Postdiplomski doktorski studiji Biomedicina i zdravstvo 2020/2021

Polaznica:

Predmet: Metode ispitivanja psiholoških funkcija i ponašanja

Voditelji predmeta: prof.dr.sc.

Zagreb, 07. siječnja 2021. godine

Analiza objavljenog znanstvenog rada

Analizirani rad: Moccia L, Janiri D, Pepe M, Dattoli L, Molinaro M, De Martin V, Chieffo D,

Janiri L, Fiorillo A, Sani G, Di Nicola M. Affective temperament, attachment style, and
the psychological impact of the COVID-19 outbreak: an early report on the Italian
general population. Brain Behav Immun. 2020 Jul;87:75-79. doi: 10.1016/j.bbi.2020.04.048.
Epub 2020 Apr 20. PMID: 32325098; PMCID: PMC7169930.

Cjeloviti tekst dostupan na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7169930/

(također priložen kao pdf u mailu)

O čemu je rad? Cilj rada je istražiti razinu distresa kod Talijana u ranoj fazi lockdown-a i
pandemije te istražiti postoji li utjecaj temperamenta i stila privrženosti odraslih na to hoće li
osoba iskusiti distres ili ne.

Zašto su autori pokrenuli ovakvo istraživanje? Lockdown jako utječe na svakodnevni život
pojedinca i može negativno utjecati na mentalno zdravlje pojedinca. Ovo je samo jedno u nizu
brojnih istraživanja mentalnog zdravlja populacije u vrijeme pandemije i lockdowna.

Dizajn: Presječna studija (online upitnik)

Korištene skale: Kessler 10 Psychological Distress Scale (K10) za procjenu učinka pandemije
na mentalno zdravlje, Temperament Evaluation of Memphis, Pisa, Paris and San Diego-
Autoquestionnaire short version (TEMPS-A) za procjenu temperamenata, Attachment Style
Questionnaire (ASQ) za procjenu stila privrženosti odraslih.
Uzorak: Autori su snowball metodom skupili 500 osoba od inicijalnih 5 ispitanika. Osigurali
su zastupljenost dobi, spolova, zanimanja, školovanja i geografske lokacije kako bi dobili
uzorak reprezentativan za talijansku populaciju. Ispitanici su imali od 18–75 godina. Kriteriji
isključenja su bili osobe bez znanja talijanskog jezika, trenutno hospitalizirani, anamneza
psihijatrijskih bolesti. Veličina uzorka određena je za snagu studije od čak 90% i alfa
vrijednost od 0.05.

Ispitanici su podijeljeni u 3 skupine prema K10 – koji nemaju šansu za razvoj distresa, koji
imaju šansu za razvoj blagog distresa, koji imaju šansu za srednje do teški distres.

Statistička analiza: Analiza je rađena u SPSS-u. Za analizu razlika među 3 nezavisne skupine,
kod kontinuiranih varijabli korištena je ANOVA (korekcija po Bonferoniju). Distribucija
kontinuiranih podataka je očito uzeta kao normalna (da nije, bio bi korišten Kruskal-Wallis
test) što je u redu jer se zbog velikog uzorka može primjeniti centralni granični teorem koji
dozvoljava pretpostavku normalne distribucije kod velikih uzoraka. Kategorijalni podaci
analizirai su hi kvadrat testom što je u redu. Kako bi se utvrdilo koje varijable predstavljaju
rizične čimbenike za iskusiti ili ne iskusiti distres, korištena je multivarijatna logistička
regresija. Zadovoljene su predpostavke za provođenjem logističke regresije (a to su
kategorijalna zavisna varijabla, dvije ili više nezavisnih varijabli koje su kategorijalne ili
kontinuirane, kategorije zavisne varijable su međusobno isključive, nema multikolinearnosti
među nezavisim varijablama (autori navode da su radili linearnu regresiju i da je variance
inflation factor (VIF) <4 što je u redu), nema outliera (preptpostavljamo da je tako, nije
napisano u radu).

Rezultati:

Grupe su se razlikovale po spolu i dobi, temperamentima i ASQ. 62% ispitanika nije iskusilo
distres. 38% ispitanika je iskusilo distres (otprilike 50% blagi, 50% srednje teški do teški).

U tablici 2 lijepo su prikazani rezultati logističke regresije.

Usporedba blagi distres i bez distresa: kao statistički značajni čimbenici pokazali su se spol
OR 0.5 (95% CI 0.29-0.86), te TEMPS-A anxious OR 1.39 (95% CI 1.09-1.78). Vidimo da su
oni statistički značajni jer im Confidence Interval (CI) ne uključuje jedinicu.

Usporedba srednje teški do teški distres i bez stresa: kao statistički značajni čimbenici
pokazali su se Temps-A cyclothymic OR 1.24 (95% CI 1.11- 1.38), TEMPS-A Depressive
OR 1.52 (95% 1.27-1.8), TEMPS-A Anxious OR 1.58 (95% CI 1.12-2.12). Kao protektivni
čimbenici (OR<1) su se pokazali ASQ Confidence OR 0.89 (95% CI 0.83- 0.96), ASQ
Discomfort with closeness OR 0.92 (95% CI 0.88- 0.97).

Usporedba srednje teški do teški distres sa blagim distresom: kao statistički značajni
čimbenici su se pokazali TEMPS-A Cyclothymic OR 1.17 (95% CI 1.04 - 1.31) i TEMPS-A
Depressive OR 1.32 (95% CI 1.1 -1.58)

Zaključak rada: Autori su pokazali da je značajan dio populacije iskusio distres i da su neke
značajke temperamenta prediktori distresa. Neke značajke stila privrženosti odraslih su se
pokazale protektivnim čimbenicima. Autori zaključuju da je hitno potrebno implementirati
intervencije za zaštitu mentalnog zdravlja.

Završni komentar: Smatram da je odabran ispravan dizajn studije obzirom na istraživačko

pitanje te da su korišteni ispravni statistički testovi. Što se tiče mentalnog zdravlja u vrijeme
pandemije i lockdown-a, mislim da je od prvog dana jasno da je mentalno zdravlje cijele
populacije ugroženo. Zbog toga su jako bitne ovakve i slične studije. Prilikom odlučivanja o
intervencijama za borbu protiv pandemije svakako je potrebno razmotriti potencijalne rizike
svake intervencije, prilikom odliučivanja a mentalno zdravlje radno sposobne populacije te
djece (na kojoj ovaj svijet ostaje) kao posebne podkategorije bi trebalo biti apsolutni prioritet.