h
λ= .
m⋅v
Brzina neutrona iznosi:
Budući da je brzina elektrona jako velika, primijenit ćemo relativističku formulu:
m0
m=  v2
v2  h ⋅ 1−
1−   metoda zamjene 
⇒ 
h c2
2   ⇒ λ= ⇒ λ= ⇒
 ( supstitucije ) 
c m0 m0 ⋅ v
 ⋅v
h 
λ=
 v2
m⋅v 1−
c2
2 2
v  0.8 ⋅ c 
h ⋅ 1−   h ⋅ 1− 
c  c 
⇒ λ= ⇒ λ= =
m0 ⋅ v m0 ⋅ 0.8 ⋅ c

2
− 34  0.8 ⋅ c 
6.626 ⋅10 J ⋅ s ⋅ 1−  − 34 2
 c  6.626 ⋅10 J ⋅ s ⋅ 1 − 0.8 − 12
= = = 1.82 ⋅ 10 m = 1.82 pm.
− 31 8 m − 31 8 m
9.11 ⋅10 kg ⋅ 0.8 ⋅ 3 ⋅10 9.11 ⋅ 10 kg ⋅ 0.8 ⋅ 3 ⋅ 10
s s
Vježba 058
Izračunaj valnu duljinu elektrona čija je brzina 80% brzine svjetlosti. (masa elektrona u
mirovanju m0 = 9.11 · 10-31 kg, Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini
c = 3 · 108 m / s)
Rezultat: 1.82 pm.

Zadatak 059 (Sonja, srednja škola)

Kolikom će se brzinom gibati štap duljine 3 m da bi za promatrača koji miruje njegova duljina
bila 2.5 m? (brzina svjetlosti u praznini c)
Rješenje 059
l0 = 3 m, l = 2.5 m, c, v=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.

16
 • Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l0 ⋅ 1 − ,
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje, c brzina svjetlosti, v brzina gibanja predmeta.
Računamo brzinu gibanja.
2 2 2 2
1
/2 ⇒
v v l v l v
l = l0 ⋅ 1 − ⇒ l = l0 ⋅ 1 − /⋅ ⇒ = 1− ⇒ = 1−
2 2 l l 2 l 2
c c 0 0 c 0 c
2 2 2 2 2 2  2
 l  v v  l  v  l  2 2 2   l  
⇒   =1− ⇒ =1−   ⇒ = 1 −   / ⋅ c ⇒ v = c ⋅ 1 −    ⇒
l  2 2 l  2 l   
 0 c c  0 c  0   l0  
 
 2  2 2
2 2   l   2   l    l 
⇒ v = c ⋅ 1 − / ⇒ v= c ⋅ 1 − ⇒ v = c ⋅ 1−   =
      l 
  l0     l0    0
   
2 2 2
 2.5 m   2.5 m   2.5 
= c ⋅ 1−   = c ⋅ 1 −   = c ⋅ 1 −   = 0.553 ⋅ c.
 3m   3m   3 
Vježba 059
Kolikom će se brzinom gibati štap duljine 300 cm da bi za promatrača koji miruje njegova
duljina bila 250 cm? (brzina svjetlosti u praznini c)
Rezultat: 0.553 · c.

Zadatak 060 (Sonja, srednja škola)

Pravokutna slika visine 1 m i širine 1.2 m visi na zidu jedne prostorije u svemirskom brodu.
Svemirski brod prolazi pokraj Zemlje brzinom 0.9 · c. Kolike su dimenzije slike za promatrača na
Zemlji? (brzina svjetlosti u praznini c)
Rješenje 060
a0 = 1 m, b0 = 1.2 m, v = 0.9 · c, a = ?, b=?
Specijalna teorija relativnosti
• Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
• Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najveća moguća brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zaključaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l ⋅ 1− ,
0 2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje, c brzina svjetlosti, v brzina gibanja predmeta.
Kontrakcija dužine zbiva se samo u smjeru relativnog gibanja, a nema je u smjerovima okomitim na
smjer gibanja.

17
Giba li se brod u smjeru širine slike, za promatrača na Zemlji visina slika ostat će ista
a = a0 = 1 m.
Budući da se svemirski brod giba brzinom v, širina slike b0 za promatrača koji miruje smanjit će se i
iznosit će:
2 2 2 2
v v  0.9 ⋅ c   0.9 ⋅ c 
b = b0 ⋅ 1 − ⇒ b = b0 ⋅ 1 −   = 1.2 m ⋅ 1 −   = 1.2 m ⋅ 1 −   =
2 c  c   c 
c
2
= 1.2 m ⋅ 1 − 0.9 = 0.52 m.

v
a0 a = a0

b0 b
Vježba 060
Pravokutna slika visine 100 cm i širine 120 cm visi na zidu jedne prostorije u svemirskom
brodu. Svemirski brod prolazi pokraj Zemlje brzinom 0.9 · c. Kolike su dimenzije slike za promatrača
na Zemlji? (brzina svjetlosti u praznini c)
Rezultat: visina 100 cm, širina 52 cm.

18