REFERAT IZ POVIJESTI:

DALEKI ISTOK-KINA

LANA PRCE,1.G.
UVOD
Kineska civilizacija je nastala na istoku Azije. Kina se nalazi na Dalekom
istoku. Iako Japan i Kina nisu daleko , Japan je dio bliskog istoka.
Kina je imala potpuno autonoman i authton razvoj jer je bila zaštićena
reljefnim preprekema kao što su Južnokinesko, Istočnokinesko i Ž uto more
na istoku i Tibet i pustinja Gobi na sjeveru.
Kineska civilizacija se razvila na području srednjeg i donjeg toka plodnih
rijeka:-Hoangho- zbog plodnog lesa koji se taložio na obalama ,još se zove i
Ž uta rijeka,uzgajanje pšenice i prosa u dolini same rijeke
-Yangtze- najdublja rijeka na svijetu, uzgoj riže, okosnica riječne trgovine
-Si-uzgoj riže u dolini rijeke
Zbog bolje razvijenog ratarstva gradili su se kanali, a zbog zaštite od
poplava nasipi.Tijekom vremena pojedini kanali su se spajali te je time
nastao tzv. „Veliki kanal“ koji je spajao rijeke Huangho i Yangtze, dug više od
1000km...
U 5.tisućljeću pr.Kr. u dolini rijeke Hoangho razvijale su se neolitske
kulture, stanovništvo se bavilo ratarstvom, te je bilo pod stalnim udarom
nomadskih plemena. Početak ujedinjavanja plemena započeo je u
3.tisućljeću pr.Kr.
KINESKE DINASTIJE
Kineska civilizacija nastala je prije 5000 godina kada je njome vladala
dinastija Hsia, ali o njoj nema povijesnih podataka te se ona tretira kao
mitska/nepostojeća.
Dok se na temelju materijalnih ostataka sa sigurnošću moglo utvrditi da je
prva kineska dinastija Chang. Ona je vladala gotovo cijelom istočnokineskom
nizinom sa sjedištem u Anijangu. Na čelu države bio je kralj, te je vladao kao
nebeski poslanik.
Stanovništvo se bavilo ratarstvom i obrtom, izrađivali su predmete od
bronce,žada, keramike te su proizvodili i tkaninu.
Kinesko pismo je nastalo srdinom 2.tisućljeća pr.Kr. kao slikovno tj.
piktografsko, a tijekom vremena se razvilo u ideogramsko- jedan simbol,
jedan pojam. U početku ih je bilo 2000, a kasnije se taj broj povećao na
10000. Najstariji zapisi su se čuvali na proročkim kostima- životinjske kosti
na kojima se upisivalo pitanje duhovima. U to vijeme javlja se kult predaka,
kojima su se prinosile žrtve. Za štovanje predaka bile su namijenjene i
posude yu, koje su bile prekrivene zapisima.
DINASTIJA CHOU
Dinastiju su stalno ugrožavala nomadska plemena privučena bogatstvom
kraljevstva. Srušit će ju vazali plemena Chou,koji su se naselili na području
rijeke Wei. Dinastiju Chou je osnovala obitelj Ji čiji je glavni grad bio Hà o.
Stvorit će svoju državu na čelu sa dinastijom Chou koja će trajati do
221.g.pr.Kr. Država se prostirala od srednjeg i donjeg toka Hoanghoa na
sjeveru do rijeke Yangtze na jugu.
Dinastija je donijela nekoliko promjena: na čelu države sada je bio car čija je
vlast bila neograničena. Ovo pleme je bilo ratničko i car je svoje ratnike
nagrađivao posjedima zemlje te se tako razvilo feudalno društvo. U početku
je plemstvo bilo odano, ali s vremenom je odbijalo poslušnost i time je
dolazilo do ratova za veće zemljišne posjede. Zbog toga je careva vlast
oslabjela i došlo je do anarhije- bezvlašća jer su svu vlast pograbile velike
plemićke obitelji.
Prvi veći znakovi krize javit će se u 8.tisućljeću pr.Kr. i tada počinje
razdoblje zvano „razdoblje stotinu škola.“ Od 476.do 221.g.pr.Kr. trajalo je
„doba ratujućih kraljeva.“ Bez obzira na stalne sukobe došlo je do kulturnog
procvata ove dinastije. Stalni ratovi doveli su do razvoja ratne tehnike. Od
4.st.pr.Kr.započela je izrada svile i prerada krzna, a razvilo se i lončarstvo.
DINASTIJA CHIN
Zapadno od carstva nalazila se pokrajina Chin. Njezine starješine iskoristile
su stalne sukobe kako bi preuzeli vlast i tako su cijelo carstvo podvrgnuli
sebi. Također su pokorili i susjedna plemena i zavladali područjem južno od
rijeke Yangtze. Tako je Kinom zavladala nova dinsatija Chin. Ona je imala
samo jednog vladara- Qin Shi Huangdi. On je ujedinio sve feudalne države u
jednu i prozvao se „prvim uzvišenim carem.“ Slomio je vlast feudalaca i
proveo reforme i tako je državu podijelio na 36 okruga. Njima su upravljali
namjesnici, a namjesnike su kontrolirali činovnici. Također je proveo i vojnu
reformu. Uveo je jedinstvene mjere i utege te kovao državni novac. Nastavio
je izgradnju Kineskog zida kao obranu od nomada sa sjevera. U njegovo
vrijeme također dolazi do pojednostavnjivanja pisma i progona Konfucijevih
sljedbenika. Njegova apsolutistička vlast potakla je stanovnike na pobune i
otpore. Zbog toga je izbio veliki ustanak na čelu kojeg je bio Liu Pang koji je
na kraju uspio srušiti dinastiju Chin.

DINASTIJA HAN
Novo razdoblje kineske povijesti započelo je u 3.tisućljeću pr.Kr.dolaskom
nove dinastije Han. Zadržan je centralistički ustroj države vezan za feudalno
ustrojstvo. Doba
dinastije Han
postati će zlatno
doba kineske
povijesti. Vrhunac će
biti u vrijeme Wu-
tija, koji će Kinu
pretvoriti u
gospodarsku i vojnu
silu Dalekog istoka.
Na sjeveru širi
državu prema
Mongoliji i
Turkestanu, a na
jugu osvaja dio
Korejskog poluotoka. Zahvaljujući osvajanjima druge države i civilizacije
upoznati će Kinu. Uspostavljen je trgovački lanac poznat pod nazivom –put
svile. To je najduži trgovački put na svijetu koji povezuje Kinu s
Mediteranom. Glavni izvozni proizvod bila je svila te krzna i začini.
Početkom 1.st.pr.Kr. počeo se širiti budizam, koji se uklopio u Konfucijevo
učenje.

UMJETNOST I ZNANOST
Kineska kultura ostala je jedinstvena i autohtona.
Imala je neprekint kontinuitet jer nije bila uništavana.
Nove dinastije nisu dirale stečevine svojih predaka.
Kinesko pismo javilo se u vrijeme dinastije Chang. U
početku su pisali na drvenim ili bambusovim pločicama,
koje nisu sačuvane. Uz razvoj pisma razvilo se i
slikarstvo. Tako se razvila umjestnost lijepa pisanja ili
kaligrafija. Pismo je u početku bilo piktogramsko pa je
prešlo u ideogramsko s oko 50000 znakova. Skupi materijali na kojima se
pisalo nisu omugućavali kupovanje knjiga pa će tako 105.g.pr.kr.doći do
izuma papira koji se pripisuje Chai Lunu. Bavili su se astronomijom.
Poznavali su kalendar u kojem je godina imala 365 dana i podijeljenja na 12
mjseci svaki po 29 ili 30 dana. Bavili su se geografijom, matematikom i
medicinom. Poznavali su magnetnu iglu, barut te seizmograf. Kina je također
domovina porculana koji se izrađivao od kaolina. Likovna umjetnost imala
je ceremorijalni karakter, odnosno koristila se u vjerske svrhe. Bavili su se i
glazbom koja je bila u službi vjere.

KINESKA VJEROVANJA
Već u vremenu dinastije Chang ravio se kult predaka i prirodnih sila. Tada su
kinezi vjerovali da svijetom vladaju duhovi koji izravno utječu na život ljudi.
Zbog toga su prinosili žrtve. Od prirodnih pojava štovali su Nebo i Zemlju i
vjerovali su da oni određuju život i smrt. Glavno
božanstvo bilo je Nebo tako da su Kinu zvali
„Podnebesko Carstvo“, a cara „sin Neba.“ Nebu su
dizali hramove i pokrivali ih plavim crijepom.
U 6.st.u „razdoblju stotinu škola“, razvio se
konfucijanizam, novo vjersko-filizofsko učenje.
Uveo ga je prorok Konfucije. To učenje temeljilo
se na tradicionalizmu(puno prihvaćanje i
štovanje kulta predaka). Neke od izreka
Konfucija su :
“ Budi dobar prema drugima, a pravedan prema lošima“
“ Nepokoravanje običnog čovjeka višima od sebe početak je nereda.“
Tada je živio i još jedan filozof- Lao-ce(„stari majstor“ )koji je utemeljio
taoizam. Čovjek treba poštovati kozmički zakon tao što znači put. Tao je
prirodni red stvari koji je udahnut u čovjeka njegovim rođenjem.
Postoji razlika između taoizma kao filozofije i taoizma kao religije. Taoizam
je ostavio neizbrisiv trag na razna područja kineske kulture, a poslije se
proširio i na druga područja istočne Azije.
Lao –Ce govorio je da sve u svijetu vječno kruži između jina i janga- dvije
suprotnosti, osim tao principa koji je transcedentan.
Yin- ženski princip koji obilježava
mržnju,tamu,bolest,siromaštvo i pasivnost
Yang- muški princip koji obilježava
dobro,svjetlo,ljubav,zdravlje,aktivnost i duhovnost
Jačanje ili slabljenje yinga i yanga vidi se u cjelokupnom životu i
društvenim promjenama.