Sveučilište u Rijeci

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
“Poslovna ekonomija u turizmu i hotelijerstvu”
Temeljni predmet:
STATISTIKA

PREDAVANJE 3:

RELATIVNI BROJEVI
 Ciljevi predavanja

• Definirati relativne brojeve,

• Navesti i opisati vrste relativnih brojeva,
• Objasniti postupak izračunavanja pojedinih vrsta relativnih
brojeva,
• Grafički prikazati pojedinu vrstu relativnih brojeva.
 Definicija i vrste relativnih brojeva

9 Svaki relativni broj nastaje dijeljenjem dviju veličina.

Veličina s kojom se dijeli zove se osnovom relativnog broja.
Relativni se brojevi razlikuju jedan od drugog ovisno o
tome što im je osnova.

Vrste relativnih brojeva:

(1) RELATIVNI BROJEVI STRUKTURE (dio/cjelina)
- postoci (dio/cjelina x 100);
- promili (dio/cjelina x 1000).
(2) RELATIVNI BROJEVI DINAMIKE (INDEKSI)
- individualni indeksi (bazni i verižni indeksi)
- skupni indeksi (količine, cijene, vrijednosti)
(3) RELATIVNI BROJEVI KOORDINACIJE
 Relativne frekvencije

9 Relativne frekvencije danog oblika obilježja

(grupe) statističkog niza računaju se
dijeljenjem frekvencija tog oblika obilježja
sa zbrojem vrijednosti.

9 Pomnožimo li spomenuti omjer sa 100, dobiti

ćemo postotnu relativnu frekvenciju.
 Postotak

9 Postotak (P) je omjer postotnog iznosa (D) i postotne

osnovice (C), pomnožen sa 100, tj.

D
P = ⋅ 100
C
9Postotak se grafički prikazuje razdijeljenim
stupcima (strukturnim stupcima).
PRIMJER 1 - TABELA: Zaposleni u području prerađivačke
industrije i trgovini na veliko i malo u RH prema oblicima
vlasništva, stanje 31. ožujka 1997.

Oblici vlasništva Broj zaposlenih Struktura u %

Prerađivačka Prerađivačka
industrija Trgovina industrija Trgovina

Fi1 Fi2 Pi1 Pi2

Državno 61 037 15 658 21.77 13.54

Privatno 96 419 70 785 34.39 61.23

Zadružno 519 1 613 0.19 1.40

Mješovito 122 428 27 544 43.65 23.83

UKUPNO 280 403 115 600 100.00 100.00

Izvor: Statistički ljetopis RH, 1998., str. 112

PRIMJER 1:
Grafikon: Struktura zaposlenih u prerađivačkoj industriji i
trgovini na veliko i malo u RH prema oblicima vlasništva,
stanje 31.03.1997.

100%
90%
80%
70%
Mješovito
60%
Struktura

Zadružno
50%
Privatno
40%
Državno
30%
20%
10%
0%
Prerađivačka industrija Trgovina
 Primjer 2. - Postoci

Tabela: Fizički obujam telekomunikacijskih usluga od siječnja do

lipnja 2006. godine

Vrsta usluge Broj usluga (u mil.)

2005. godina 2006. godina
Utrošene minute u 5 162 4 463
nepokretnoj mreži
Utrošene minute u 1 215 1 831
pokretnoj mreži
SMS poruke 1 153 1 235

Izvor: www.dzs.hr, 8.8.2006.

 Primjer 2.- Postoci

Pomoćna tabela za izračunavanje strukture (postotaka):

Vrsta usluge Br. usluga (u mil.) Struktuta (%)

2005. 2006. 2005. 2006.
Utrošene minute u 5 162 4 463 68,55 59,28
nepokretnoj mreži
Utrošene minute u 1 215 1 831 16,14 24,32
pokretnoj mreži
SMS poruke 1 153 1 235 15,31 16,40
Ukupno 7 530 7 529 100,00 100,00
 Primjer 2.- Postoci

Postupak izračunavanja postotaka:

dio 5162
P= ⋅ 100 = ⋅ 100 = 68,55%
cjelina 7530
1215
P= ⋅ 100 = 16 ,14%
7530
...
4463
P= ⋅ 100 = 59,28%
7529
...
 Primjer 2. – Postoci
(grafički prikaz – strukturni stupci)
Grafikon: Fizički obujam telekomunikacijskih usluga od siječnja do
lipnja 2006. godine

100%

80% sms poruke

Struktura

60%
utroš.min. u pokret.
40% mreži
utroš.min. u nepokret.
20% mreži
0%
2005. 2006.

Godina
Izvor: www.dzs.hr, 8.8.2006.
 Indeksi (individualni indeksi)

9 Indeksi niza kvalitativnih podataka su relativni brojevi koji nastaju

dijeljenjem vrijednosti članova niza s baznom veličinom i
množenjem omjera sa 100.
9 Bazna veličina je odabrana vrijednost niza ili neka druga prikladna
veličina.
9 Simbolički se taj omjer predočuje izrazom:

fi
Ii = ⋅ 100
B
9Indeksi niza kvalitativnih podataka grafički se prikazuju
jednostavnim stupcima ili linijskim grafikonom.
Primjer 3: Bazni indeksi
TABELA: Neto-plaća po zaposlenome u području djelatnosti
prijevoza, skladištenja i veza u RH za IX. Mjesec 1998.

Indeksi
Prosječna mjesečna (prosječna plaća u
Vrsta djelatnosti
plaća u kunama djelatnosti vodenog
prometa = 100)
Kopneni prijevoz i
cjevovodni transport
2 616 88.77

Vodeni prijevoz 2 947 100.00

Zračni prijevoz 4 499 152.66

Prateće i pomoćne
djelatnosti u prijevozu
2 819 95.66

Pošta i telekomunikacije 3 076 104.38

Izvor: Mjesečno statističko izvješće, broj 11, 1998., str. 38

Grafikon: Indeksi neto-plaća po zaposlenome u području
djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza, za rujan 1998.,
plaća vodenog prijevoza = 100

180
160
140
120
100
Indeks

80 Kopneni prijevoz Vodeni prijevoz Zračni prijevoz Prateće i Pošta i

i cjevovodni pomoćne telekom.
60 transport djelatnosti
40
20
0
Vrsta djelatnosti
 Primjer 4. – Bazni indeksi

Tabela: Broj turista po županijama od siječnja do lipnja 2007.

godine

Županija Broj turista

Dubrovačko-neretvanska 314 514
Istarska 935 208
Primorsko-goranska 723 338
Splitsko-dalmatinska 468 570
Zadarska 262 479

Izvor: www.mmtpr.hr, 19.92007.

 Primjer 4.– Bazni indeksi

Pomoćna tabela za izračunavanje indeksa:

Županija Broj turista Indeksi

(broj turista u
Splitsko-dalmatinskoj
županiji=100)
Dubrovačko- 314 514 67,12
neretvanska
Istarska 935 208 199,59
Primorsko-goranska 723 338 154,37
Splitsko-dalmatinska 468 570 100,00
Zadarska 262 479 56,02
 Primjer 4.– Bazni indeksi

Postupak izračunavanja indeksa:

f1 314514
I = ⋅ 100 = ⋅ 100 = 67 ,12
fB 468570
935208
I = ⋅ 100 = 199 , 59
468570
...
 Primjer 4. – bazni indeksi
(grafički prikaz – jednostavni stupci)
Grafikon: Broj turista po županijama od siječnja do lipnja 2007.
godine
199,59
200
154,37
150
Indeksi

100
100
Dubrovačko- Istarska Primorsko- Splitsko- Zadarska
50 neretvanska goranska dalmatinska
67,12 56,02
0

Županije
Izvor: www.mmtpr.hr, 19.9.2007.
 Relativni brojevi koordinacije

9 Relativni brojevi koordinacije (statistički pokazatelji, omjerni

brojevi) nastaju diobom dviju veličina koje ima smisla
uspoređivati.
9 Npr. uspoređivanje uvoza i izvoza (koliko jedinica izvoza dolazi na
jedinicu uvoza), gustoća napučenosti na određenom području
(odnos broja stanovnika i površine područja), stupanj gospodarske
razvijenosti (odnos narodnog dohotka i broja stanovnika), itd.
9 Računanju RBK prethodi određivanje pojava koje se uspoređuju,
njihovih brojčanih vrijednosti, te osnovice usporedbe. Ako se s R
označi statistički omjerni broj, v njegov brojnik, a B njegov
nazivnik, izraz omjernog broja može se napisati:

v
R i
= i

B i
9Relativni brojevi koordinacije (statistički koeficijenti) se grafički
često prikazuju jednostavnim stupcima ili pravokutnicima
(Varzarov znak) kojima su baze ovisne o nazivniku relativnog broja,
a ovise o njegovoj vrijednosti.
9Kada želimo istaknuti samo veličine RBK, nacrtat ćemo grafikon
jednostavnih stupaca. Stupci su jednakih osnovica, a visina im je
određena vrijednošću koeficijenta u aritmetičkom mjerilu osi
ordinata. Visine stupaca govore o veličini koeficijenata, a razlike
visina o razlikama vrijednosti koeficijenata.
9Kada se želi istaknuti i veličinu osnovice RBK, onda se za prikaz
upotrebljavaju pravokutnici (Varzarov znak), kojima su osnovice
proporcionalne bazama relativnog broja, a visine relativnim
brojevima koordinacije. Visina pravokutnika predstavlja izračunatu
vrijednost RBK, osnovica njegovu bazu (nazivnik RBK), a površine
veličinu u brojniku RBK.
PRIMJER 5
Tabela: Stanovništvo i površina odabranih europskih zemalja

Broj stanovnika Površina u km2 Broj st. na km2

Zemlje
u 000 (vi) (Bi) (RBK)

7 987 000/83 858 =

Austrija 7 987 83 858
95.2

4 776 000/56 610 =

Hrvatska 4 776 56 610
84.4

10 372 000/93 032 =

Mađarska 10 372 93 032
111.5

2 052 000/20 251 =

Slovenija 2 052 20 251
101.3

Izvor: Statistički ljetopis RH, 1996., str. 620-621

 Prikaz RBK jednostavnim stupcima

120

100

80
RBK

60

40

20

0
Austrija Hrvatska M ađarska Slovenija
Zemlja
Prikaz RBK pravokutnicima različitih osnovica
(Varzarov znak)

mjerilo: 1cm=30 000km2

RBK

120
110
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10

Austrija Hrvatska Mađarska Slovenija

 Primjer 6. – Relativni brojevi koordinacije

Tabela: Stanovništvo i površina odabranih europskih zemalja

Država Broj stanovnika (u Površina u km2

tis.)
Austrija 8 148 83 871
Hrvatska 4 743 56 594
Mađarska 10 083 93 032
Slovenija 1 933 20 273
Izvor: SLJRH 2004., str. 783.
 Primjer 6.– Relativni brojevi koordinacije

Pomoćna tabela za izračunavanje RBK:

Država Br. stanovnika Površina u RBK

(u 000) km2
Austrija 8 148 83 871 97,15
Hrvatska 4 743 56 594 83,81
Mađarska 10 083 93 032 108,38
Slovenija 1 933 20 273 95,35
 Primjer 6.– Relativni brojevi koordinacije

Postupak izračunavanja RBK:

f1 Br . s tan ovnika
RBK = =
f2 Površina
8148000
RBK Austrija
= = 97 ,15
83871
4743000
RBK Hrvatska
= = 83 , 81
56594
...
 Primjer 6. – relativni brojevi koordinacije
(grafički prikaz – jednostavni stupci)
Grafikon: Stanovništvo i površina odabranih europskih zemalja

120
100
80
RBK

60
40
20
0
Austrija Hrvatska Mađarska Slovenija

Zemlja
Izvor: SLJRH 2004., str.783.
 Primjer 6. – relativni brojevi koordinacije
(grafički prikaz – Varzarov znak)
(mjerilo: 1cm=30 000km2)

Grafikon: Stanovništvo i površina odabranih europskih zemalja

RBK
110
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
baza
Austrija Hrvatska Mađarska Slovenija
LITERATURA

9 Šošić, I, Serdar, V.: “Uvod u statistiku”, Školska knjiga, Zagreb,

2000.
9 Šošić, I.: “Primijenjena statistika”, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
9 Šošić, I.: “Statistika”, udžbenik za srednje škole, Školska
knjiga, Zagreb, 1999.
9 Čaval, J.: “Statističke metode u privrednim i društvenim
istraživanjima”, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1992.
9 Rozga, A., Grčić, B.: “Poslovna statistika”, Veleučilište u Splitu,
Split, 1999.