ELEKTOTEHNIKA ODGOVORI

1.1. KOJIM MJERAMA SE POSTIŽE ZAŠTITA OD POŽARA U ELEKTRIČNOM SUSTAVU ?

- pravilnom zaštitom kratkog spoja

- redovitom provjerom i održavanjem kontakata
- primjena odgovarajuće izolacije
- upotreba negorivih kablova
- korištenje protueksplozivnih uređaja
o osigurači
Q = I2 ∙ R . t - odnosno razvijena toplina ovisi o vremenu
Osigurači su električne naprave koje prvenstveno štite od kratkog spoja, međutim kada su pravilno
dimenzionirani, štite i kablovske vodove od preopterećenja.
Kod velikih struja kratkoga spoja pregaraju u vremenu od 2-3ms, tj u roku prve poluperiode, pa ograničavaju
porast struje do njezinih maximalnih vrijednosti.
Zbog potrebe zamjene osigurača sa orginalnim elementima, sve prisutnije su solucije sa sklopkama i
osiguračima, te prekidačima s elektromagnetskom zaštitom od kratkoga spoja.
o prekidači
Električni prekidači su naprave koje služe za uključivanje i isključivanje strujnih krugova u normalnome radu,
ali moraju imati i sposobnost uključivanja, odnosno isključivanja strujnog kruga u kratkome spoju.
Mogu biti opremljeni i sa elektičnim sistemima za napinjanje i uklopno - isklopnim svicima, kao i elementima
za signalizaciju stanja.
Prema namjeni dijelimo ih na :
1. generatorske prekidače,
2. sabirničke prekidače u odvodnim krugovima,
3. te na prekidače za napajanje elektromotora.
Svi se prekidači dimenzioniraju prema nazivnoj struji, isklopnoj struji kratkog spoja i prema uklopnoj struji
kratkoga spoja.
Prekidači za napajanje motora moraju imati ulogu zaštite motora od kratkoga spoja, ali moraju izdržati i
poteznu struju pokretanja od 8 do 10 puta nominalne struje.
o bimetalna zaštita
Bimetalna zaštita također mora biti dobro podešena s obzirom na struju pokretanja odnosno nazivno
opterećenje.
o termistor, termootpornik, termopar
Također otkrivaju nedozvoljenu promjenu električne struje unutar namotaja, odnosno registriraju pojačano
zagrijavanje električnih namotaja uglavnom kod većih elektromotora.
Termootpornici su najčešće tipa PT100, izrađeni od platine čiji se otpor mijenja - raste u skladu sa porastom
temperature.
Termistori su poluvodički elementi, manjih dimnezija od termootpornika, te negativnog temp. koeficijenta, tj.
njima se povećanjem el. struje smanjuje otpor.
- Električni luk koji se stvara preko nečistih kontakata sklopnika ili drugih elementata, može biti uzrokom
požara.
- Protueksplozivna izvedba kućišta elektromotora smanjuje mogućnost nastanka požara.
1.2. SINKRONI GENERATOR SE NE UZBUĐUJE - ZAŠTO?
Razlozi mogu biti:

- izgubio je remanentni magnetizam

- kvar automatskog regulatora napona
- kvar na ispravljačkim diodama uzbude na rotoru
Dakle pošto generator je samouzbudni - sam sebi daje struju uzbude. Ako nema početno magnetsko polje -
nema uzbude. Stajanjem gubi remanentni magnetizam. Kratkotrajnim puštanjem istosmjerne struje kroz
uzbudni namotaj stvara se magnetizam.
Remanentni magnetizam - zaostali magnetizam, služi za početak rada generatora.
Drugi razlog da nema uzbude - može biti da je prekinut uzbudni strujni krug, (uzbudni namotaji, diode za
ispravljanje)

1. 3. VODA JE PRODRLA U ELEKTRO MOTOR, ODREDITE POSTUPKE POPRAVKA

Voda (vlaga) ruši kvalitetu el. izolacije, može doći do spoja sa masom, alarm zemnog spoja.
Popravci:
- Rastaviti motor i isprati ga u slatkoj vodi ukoliko je kontaminiran morem;
- Sušenje elektromotora, ubrzati ventilatorima - sušimo sve dok otpor ne naraste na nekoliko MΩ;
- Mega test (Megatester) - ispitivanje proboja izolacije ;
Kada dolazi do probijanja otpor izolacije pada prema nuli. Kada je izolacija dobra tada je otpor
 beskonačan. Sistem će pokazati otpor izolacije najslabijeg uređaja na brodu .

Motorima bi se trebala obnoviti izolacija :

- motor se spušta - lagano se uronjuje u lak koji uplavljuje i isitiskuje zrak
- drugi način u vakum pećima.
Pri traženju mase isključujemo krug po krug potrošača, metoda isključenja sklopki.
Ukoliko se motor grije prvo pogledati struju (radi opterećenja struja), pogledati hlađenje ili ventilator.

2.1. OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE I MJERE ZAŠTITE

Do strujnog udara dolazi kada se strujni krug zatvori kroz tijelo čovjeka i potjera dovoljno veliku struju.
Opasnost za život ovisi o veličini struje i vremenu trajanja strujnog udara. Jakost električne struje preko
30mA opasna je po čovjeka. Struja ovisi o naponu, napon je bitan, max.50 V.

stupanj opasnosti od strujnog udara ovisi o:

- putu prolaska struje kroz čovjeka (srce)
- frekvenciji struje (najopasnije područje između 40 i 60 Hz)
- jakosti struje (donja granica smrtne opasnosti je 50mA)
- trajanju strujnog udara
Mjere zaštite:
a) Zaštitno izoliranje - izolacija djelova pod naponom, plastična kućišta..;
b) Primjena malog napona - do 50V AC a 120V za DC.
c) Uzemljenje - uzemljenje ima zadatak da pri kvaru trošila (kada vanjski djelovi dođu pod napon) strujni
krug zatvori kroz zemlju;
d) Nulovanje - je spajanje dijelova postrojenja koje želimo zaštititi na uzemljeni neutralni vodič;
e) Zaštitne sklopke dolazi do aktiviranja sklopke kada se na kućištu zbog defekta pojavi napon.

2.2. ZAŠTO SE KOD JEDNAKOG OPTEREĆENJA DVA GENERATORA STRUJA RAZLIKUJE U A ?

- jer je faktor snage različit i vuku različitu jalovu snagu.
- regulaciju možemo izvršiti regulacijom struje uzbude.
Dakle, kod dvaju generatora koji rade u paralelnom radu, jednakog su opterećenja, a različite struje - greška
je u struji uzbude, odnosno imaju različite inducirane elektromotorne sile.Svaki od generatora ima svoju
unutarnju impedanciju različitu od onoga drugoga. Zadaća je automatske regulacije napona da tu razliku
kompenzira različitom strujom uzbude i karakteristikama uzbudnog napona, te na taj način izjednači struje
koje ti generatori daju u mrežu. Regulacija frekvencije vrši se djelovanjem na regulator broja okretaja
pogonskog stroja (diesel motora), dok se regulacija napona vrši djelovanjem na struju uzbude.

2.3. PRETVARANJE RAZINE TEKUĆINE U INFORMACIJU ZA POTREBE AUTOMATIZACIJE

- uređaji s plovkom koji je spojen ne polugu koja na drugom kraju preko magneta otvara ili zatvara strujni
krug. od tuda dalje signal se može prijeneti za potrebe alarmnog sustava (visoki/niski nivo) ili
uključivanja ili isključivanja pumpe (sewage plant)
- kontaktne elektrode – slobodni krajevi el. kontakata čine jednu elektrodu dok drugu elektrodu čini sama
tekućina (posuda sa tekućinom mora biti uzemljena).takva metoda se može upotrijebiti i za mjerenje
razine u posudama pod visokim tlakom ili na visokoj temperaturi.
- mjerenje razine tekućine pomoću tanker radara. mjeri se prostor iznad tekućine (ullage). Tanker radari
emitiraju elektromagnetske valove.
impulsni radar šalje isprekidane signale koji se odbijaju od razine tekućine. vrijeme koje je potrebno da
se vrati signal (koji putuje brzinom svjetlosti) mjeri se u pikosekundama i elektronika pretvara u razinu.
 druga izvedba radara šalje neprekinuti signal različite frekvencije. ovdje se umjesto vremena potrebnog
da signal prevali put mjeri razlika u frekvenciji
- mjerenje hidrostatskog tlaka pomoću mjehurića zraka odakle se signal tlaka zraka šalje dalje na
automatiku ili se pretvara u el. signal vrijednosti 4-20ma.

3.1. KAKO SE POSTIŽE EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

- Smanjiti potrošnju g/kW/h;

- Kvaliteta - vrsta goriva( cijena goriva);
- Jedan generator ukoliko može podnijeti opterećenje (najekonomičniji - utilizacijski ili osovinski);
- Isključivanje nevažnih potrošača ili onih koji više nisu u upotrebi.

Jedan od osnovnih kriterija je da pogonski strojevi priključenih generatora rade u svim tehnološkim
procesima eksploatacije rade u blizini optimalnog opterećenja odnosno minimuma potrošnje goriva (g/kwh)
što znači da predimenzioniranost nije poželjna.

Optimalan broj generatora na trgovačkim brodovima je 2-4 dok kod brodova sa električnom propulzijom taj
brod je 4-6. Potrebna snaga dizel motora određuje se prema nazivnoj snagi generatora. Nadalje
ekonomičnost možemo postići upotrebom osovinskog generatora , napomena topl.stupanj 4T- 0,48 2T-
0,55, te turbogeneratora koji dobiva paru iz kotla na ispušne plinove.
3.2. ZAŠTO KOD PROMJENE OPTEREĆ. GENERATORI PREUZMU RAZLIČITE SNAGE U KW
Raspodjelu opterećenja generatora vrši load sharing uređaj. Ukoliko je njegov rad neispravan generatori
različito preuzimaju opterećenje ili regulator broja okretaja jednog od generatora ne radi ispravno pa dolazi
do neravnomjerne raspodjele opterećenja.Raspodjela radnog opterećenja ovisi o brzini vrtnje tj. o
karakteristikama regulatora broja okretaja pogonskog stroja.Raspodjela radnog opterećenja vrši se pomoću
djelovanja na dovod goriva pogonskog stroja. Daljinskim upravljanjem pomoću podešivača na ploči
generatora i servo motora na regulatoru broja okretaja vrši se paralelno pomicanje statičke krivulje (dovod
goriva) dok se ne izjednači opterećenje. Ili zbog različitih stanja dizel generatora (ne radi neki cilindar...)
Raspodjela reaktivnog opterećenja između generatora u paraleli vrši se pomoću regulacije napona.

3.3. PRETVARANJE BRZINE VRTNJE U INFORMACIJU ZA POTREBE AUTOMATIZACIJE

- istosmjerni tahometri – to su u biti istosmjerni generatori koji daju istosmjerni napon proporcionalan
brzini vrtnje. na izlazu se dobiva napon 3-10v na svakih 1000 o/min. spajaju se direktno na osovinu kojoj
se mjeri brzina.
- izmjenični tahometri – magnet je na osovini koja se rotira a na svitku se inducira napon kojemu su
amplituda i frekvencija razmjerna brzini vrtnje rotora.
- tu su još pick-up-ovi na koje su spojeni pretvarači signala

4.1. ZAŠTO JE ZA BROD VAŽAN IZBOR NAPONA I FREKVENCIJE

Napon, veći napon manja struja, manji presjek vodiča

Kod izbora napona brodske el. centrale najveću ulogu ima veličina električnog sistema odnosno ukupna
 snaga instaliranih trošila koja direktno utječe na veličinu struje kratkog spoja kao najvažnijeg čimbenika
pri projektiranju i dimenzioniranju sklopnih uređaja i zaštita.
- danas je još uvijek najrašireniji trofazni izmjenični napon od 440v/60hz i 380v/50hz.
- sve se više prelazi na primjenu visokog napona pri 60hz 3300v, 6600v i 11000v.

Razlozi su:
- manja struja kratkog spoja pa je moguće korištenje jeftinijih prekidača
- smanjenje mase i volumena električne opreme
- tanji kablovi i manje priključne kutije pa je jednostavnije provlačenje i prikapčanje kabela
- povećanje stupnja korisnosti jer se gubici u bakru smanjuju
- povećanje snage – povlači za sobom veću struju.
Brzina vrtnje - frekvencija 50 ili 60 Hz. Da bi se induktivna opterećenja mogla priključiti na bilo koju
frekv. nazivni naponi su tako odabran da iznos U / f bude konstantan. Nazivni naponi su 380V / 50Hz ili
440V / 60 Hz. Veća frekvencija veća brzina, manja težina za istu snagu.
Treba znati: Ako brod ima 380 V i 50 Hz ne može se prikljuciti na 440 V i 60Hz , ali može obratno. ( svi će se
motori vrtjeti sporije, kapacitet manji. Ima i pod 10.2
Motori će raditi korektno jer se smanjio i napon i frekvencija u istom omjeru. Problem može biti sa
elektronikom I automatikom te radom rashladnih uređaja.

4.2. KAKO SE MANIFESTIRA RAZLIKA U NAPONU I FREKVENCIJI KOD SINKRONIZACIJE

- ako postoji razlika između napona mreže i napona generatora u trenutku uključivanja sklopke poteći će
reaktivna struja greške kroz generator.
- ukoliko se frekvencije napona mreže i napona generatora razlikuju u trenutku uključivanja sklopke poteći
će radna struja greške kroz generator ako je frekvencija generatora manja on će iz mreže uzimati snagu
i obratno)
- razlika u fazi dovodi do pojave struje izjednačenja čija je veličina proporcionalna kutu pomaka vektora
napona generatora i mreže. Najveća je kod kuta 180o
Struja izjednačenja može uništiti generator ako naponi nisu isti.
Dakle, ako je frekvencija generatora koji se sinhronizira manja, generator će uzimati iz mreže snagu, tj. radit
će kao motor i ukoliko je ta snaga veća od podešenja zaštite od povratne snage, generator će biti izbačen iz
rada. Viša frekvencija generatora koji se sinhronizira potjerat će u mrežu radnu snagu.

4.3. PROIZVODNJA JALOVE ENERGIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA B 6

Dakle,

Kod osovinskog generatora koji je spojen na brodsku mrežu preko statičkog pretvarača frekvencije
(konkretno sinkrokonvertora) C 23, zahtijeva se ugradnja sinkronog kompenzatora jer osigurava jalovu
snagu za potrošnju.
 Sinkrokonvertor struju najprije ispravi a zatim je pretvara u izmjeničnu struju stabilne frekvencije pa se zbog
istosmjernog međukruga jalova energija ne može razmijenjivati između generatora i potrošnje.

Sinkroni kompenzator radi kao sinkroni motor u preuzbuđenom stanju.

On omogućuje još komutaciju (gašenje) tiristora kod sinkrokonvertora.
Sinkrokonvertor može raditi samo ako su mu s obje strane, misli se na osovinski generator i mrežu ,spojeni
sinkroni strojevi. Isto tako osigurava i dovoljno visoku trajnu struju kratkog spoja za selektivnu proradu
zaštita.Sinkrokonvertor nema mogućnosti velikog preopterećenja pa ne može davati dovoljno veliku struju
kratkog spoja.

5.1. NA KOJEM PRINCIPU DJELUJE NADREĐENA AUTOMAT. RASPODJELA OPTEREĆENJA

Funkcija nadređene automatike je da kompenzira pad energije djelujući na regulator broja okretaja.
Prilikom uključivanja potrošača generator će trenutno preuzeti opterećenje, frekvencija će pasti, a nakon
toga automatika će vratiti frekvenciju na 50 ili 60 hz.
Raspodjela opterećenja vrši se preko regulatora broja okretaja, te se može vršiti i ručno.
Nadređena automatika LOAD SHARING djeluje na regulatore, a ulazna informacija je snaga na pojedinim
generatorima. Kod naglih promjena najprije reagira regulator broja okretaja, a potom i nadređena
automatika.
5.2. PRINCIP PRETVARANJA TEMPERATURE U INFORMACIJU ZA POTREBE AUTOMATIZACIJE
- mjerenje temperature pomoću termometra s električnim otporom zasnovano je funkcionalnoj zavisnosti
otpora vodiča i poluvodiča od temperature.
- primjer PT 100 koji na sobnoj temperaturi ima otpor od 100Ω.
- koristi se bakar i platina jer je odnos između otpora i temperature gotovo linearan.

5.3. ELEKTRIČNE SPECIFIČNOSTI POGONA SIDRENOG VITLA

- za pogon sidrenog vitla koriste se višebrzinski asinkroni ili frekventno upravljivi asinkroni motori.
Motori rade u intermitiranom režimu rada tako da je prilično termički opterećen .
Zbog intermitencije rada se ne ugrađuje bimetalna zaštita već se najčešće štite temperaturnim sondama
unutar namotaja.Ugrađuju se elektromagnetske kočnice koje drže motor zakočen do upućivanja, a
napajaju se istosmjernom strujom. Isto tako nalaze se električni grijači u namotajima EM- a.
Režimi rada:
- prikupljanje rasterećenog lanca
- privlačenje broda sidru
- čupanje
- podizanje
- uvlačenje
Veliki potezni moment, I potezno = (6 – 8) I nominalno (do 12).
Da bi se to anuliralo, duboki utori na statoru, skin efekt (bježanje magnetskih silnica), ugrađuje se regulator
brzine:
1. promjenom pari polova n = 60 * f / p
najčešće trobrzinsko, jedan namotaj potezni, a drugi i treći brzine
2. frekvencijska regulacija, fina regulacija

6.1. ULOGA SINKRONOSKOPA KOD SINKRONIZACIJE

- da bi se utvrdilo da su naponi generatora i mreže u fazi.

Kad je generator u blizini sinkronizma teško je utvrditi da li se vrti presporo ili prebrzo, pa se upotrebljava
instrument koji nam to pokazuje, a zove se SINKRONOSKOP. To može biti sinkronoskop s tri žarulje ili
sinkronoskop s kazaljkom.
Sinkronoskop određuje i redosljed faza ovisno o smjeru u kojem se vrti. Poželjno je da se vrti u smjeru
kazaljke na satu što znači da ima malo veću frekvenciju od mreže.
Regulacija frekvencije - broj okretaja

6.2. ENERGIJA NAPAJANJA AUTOMATSKIH UREĐAJA I SUSTAVA

- napajanje za automatske uređaje i sustave treba biti besprekidno.

- besprekidni izvori napajanja mogu raditi u kontinuiranom modu ili u pričuvi (stand-by).
- automatika i uređaji redovito rade na 24v tako da kontinuirano imaju napajanje preko emergency ili
glavne ploče.
Električna energija, obvezno dvostruko napajanje - trostruko poželjno.
- Akumulatorske baterije - problem razlike između napona punjenja i napona iz baterije riješava se
elektroničkim sklopom koji stvara pad napona kada je baterija na punjenju, odnosno napajanje automatike
ide preko punjača

6.3. PRIPREMA ELEKTRIČNOG SUSTAVA BRODA ZA PREGLED REGISTRA

- treba pripremiti dokumentaciju povijesti održavanja iz kojeg se mogu vidjeti očitanja otpora izolacije,
termografski snimci, redovito testiranje alarma sustava automatike.
- prije dolaska registra izvršiti sve testove (automatsko ukapčanje emergency generatora, testiranje raznih
zaštita kao što je povratna snaga....)
Registar detaljno propisuju koje preglede, s kojeg razloga, u kojem roku, na koji način, na kojoj opremi i na
kojim djelovima broda se izvode.
Pregledi mogu biti osnovni, redoviti i izvanredni.
Osnovni, obavezan, prilikom upisa broda u Upisnik brodova i prilikom izmjene namjene ili područja plovidbe
ili drugih svojstava.
Redoviti su obvezni u određenim vremenskim razmacima. U ove preglede spadaju: obnovni pregledi,
međupregledi ( kontrolni) i godišnji pregledi.
Izvanredni: nakon havarije, većih popravaka, raspreme,...itd
Pregledi el. uređaja su:
- Pregled izvora energije: - vizuelni pregled, mjerenje otpora izolacije, provjera funkcionalnosti, pregled u
rastavljenom stanju osnovnog i osovinskog generatora i gen u nuždi;
- Pregled el poriva: - vizuelni pregled u rastavljenom stanju, mjerenje otpora izolacije, provjera
funkcionalnosti na generatorima i motorim poriva, na ventilatorima poluvodičkih pretvornika, na
upravljačkim i regulacijskim uređajima;
- Pregled sustava razdiobe. Pregled gl. razvodne ploče, Ploče za nužnost, kabela;
- Pregled uređaja i instalacija u eksplozivno ugroženim prostorima;
- Pregled uređaja za signalizaciju, alarm i zaštitu;
- Pregled automatizacije strojnog uređaja.

7.1. ZAŠTO UKLJUČENJE VELIKIH ELEKTROMOTORA MOŽE IZAZVATI "BLACK OUT"

- zbog velike struje pokretanja koja je veća od nazivne struje i do 7 puta doći će do prorade podnaponske
zaštite i pada frekvencije.
- velika struja stvara pad napona koji po registru ne smije biti veći od 15% za vrijeme trajanja od 1.5 sec.
- kod uključivanja uređaja prije padne napon nego frekvencija
Rješava se dobrim dimenzioniranjem napajanja, ispravnim podešavanjem zaštite, dobrim spojevima,
zvijezda trokut uputnicima.
Danas naprednija tehnologija, see posebno.

7.2. PRIPREMA AUTOMATIKE BRODA ZA PREGLED REGISTRA

- svi sustavi se moraju testirati,
- testovi o održavanje treba biti zabilježeno (obično sustav za održavanje (work order-i) je ovjeren od
registara tako da mu se prezentira povijest održavanja i testiranja.
- ukoliko predstavnik registra želi pred njim se testira ono što želi.
- Megaohm test svih uređaja (zagrijavanje štetno utječe na izolaciju, ubrzano starenje);
 - Sigurnost ljudi, zaštitna uzemljenja, bakrene pletenice;
- Funkcijska ispravnost svih uređaja;
- Ispravnost automatike koja nadzire i alarmi;

7.3. PRINCIPI PRETVARANJA POLOŽAJA U INFORMACIJU ZA POTREBE AUTOMATIZACIJE

- upotrebljavaju se žiroskopi koji mogu biti mehanički, optički i vibracijski

8.1. NA KOJE PARAMETRE I PREKO KOJIH ELEMENATA DJELUJE AUTOMATSKA

SINKRONIZACIJA?

- djeluje na napon, frekvenciju i fazu napona.

- na napon djeluje strujom uzbude (istosmjernom).
- na frekvenciju i fazu napona djeluje preko regulatora okretaja.
Dakle ulazni parametri su napon i frekvencija, a djeluje na brzinu vrtnje (regulator) pogonskog stroja,
odnosno frekvenciju.

8.2. VAŽNOST KARAKTERISTIKE REGULATORA BROJA OKRETAJA U RASPODJELI

OPTEREĆENJA
- pomoću regulatora broja okretaja djelujemo na nagib statičke karakteristike
- na raspodijelu opterećenja utječe nagib karakteristike a na frekvenciju brzina odziva (kompenzacija
regulatora).
8.3. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE KONSTANTNE FREKVENCIJE U OSOVINSKIM
GENERATORA

Osovinski generatori (Shaft generator, PTO - Power take off) su generatori koji nemaju vlastiti
pogonski stroj već su privješeni na glavni porivni stroj.
Smisao ugradnje osovinskog generatora je smanjenje troškova proizvodnje električne energije na brodu.
U početku, kada su gotovo svi brodski pomoćni motori koristili dizelsko gorivo (DO) najveća se
ušteda ostvarivala upravo na razlici u cijeni dizelskog i teškog goriva (HFO).
Pojavom i danas sustavnim korištenjem pomoćnih motora na teško gorivo, brodari su uglavnom
prestali koristiti osovinske generatore, zanemarivši njihove ostale učinke na smanjenje troškova
električne energije a to su višestruko smanjenje troškova održavanja pomoćnih motora zbog neusporedivo
manjeg godišnjeg broja sati rada (koriste se samo kad osovinski generator nije u funkciji) i veći
stupanj korisnosti glavnog porivnog stroja od stupnja korisnosti pomoćnih motora.
Kao prednosti osovinskog generatora treba svakako dodati i mogućnost dobivanja vrlo velike
električne snage bez ugradnje pogonskih strojeva (dodatnih pomoćnih motora), posebice kad nema
potrebe za porivom pa se teoretski cijela snaga glavnog porivnog motora može pretvoriti u električnu
snagu za pogon npr. rashladnih kompresora ili pumpi tereta. Tako se dobiva lakša i jeftinija električna
centrala.

Kod srednjehodnih porivnih motora osovinski se generatori ugrađuju direktno na osovinski vod, na reduktor
propulzije ili direktno na stražnji dio motora, a kod sporohodnih na stražnji dio motora preko
multiplikatora ("reduktora" za povećanje broja okretaja) ili rjeđe direktno.
Problem je što generatori koji rade na malim okretajima moraju imati veliki promjer kako bi se postigla
dovoljno velika obodna brzina za induciranje napona i mogao smjestiti veliki broj polova potreban za
postizanje frekvencije od 60Hz.
Npr. osovinski generator koji bi se direktno spojio na sporohodni porivni dizel motor koji radi na 120 o/min
morao bi imati 60 polova.
Takvi sporohodni generatori su skupi i glomazni pa se češće koriste varijante s bržim i manjim generatorima
koje stoga vrlo često zahtijevaju upotrebu multiplikatora.
Osovinski generatori se većinom koriste samo u navigaciji, ali na nekim brodovima sa specifičnim električnim
sustavima i energetskim potrebama i za manevar, prekrcaj, naglo hlađenje tereta i sl.
Dimenzionirani su tako da im je snaga dovoljna da u zadanim režimima eksploatacije samostalno
pokriju svu predviđenu potrošnju pa se ne prakticira paralelni rad s dizel-generatorima.
Teoretski gledano, raspoloživost poriva broda veća je kada su esencijalna trošila (pumpe nužne za
rad glavnog porivnog stroja) napajana iz osovinskog generatora, jer je vjerojatnost otkaza glavnog
porivnog stroja manja od vjerojatnosti otkaza glavnog porivnog stroja ili pomoćnog motora.
Ipak, u specifičnim uvjetima plovidbe (teško more, moguća potreba nagle promjene kursa ili poriva)
kada postoji opasnost od povratnog djelovanja brodskog vijka na brzinu vrtnje glavnog porivnog stroja, a
time i na frekvenciju osovinskog generatora, odnosno brodske mreže, opasnost od blackouta a time i gubitka
poriva je općenito veća.
Osnovni problem osovinskih generatora je održavanje konstantne frekvencije brodske mreže kod različite
veličine poriva, jer se (kod direktnog spoja na glavni porivni spoj) promjenom broja okretaja brodskog
vijka mijenja i brzina osovinskog generiranog napona.

Napomena: B 8

Postoje četiri rješenja, odnosno četiri vrste osovinskih generatora:

1. Osovinski generator na brodu s brodskim vijkom s prekretnim krilima (CPP),

kod propelera sa zakretnim krilima sinkroni generator je na porivni stroj spojen direktno ili preko
reduktora. kada se odabere režim rada s osovinskim generatorom regulator broja okretaja gl. stroja
se blokira na nazivnim okretajima i održava ih konstantnim pa je prema tome konstantna frekvencija.

2. Osovinski generator spojen na glavni porivni motor preko varijatora (Con-Speed, Rank) na brodu s
brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP),
- kod izvedbe kada je osovinski generator spojen na glavni motor preko varijatora područje u kojem je
moguća regulacija je 70 – 100% nazivne brzine glavnog motora.
Danas se koriste mehaničko hidraulički aktuatori - Pretvarači konstantnog broja okretaja (Conspeed)

3. Osovinski generator spojen na brodsku mrežu preko pretvarača frekvencije na brodu s

brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) -
- najsuvremenija izvedba je osovinski generator sa statičkim pretvaračem frekvencije. broj okretaja
glavnog motora nema nikakvog utjecaja na stabilnost napona i frekvencije. Pretvarači AC - DC - AC
konstantne frekvencije. Najčešće korišten pretvarač frekvencije je
sinkrokonverter.

4. Osovinski generator s asinkronim kolutnim generatorom na brodu s brodskim vijkom s

fiksnim krilima (FPP) koja se više ne koristi

9.1. ELEKTROMOTOR SE PREKOMJERNO GRIJE, ANALIZIRAJTE RAZLOGE

- razlozi mogu biti: pad napona, preopterećenje (loši ležajevi, pumpa....), proboj jedne faze, krivo
spojen el. motor, prljavi ventilacijski filteri kod većih motora. kvar mehaničkog uređaja, ležajeva; nizak
napon, preopterećenje; 2 faze; loše hlađenje, ventilator neispravan, temp. u strojarnici visoka, nečistoća
na rebrima EM-a;neispravne zaštite.

9.2. KONTAKTI SKLOPNIKA UPUTNIKA ZVIJEZDA / TROKUT , BRZO NAGARAJU, ANALIZIRAJTE

RAZLOG
- najvjerojatnije prekratko podešen vremenski relej zvijezda – trokut.
- motor se još nije dovoljno zaletio a već prebaci u trokut.
 - slabi sklopnici;
- loši kontakti;
9.3. KAKO ISPITATI ELEKTRIČNE ZAŠTITE GENERATORA I PARALELNI RAD
Obično se radi po uputama proizvođača, ispituju se:
- prekostrujni relej,
- zaštita kratkog spoja,
- kod paralelnog rada zaštitu povratne snage koja je obično podešena na 5 - 15% nazivne snage
generatora

10.1. ELEKTRIČNE ZAŠTITE ELEKTROMOTORA PRORAĐUJU KOD POKRETANJA, ZAŠTO?

- Loše dimenzioniran osigurač;
- Predugo vrijeme zaleta;
- Neispravan bimetalni relay;
- Mehanički kvar.

10.2. O KOJIM ASPEKTIMA TREBA VODITI RAČUNA KOD NAPAJANJA BRODA SA KOPNA
- treba provjeriti frekvenciju, napon i redoslijed faza.
- moguće ispitno pitanje: mi imamo 440/60 možemo li uzeti 380/50?
 Treba se i spojiti se sa uzemljenjem na kopnu;

10.3. PRINCIPI PRETVARANJA PRITISKA U INFORMACIJU ZA POTREBE AUTOMATIZACIJE

- tipičan primjer pressure switch – pretvara pritisak u napon

- transmiteri – pretvara pritisak u struju vrijednosti 4-20 ma

11.1. KOJA DJELOVANJA IMA KRATKI SPOJ ELEKTRIČ. LUKA U ELEKTRIČ. SUSTAVU

- termičko djelovanje (grijanje, topljenje izolacije, požar)

- mehaničko djelovanje (sile na sabirnicama, protumoment na osovini generatora)
11.2. ULOGA REMANENTNOG MAGNETIZMA KOD SINKRONIH GENERATORA

- samouzbuda generatora.
- ukoliko izgubimo remanentni magnetizam uzbudu možemo postići spajanjem 4 serijski spojene
baterije na uzbudne namotaje generatora

11.3. KOJA SE ODRŽAVANJA ELEKTROMOT. MOGU VRŠITI NA BRODU A KOJA NE?

Redovite kontrole cijelog elektricnog uredaja koje se mogu vršiti na brodu su:
- kontrola, zagrijavanja
- kontrolu izolacije
- djelomicno rastavljanje i cišcenje uredaja
- kontrole i zamjena ležajeva
- podmazivanje pokretnih dijelova
- ispitivanje namota,
- kontrola. cetkica, kliznih koluta, kolektora
- kontrola spojeva vijaka i kontakata,
- kontrole prikljucnih kutija, svodnica kontrola brtvljenja
- kontrole djelovanja zaštitnih uredaja
- čišcenje kucišta od prašine i masnoce
- ne vrši se premotavanje

12.1. ŠTO STVARA OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE I ŠTO JE DOZVOLJENI NAPON

DODIRA
- do strujnog udara dolazi kada se strujni krug zatvori kroz tijelo covjeka i potjera dovoljno veliku
struju.
- opasnost za život ovisi o velicini struje i vremenu trajanja strujnog udara.
 - NAPON JE VAŽAN prema propisu naponi veci od 50V mogu potjerati struju opasnu po život.
- dakle dozvoljen napon dodira je 50V ,a jakost struje 50 mA. – DC 120 V.

12.2. KAKO KARAKTERISTIKE REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJU NA RASPODJELU

OPTEREĆENJA B 8
Regulator broja okretaja ima mogućnost podešavanja nagiba (speed drop) karakteristike opterećenja koja
pokazuje ovisnost frekvencije (broja okretaja) o opterećenju, (djelatnoj snazi u kW) pogonskog stroja
(dizel motora). Postoje dvije vrste podešenja:
- Karakteristika kod koje nema propada frekvencije s povećanjem opterećenja naziva se
astatička,
- dok se karakteristika s nagibom naziva statičkom.
Statička se karakteristika u pravilu podešava tako da frekvencija kod punog opterećenja u odnosu
na prazni hod (bez opterećenja) padne za 5% (3 Hz) i tako ostane ukoliko se ne korigira ručno pomoću
komande LOW/RISE u generatorskom polju ili polju sinkronizacije glavne rasklopne ploče, čime se
karakteristike f(P) translatira dolje-gore.
Treba naglasiti da, ako je uključena, automatska regulacija frekvencije (frequency control) u svojstvu
nadređene automatike sama translatira karakteristike f(P) i tako održava konstantnu frekvenciju kod
različitih djelatnih opterećenja [kW], pa se propad frekvencije u slučaju statičke karakteristike, kod
npr. povećanja potrošnje, može uočiti samo neposredno nakon uključenja novog trošila, prije nego
što ga automatska regulacija frekvencije uspije korigirati podizanjem karakteristike.
Kod dizel-generatora s astatičkom karakteristikom također dolazi do propada frekvencije ali ga njegov
regulator broja okretaja sam kompenzira, mnogo brže od nadređene regulacije frekvencije. Ako se koriste
moderni elektronički regulatori broja okretaja, vrijeme vraćanja frekvencije na 60Hz će u oba slučaja biti
jednako.
Osovinski generator u kombinaciji s brodskim vijkom s prekretnim krilima (CPP) ima astatičku
karakteristiku, jer je snaga glavnog porivnog stroja koji ga pogoni mnogo veća od snage generatora tako da
porivni stroj bez obzira na podešenje njegovog regulatora broja okretaja, ne osjeća ove, za njega premale,
promjene opterećenja.

12.3. MJERNA OSJETILA NIVOA NA TANKERIMA

- ukoliko se radi o balasnim tankovima ili tankovima goriva često se koristi

metoda mjerenja hidrostatskog tlaka upuhivanjem referentnog zraka i
očitavanje back pressure-a.
- nivo u tankovima tereta mjerimo pomoću tankradara.
- mjeri se zapravo prazan prostor (ullage).
- koriste se impulsni radar ili frekventno modulirani radar.

o impulsni emitira isprekidane elektromagnetske valove i mijeri vrijeme koje je potrebno da se signal
vrati (radi se o pikosekundama).
o frekventno modulirani radar šalje neprekinuti signal promijenljive frekvencije i mijeri se razlika u
frekvenciji između emitiranog i reflektiranog signala
13.1. KAKO REGULATOR NAPONA DJELUJE NA RASPODJELU REAKTIVNOG
OPTEREĆENJA
Generatori, pored djelatne snage, moraju osigurati i nesmetanu razmjenu jalove snage.
Raspodjela jalove snage (kVAr) je nedjeljiva od regulacije napona i povezana je isključivo s
generatorima, a posebice njihovom strujom uzbude, reguliranom putem automatskog regulatora
napona (AVR).
Povećanjem uzbudne struje generator preuzima više jalove snage.
Slično kao i regulator broja okretaja i automatski regulator napona može imati statičku ili astatičku
karakteristiku U(Q).
U paralelnom radu je obvezatna statička karakteristika, dok se u otočnom radu (samo jedan generator na
mreži) ponekad, zbog veće stabilnosti napona, prakticira prelazak na astatičku karakteristiku.
U slučaju neravnomjerne raspodjele jalove snage, može se dogoditi da, iako su pogonski strojevi (dizel
motori) jednako opterećeni (djelatna snaga [kW] na oba generatora su jednaki), jedan od generatora bude
više opterećen ili čak preopterećen (prevelika struja na A-metru) jer je na sebe preuzeo veći dio
jalove snage.
Do neravnomjerne raspodjele jalove snage, koja se lako detektira -
- (različito pokazivanje mjerila faktora snage (cosφ) i/ili različito pokazivanje kVAr-metara i A-metara
kada kW -metri pokazuju isto)
može doći zbog kvara na uzbudi, te zbog kvara ili krivog podešenja automatskog regulatora napona u
paralelnom radu.
Djelovanjem na regulator okretaja djelujemo na raspored djelatne snage dok regulacijom struje
(istosmjerne) uzbude (regulator napona) djelujemo na raspodjelu jalove snage.
 13.2. KAKO DIMENZIONIRATI OSOVINSKI GENERATOR

13.3. KOJE SU SVE ULOGE INFORMACIJE BROJA OKRETAJA U AUTOMATIZIRANE

ELEKTRIČNE CENTRALE
osim obične informacije o brzini vrtnje generatora može služiti za elektroničku zaštitu od overspeeda ili
prilikom startanja generatora (uputni ventil zraka se otvara – generator se počne okretati – kada generator
postigne određeni broj okretaja ventil uputnog zraka se zatvara)

14.1. DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA I FREKVENCIJE I ŠTO IH UZROKUJE

- dozvoljeno odstupanje napona je 5 - 8 %

- dozvoljeno odstupanje frekvencije je +/- 2 hz odnosno 3%.
- uzroci odstupanja napona i frekvencije mogu biti uključivanje velikih potrošača,
- kvar na regulatoru okretaja,
 - kvar na krugu regulacije
14.2. KAKAV JE UTJECAJ ODSTUPANJA FREKVENCIJE KOD SINKRONIZACIJE I POSLJEDICE

- javlja se struja greške

- posljedica ispad generator
-

14.3. ULOGA ROTACIONOG KOMPENZATORA KOD OSOVINSKOG GENERATORA SA

STATIČKIM PRETVARAČEM - ima i pod 4.3
Rotacioni kompenzator radi kao sinkroni motor u preuzbuđenom stanju, a upućuje se pomoću malog
asinkronog motora (pony motor). B 6
Sinkroni kompenzator ima trostruku ulogu:
- omogućuje komutaciju (gašenje) tiristora
- osigurava jalovu snagu za potrošnju (sinkrokonverter najprije ispravi a zatim pretvara u izmjeničnu
struju stabilne frekvencije pa se zbog istismjernog međukruga jalova energija ne može razmjenjivati
između generatora i potrošača
- osigurava dovoljno visoku trajnu struju kratkog spoja za selektivnu proradu zaštita

15.1. RAZLIKA U RASPODJELI OPTEREĆENJA S REGULATOROM BROJA OKRETAJA I

NADREĐENOM AUTOMATIKOM

- razlika je u tome da bez automatike trenutno se preuzme opterećenje, frekvencija zbog toga padne .
- u drugom slučaju automatika nakon podešenog opterećenja naknadno podešava parametre djelujući
na regulator broja okretaja
15.2. KAKO SE MJERNO OSJETILO TEMPERATURE KORISTI ZA ALARM I ZAŠTITU

- u slučaju bimetalnih prekidača namještenih na određenu temperaturu signal otvaranjem ili zatvaranjem
kontakat zatvara ili otvara strujni krug te daje alarm ili signal za zaustvljanje uređaja.
- promjenom temperature mijenja se struja u rasponu od 4-20 mA koja šalje signal odnosno vrijednost
temperature (indikacija – analogni instrument, ili pretvara se u digitalni signal te se na kompjuteru može
očitati vrijednost i zadati donje i gornje vrijednosti za alarm)

15.3. ELEKTRIČNI ZAHTJEVI NA POGON SIDRENOG VITLA

Za pogon sidrenog vitla koriste se višebrzinski asinkroni motori (obično tri brzine) ili frekventno upravljani
asinkroni motori. Motori su prilično termički opterećeni (rade u intermitiranom režimu rada).
Režimi rada trobrzinskog sidrenog vitla:
- prikupljanje rasterećenog lanca – 3. brzina
- privlačenje broda sidru – 2. brzina
- čupanje 1. i 2. brzina
- podizanje 2. Brzina
- uvlačenje 1. Brzina

16.1 MJERNI INSTRUMENTI NA PLOČI SINKRONIZACIJE I NJIHOVA ULOGA

- dvostruki voltmetar (napon generatora i napon mreže)

- dvostruki frekvenciometar (frekvencija generatora frekvencija mreže)
- sinkronoskop ili sinkronizacijske lampe (određivanje trenutka kada su napon mreže i generatora koji
se uključuje na mrežu u fazi)
- izdvojene komande za regulaciju frekvencije
- uključivanje generatorskih prekidača (ako su polja generatora jako udaljena)

16.2. ZAHTJEVI ZA SUSTAVE NAPAJANJA AUTOMATSKIH UREĐAJA

- dvostruko napajanje (misli se na dva izvora)

- besprekidno napajanje (neprekidan rad čak i kod potpunog nestanka napajanja iz električne centrale
ili generatora za nuždu)

16.3. PRIPREMA BRODA ZA PREGLED UZEMLJENJA I ELEKTROIZOLAC. OD REGISTRA

- pregled uzemljenja se radi svaka 3 – 6 mjeseci,

- potrebno je redovito vršenje megertesta, mjerenja otpora izolacije,
- sva kućišta uređaja moraju biti uzemljena

17.1. KAKVA DJELOVANJA NA EL. SUSTAV MOŽE IMATI STRUJA POKRETANJA VELIKIH
MOTORA

- mogućnost iskapčanja nevažnih potrošača ili u krajnjem slučaju black-out, 6-9 puta veća struja
 17.2. KAKO SE POSTIŽE SAMODIJAGNOSTICIRANJE. ISPRAVNOSTI KRUGA ALARMA I
ZAŠTITE
- izvodi se sa zatvorenim kontaktima.
- presostat u sebi ima otpornik koji služi za samodijagnosticiranje (stalno je zatvoren strujni krug ) u
slučaju prekida kruga sustav daje alarm.
- transmiteri rade u području 4-20ma ako su vrijednost izvan toga radnog područja sustav daje grešku.
Danas BITE – Build In Test Equimpent - VIDI POSEBNO

17.3. REGULACIJSKI KRUG I NJEGOVI ELEMENTI

18.1. PREKO KOJIH ELEMENATA AUTOMATIKA VODI DIZELGENERATOR

- preko regulatora broja okretaja i preko regulatora napona.

- tu su još razni presostati, termostati, pick up, detektori nivoa (ulja, leakage goriva), termometri

18.2. PARALELNI RAD OSOVINSKOG I DIZELGENERATORA

18.3. KOJI SU PRINCIPI PRETVARANJA PROMJENJIVE FREKVENCIJE U KONSTANTU KOD

OSOVINSKOG GENERATORA

- pomoću varijatora (može raditi u rasponu od 70 do 100% nazivnih okretaja porivnog stroja).
- pomoću pretvarača frekvencije (često se koriste sinkrokonvertori (pretvarači sa utisnutom strujom),
- ciklokonvertori, širinsko impulsni pretvarač frekvencije (pretvarači s utisnutim naponom),
ŠIM ili eng PWM ( Puls With Modulated ) danas se masovno koriste

19.1. NAČIN ZAŠTITE VAŽNIH ELEKTROMOTORA OD ELEKTRIČNIH SMETNJI

električna zaštita motora:

- prekostrujna zaštita
- zaštita od kratkog spoja
- zaštita od zemnog spoja
- podnaponska zaštita
- zaštita od preopterećenja
- zaštita od negativnog redoslijeda faza
- zaštita od prevelike struje pri upućivanju motora
 19.2. NAČIN POKRETANJA KAVEZNIH MOTORA I NJIHOVA USPOREDBA

- direktno – veliki moment i struja pokretanja

- zvijezda-trokut – smanjujemo struju pokretanja
- preko pretvarača frekvencije – održavamo konstantan moment
- soft start - regulacijom napona dižemo moment

19.3. OD KOJIH SMETNJI SE ŠTITE BRODSKI GENERATORI

Električne zaštite generatora štite brodske električne generatore ali i elektroenergetski sistem od oštećenja i
požara. Dijele se na primarne i sekundarne.
Primarne zaštite su: zaštita od kratkog spoja, prekostrujna zaštita i podnaponska zaštita.
Najznačajnije sekundarne zaštite su: termička zaštita, zaštita od povratne snage i zaštita od
preopterećenja a pored njih se ugrađuju još i:
- prekonaponska zaštita,
- podfrekventna i nadfrekventna zaštita,
- diferencijalna zaštita (zaštita od unutarnjih kvarova) i zaštita od kvarova u uzbudi.
Primarne zaštite su smještene u generatorskom prekidaču kojeg kod ispunjenja uvjeta isključuju
direktnim mehaničkim putem.
Sekundarne zaštite su smještene izvan generatorskog prekidača i isključuju ga pomoću svitka za
isključivanje.
Zaštita od kratkog spoja isključuje generatorski prekidač kod bliskog kratkog spoja i tako štiti generator i
sistem od oštećenja. Iako bi trenutno isključivanje bilo za generator najbolje, zaštita od kratkog spoja
ima podešeno vremensko zatezanje zbog selektivnosti.
Podnaponska zaštita je rezervna zaštita od kratkog spoja i isključuje na 0,85Un uz vremensko
zatezanje zbog pokretanja velikih motora, sinkronizacije i selektivnosti isključivanja kratkog spoja.
Prekostrujna zaštita isključuje generatorski prekidač kada je struja generatora veća od 1,2In i tako
štiti generator od oštećenja. Iako bi trenutno isključivanje bilo za generator najbolje, prekostrujna zaštita ima
podešeno vremensko zatezanje kako bi se dalo vremena da proradi zaštita od preopterećenja (isključivanje
manje važnih trošila) i za start i sinkronizaciju generatora u pričuvi (stand by), odnosno osiguralo da se
generator ne isključi zbog kratkotrajne velike struje koju kod upućivanja povuku veliki asinkroni motori.
Zaštita od preopterećenja kad je generator preopterećen isključuje manje važna trošila odjednom ili u više
stupnjeva prije nego što proradi prekostrujna zaštita što se postiže kraćim vremenskim zatezanjem.
Zaštita od povratne snage isključuje generatorski prekidač kod negativne snage odnosno kada
generator pređe u motorski rad i počne uzimati energiju iz mreže opterećujući tako preostale
generatore što se može dogoditi zbog kvara na sustavu pogonskog stroja (dizel motora) ili pogrešnog
upravljanja. Podešava se različito od slučaja do slučaja a približno na 2-4% nazivne snage za
turbine, a 10-15%Pn za dizel motore. Podešava se i vremensko zatezanje zbog sinkronizacije i njihanja
opterećenja.
Termička zaštita generatora aktivira se pomoću termo sonde smještene u njegovim namotima, koja
isključuje generatorski prekidač kod prevelike temperature namota.
Termička zaštita djeluje kao rezervna zaštita od prekostrujne i zaštite od preopterećenja, ali i samostalno
štiti generator od oštećenja ako do pregrijavanja dođe zbog nedovoljnog hlađenja ponajprije u
slučaju začepljenog filtra zraka na ulazu u generator.
Diferencijalna zaštita se koristi kod velikih generatora za zaštitu od unutarnjih kvarova (kratkog spoja u
samom generatoru). Mjeri razliku između struje na ulazu i struje na izlazu svakog faznog namota zasebno.
Pojava diferencijalne struje od 0,1In znači da je došlo do kratkog spoja u generatoru pa se isključuje
generatorski prekidač i uzbuda te zaustavlja pogonski stroj.
20.1. KOJI PODACI DEFINIRAJU POGONSKI STROJ SINKRONOG GENERATORA

- nazivna snaga generatora

- frekvencija mreže
- broj pari polova određuju broj okretaja generator,n =60 x f / broj pari polova

20.2. ČIME JE DEFINIRAN BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJ

Prije svega je definiran Atestom registra. (da je građen i nadziran po propisima Registra)
Ele.gledano definiran je sa nazivnom snagom, frekvencija, napon, faktor snage, br.okretaja , meh.
zaštitom

20.3. RASPAD ELEKTRO - ENERGETSKOG SUSTAVA I AUTOMATSKO USPOSTAVLJANJE

POGONA
Black Out, ESB se razdvaja od MSB, starta emer.gener. daje struju na ESB unutar max. 45 sec.
Paralelni rad nije moguć.
Nabrojati sve što mora biti napajano sa ESB.