PREDAVANJE 5 - Mjere Disperzije HIGHLIGHTANO

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 42

Sveučilište u Rijeci

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu


PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
“Poslovna ekonomija u turizmu i hotelijerstvu”
Temeljni predmet:
STATISTIKA

PREDAVANJE 5:

MJERE DISPERZIJE
Ciljevi predavanja

• Definirati mjere disperzije


• Navesti i opisati vrste mjera disperzije
• Objasniti postupak izračunavanja pojedine mjere disperzije.
Mjere disperzije (raspršenosti):
pojam i vrste
‰ Mjerama disperzije brojčano se opisuje stupanj
varijabilnosti statističkih podataka.

MJERE DISPERZIJE

NEPOTPUNE MD (temeljene na POTPUNE MD (temeljene na svim


dijelu podataka) podacima

VARIJANCA SREDNJE
INTERKVARTIL APSOLUTNO
STANDARDNA ODSTUPANJE
RASPON
DEVIJACIJA (MAD)
VARIJACIJE KOEFICIJENT
KVARTILNE KOEFICIJENT
DEVIJACIJE VARIJACIJE
Apsolutne i relativne mjere disperzije

APSOLUTNE RELATIVNE
mjere disperzije mjere disperzije

1. Raspon varijacije (R)


1. Koeficijent varijacije
2. Interkvartil (IQ)
(V)
3. Varijanca (δ 2)
2. Koeficijent kvartilne
4. Standardna devijacija devijacije (VQ)
(δ)
RASPON VARIJACIJE

• Raspon varijacije je najjednostavnija mjera


disperzije.

• Ako su svi podaci jednaki, vrijednost mu je jednaka


nuli, a povećava se s povećanjem stupnja varijabilnosti
podataka.

• Raspon varijacije niza kvantitativnih podataka jest


razlika između najveće i najmanje vrijednosti u
nizu, tj.
Rx = Xmax – Xmin
INTERKVARTIL i KOEFICIJENT
KVARTILNE DEVIJACIJE

• Interkvartil je apsolutna mjera disperzije. To


je raspon varijacije središnjih 50% članova
niza uređenih podataka. Pripadajuća relativna
mjera je koeficijent kvartilne devijacije.

• Interkvatil je razlika između gornjeg i donjeg


kvartila, a koeficijent kvartilne devijacije je
omjer interkvartila i zbroja kvartila.
Formule:

Koeficijent
Interkvartil
kvartilne devijacije

IQ = Q 3 − Q 1 Q 3 − Q1
VQ =
Q 3 + Q1
0 ≤ VQ ≤ 1
KVARTILI za negrupirane podatke

Donji kvartil Gornji kvartil


(Q1) (Q3)

⎧ N ⎧ 3N
⎪⎪ x r , ≠ INT ⎪⎪ rx , ≠ INT
4 4
Q1 = ⎨ Q3 = ⎨
⎪ x r + x r +1 , N
= INT ⎪ x r + X r + 1 , 3N = INT
⎪⎩ 2 4 ⎪⎩ 2 4
PRIMJER:
‰ Podaci u primjeru odnose se na godišnje stope profita na uložena
sredstva 15 poduzetnika. Za niz je potrebno odrediti donji i
gornji kvartil.
‰ Podaci su:

1.3 4.4 5.9 5.3 5.5 4.1 4.4 4.2 5.1 5.2 6.1 4.1 5.5 7.8 5.5

Podaci uređeni po veličini:

1.3 4.1 4.1 4.2 4.4 4.6 5.1 5.2 5.3 5.5 5.5 5.5 5.9 6.1 7.8

Q1 Q3
Donji kvartil: N = 15, N/4 = 15/4 = 3.75. Prvi sljedeći cijeli broj je 4. Donji
kvartil je četvrta vrijednost u nizu, tj. Q1=x4, odnosno Q1 = 4.2
Gornji kvartil: N=15, 3N/4 = 45/4 = 11.25. Prvi sljedeći cijeli broj je 12. Gornji
kvartil je jednak vrijednosti 12. podatka u uređenom nizu, tj. Q3=x12, Q3=5.5
Izračunavanje KVARTILA u
distribucijama frekvencija s razredima

Donji kvartil Gornji kvartil


Q1 Q3

N 3N
− ∑ f1 − ∑ f1
4 Q3 = l1 + 4 ⋅i
Q1 = l1 + ⋅i
fQ1 fQ3
Opis simbola iz formule:
DONJI (PRVI) KVARTIL, Q1:
• N/4 – četvrtina elemenata niza (određivanje razreda Q1)
• L1 – donja granica razreda Q1
• ∑ f1 – frekvencija kumulativnog niza “manje od” ispred razreda
Q1
• fQ1 – originalna frekvencija Q1
• i – veličina razreda Q1..

GORNJI (TREĆI) KVARTIL, Q3:


• 3N/4 – tri četvrtine elemenata niza (određivanje razreda Q3)
• L1 – donja granica razreda Q3
• ∑ f1 – frekvencija kumulativnog niza “manje od” ispred razreda
Q3
• fQ3 – originalna frekvencija Q3
• i – veličina razreda Q3..
PRIMJER: Izračunavanje kvartila za distribuciju frekvencija s
razredima
TABELA: Nezaposlene osobe prijavljene Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, stanje 31. prosinca 1997.

Sredina Veličina Kumulativni


Sati nastave Studenti
razreda razreda niz
xi fi
xsi i “manje od”
118 – 126 3 122 9 3
127 – 135 5 131 9 8
136 – 144 9 140 9 17
145 – 153 12 149 9 29
154 – 162 5 158 9 34
163 – 171 4 167 9 38
171 – 180 2 176 9 40
Ukupno 40 - - -
Donji kvartil Q1

N
− ∑ f1
Q 1 = l1 + 4 i
f Q1
40
−8
Q 1 = 136 + 4 9 = 138
9
Gornji kvartil Q3

3N
− ∑ f1
Q 3 = l1 + 4 i
fQ 3
3 ⋅ 40
− 29
Q 3 = 154 + 4 9 = 158, 8
5
Momenti distribucije frekvencija

MOMENTI OKO SREDINE MOMENTI OKO SREDINE


Negrupirani podaci Grupirani podaci

∑ (xi − x)
r
∑ i i
f ( x − x ) r

µr = µr =
N ∑ fi

∑ (x i − x)
2
∑ i i
f ( x − x ) 2

µ2 = µ2 =
∑ fi
N
µ0 = 1; µ1 = 0
MOMENTI OKO NULE MOMENTI OKO NULE
Negrupirani podaci Grupirani podaci

r
∑(xi −0) ∑xi
r r
∑ fi ( x i − 0 ) ∑ fi x i
r

mr = = m r= =
N N ∑ fi ∑ fi

m1 = x
VARIJANCA (δ2)

Varijanca je prosječno kvadratno odstupanje od


prosjeka, tj. od aritmetičke sredine. Varijanca (δ2) je
jednaka drugom momentu oko sredine (µ2).

Negrupirani podaci Grupirani podaci

∑(xi − x) ∑ fi ( x i − x)
2 2

δ =
2
= µ2 σ =
2
= µ2
N ∑ fi
STANDARDNA DEVIJACIJA (δ)

Standardna devijacija je prosječno odstupanje


originalnih vrijednosti od aritmetičke sredine, tj.
pozitivni drugi korijen iz varijance.

δ = δ 2
KOEFICIJENT VARIJACIJE

Koeficijent varijacije je relativna mjera disperzije, a


izražena je omjerom standardne devijacije i aritmetičke
sredine pomnoženim sa 100:

δ
V = ⋅ 100
x
Koeficijent varijacije je postotak standardne
devijacije od aritmetičke sredine.
PRIMJER: Izračunavanje varijance, standardne devijacije i
koeficijenta varijacije
TABELA: Sudionici prometnih nezgoda prema godinama starosti

Godine Broj Precizne Sredina


starosti sudionika granice razreda
fi xsi fi(xi-x)2

0 – 4 12 0–5 2.5 1152.48

5 – 9 20 5 – 10 7.5 460.80

10 – 14 28 10 – 15 12.5 1.12

15 – 19 19 15 – 20 17.5 513.76

20 – 24 11 20 – 25 22.5 1144.44

Ukupno 90 - - 3272.60
Rješenje:

2
∑ f i ( xi − x ) 3272.6
µ2 = = = 36.362
∑ fi 90
δ 2 = µ2 = 36.362

δ = δ 2 = 36.362 = 6.03

δ 6.03
V = ⋅ 100 = ⋅ 100 = 49.02%
x 12.3
Primjer 1 – negrupirani podaci

• Zadan je sljedeći numerički niz:

202 206 190 196 198 208

Izračunajte:
a) Raspon varijacije
b) Donji igornji kvartil
c) Interkvartil
d) Koeficijent kvartilne devijacije
e) Varijancu
f) Standardnu devijaciju
g) Koeficijent varijacije
Primjer 1 - Rješenje

xi rx (xi- x )2
202 190 4
206 196 36
190 198 100
196 202 16
198 206 4
208 208 64
Σ 1200 - 224
Primjer 1 - Rješenje

• Raspon varijacije

R = X max − X min = 208 − 202 = 6

• Donji kvartil
N 6
Određivanje rednog broja: r1 = = = 1,5
4 4

r1 = 2

Određivanje kvartila: Q1 = 196


Primjer 1 - Rješenje

• Gornji kvartil

3N 18
Određivanje rednog broja: r1 = = = 4,5
4 4

r1 = 5

Određivanje kvartila: Q 3 = 206


Primjer 1 - Rješenje

• Interkvartil

I Q = Q3 − Q1 = 206−196 = 10

• Koeficijent kvartilne devijacije

Q3 − Q1 206 − 196 10
VQ = = = = 0,02
Q3 + Q1 206 + 196 402
Primjer 1 - Rješenje

• Varijanca

µ2 =
∑ i
( x − x) 2

=
224
= 37,33
N 6

• Standardna devijacija

σ = µ2 = 37,33 = 6,11
Primjer 1 - Rješenje

• Koeficijent varijacije

σ 6,11
V = ⋅100 = ⋅100 = 3,06
x 200
Primjer 2. – grupirani podaci bez razreda

• Na kolokviju iz kolegija Statistika 30 studenata ostvarilo je


sljedeće rezultate:

Ocjena 1 2 3 4 5
Broj studenata 3 4 9 10 4

Izračunajte:
a) Raspon varijacije
b) Donji i gornji kvartil
c) Interkvartil
d) Koeficijent kvartilne devijacije
e) Varijancu
f) Standardnu devijaciju
g) Koeficijent varijacije.
Primjer 2 - Rješenje

xi fi Kum. niz fi(xi- x )2


1 3 3 15,46
2 4 7 6,45
3 9 16 0,66
4 10 26 5,33
5 4 30 11,97
Σ 30 - 39,87
Primjer 2 - Rješenje

• Raspon varijacije

R = X max− X min = 5 −1 = 4

• Donji kvartil

N 30
Q1 = = = 7,5 Q1 = 3
4 4

• Gornji kvartil

3N 90
Q3 = = = 22,5 Q3 = 4
4 4
Primjer 2 - Rješenje

• Interkvartil

IQ = Q3 − Q1 = 4 − 3 = 1

• Koeficijent kvartilne devijacije

Q3 − Q1 4 − 3 1
VQ = = = = 0,14
Q3 + Q1 4 + 3 7
Primjer 2 - Rješenje

• Varijanca

µ2 =
∑i i
f ⋅ ( x − x) 2

=
39,87
= 1,33
∑f i 30

• Standardna devijacija

σ = µ2 = 1,33 = 1,15
Primjer 2 - Rješenje

• Koeficijent varijacije

σ 1,15
V = ⋅100 = ⋅100 = 35,25%
x 3,27
Primjer 3. – grupirani podaci s razredima

• Zadan je sljedeći numerički niz:


Starost u godinama Broj zaposlenih
21 – 30 32
31 – 40 162
41 – 50 404
51 – (65) 142
Ukupno 740

Izračunajte:
a) raspon varijacije, donji i gornji kvartil, interkvartil,
koeficijent kvartilne devijacije,
b) varijancu, standardnu devijaciju i koeficijent varijacije.
Primjer 3 - Rješenje

Starost Br. Precizne xi i Kum. fi(xi- x)2


zaposlenih granice niz
(fi)

21 – 30 32 21 – 31 26 10 32 11858

31 – 40 162 31 – 41 36 10 194 13861,13

41 – 50 404 41 – 51 46 10 598 227,25

51–(65) 142 51 - 65 58 14 740 23083,88

Σ 740 - - - - 49030,26
Primjer 3 - Rješenje

• Raspon varijacije

R = X max− X min = 65− 21 = 44

• Donji kvartil

N
− ∑ f1
N 740
Q 1 = L1 + 4 ⋅i = = 185
f Q1 4 4
Primjer 3 - Rješenje

(nastavak izračunavanja Q1)

185 − 32
Q1 = 31 + ⋅10 = 40,44
162

• Gornji kvartil

3N
− ∑ f1
3N 2220
Q3 = L1 + 4 ⋅i = = 555
f Q3 4 4
Primjer 5 - Rješenje

(nastavak izračunavanja Q3)

555−194
Q3 = 41+ ⋅10 = 49,94
404

• Interkvartil

I Q = Q3 − Q1 = 49,9 − 40,44 = 9,50


Primjer 3 - Rješenje

• Koeficijent kvartilne devijacije

Q3 − Q1 49,94 − 40,44
VQ = = = 0,11
Q3 + Q1 49,94 + 40,44

• Varijanca

µ2 =
∑ f i ⋅ ( xi − x ) 2
=
49030,26
= 66,26
∑f i 740
Primjer 3 - Rješenje

• Standardna devijacija

σ = µ2 = 66,26 = 8,14

• Koeficijent varijacije

σ 8,14
V = ⋅100 = ⋅100 = 17,99
x 45,25
LITERATURA

9 Šošić, I, Serdar, V.: “Uvod u statistiku”, Školska knjiga, Zagreb,


2000.
9 Šošić, I.: “Primijenjena statistika”, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
9 Šošić, I.: “Statistika”, udžbenik za srednje škole, Školska
knjiga, Zagreb, 1999.
9 Čaval, J.: “Statističke metode u privrednim i društvenim
istraživanjima”, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1992.
9 Rozga, A., Grčić, B.: “Poslovna statistika”, Veleučilište u Splitu,
Split, 1999.

You might also like