DIFERENCIJALNA SLIJEGANJA

Diferencijalna slijeganja
Slijeganje temeljnih konstrukcija problem je s kojim se ljudi susreću od samih
početaka gradnje. Njihova veličina primarno ovisi o težini konstrukcije te
deformacijskim karakteristikama temeljnog tla. Prilikom analiziranja navedenog
problema potrebno je razlikovati pojmove jednolikog i diferencijalnog slijeganja.

Što su diferencijalna slijeganja?

Slijeganje temeljnog tla predstavlja vertikalni pomak površine tla uzrokovan
djelovanjem opterećenja objekta. Prilikom i nakon izvedbe objekta, slijeganje
temeljne konstrukcije smatra se uobičajenim i do određene granice prihvatljivim.
No, potencijalni problem javlja se u slučaju pojave diferencijalnih slijeganja.
Diferencijalna slijeganja predstavljaju nejednolika slijeganja temelja koja mogu
biti posljedica više uzroka.

Slika 1. Različiti tipovi slijeganja temeljnih konstrukcija

Najpoznatiji primjer posljedice diferencijalnih slijeganja predstavlja kosi toranj u

Pisi čija je gradnja zbog problema sa diferencijalnim slijeganjima i naginjanjem
trajala dva stoljeća. Budući da je Pisa izgrađena na močvarnom području, gdje
geološki profil tla sačinjavaju glina i fini pijesak, te je karakteristična visoka razina
podzemne vode, uvjeti za gradnju visokih objekata od samog početka nisu bili
najbolji. Glavni razlog diferencijalnog slijeganja te naginjanja tornja predstavlja
veća deformabilnost i stišljivost temeljnog tla na području ispod južnog dijela
tornja. No, diferencijalna slijeganja mogu prouzročiti značajne probleme i drugim,

1
 DIFERENCIJALNA SLIJEGANJA

nižim objektima te je nužno poznavati potencijalne uzroke kako bi se ista

eliminirala, ili smanjila do prihvatljive vrijednosti.

Slika 2. Kosi toranj u Pisi (slika lijevo); geološki profil tla na lokaciji (slika desno)

Uzroci diferencijalnih slijeganja

 Tlo različitih litoloških karakteristika u horizontalnom smjeru (različita stišljivost i
kompresibilnost tla ispod različitih dijelova temeljne konstrukcije).
 Isušivanje površinskih slojeva tla.
 Blizina drveća sa širokim korijenjem.
 Puknuća cijevi, kanalizacijskih odvoda i sl.
 Iskopi u blizini građevine.
 Različite dimenzije i dubina temelja objekta.
 Vibracije.

2
DIFERENCIJALNA SLIJEGANJA

Slika 3. Neki od mogućih uzroka diferencijalnih slijeganja

Slika
4. Diferencijalna slijeganja i pojava pukotina uzrokovana različitim deformacijskim
karakteristikama temeljnog tla

Kako prepoznati potencijalnu pojavu

diferencijalnih slijeganja?
Zanemare li se ekstremni slučajevi poput kosog tornja u Pisi, najčešći znak
diferencijalnog slijeganja jest pojava pukotina na objektima pod kutem od 45˚,
najčešće oko otvora (prozori, vrata). Ako u tlu ispod objekta dođe do pomaka, ili

3
DIFERENCIJALNA SLIJEGANJA

ako je dio objekta temeljen na stijeni, a dio na crvenici ili nasipu, posljedica je
promjena stanja naprezanja koja se prenosi preko temelja na objekt te dolazi do
pojave pukotina na zidovima.
Bitno je razlikovati pukotine mrežastog oblika koje ne predstavljaju opasnost na
stabilnost objekta te se javljaju radi loše izvedene ili dotrajale žbuke, od vertikalnih,
horizontalnih ili kosih pukotina koje su karakterističnije za rubove objekata te
ukazuju na potencijalna diferencijalna slijeganja.

Slika 5.
Pukotine na zidu objekta uzrokovane diferencijalnim slijeganjima

Metode prevencije i sanacije posljedica

diferencijalnih slijeganja
Posljedice diferencijalnih slijeganja mogu biti značajne te dovesti u pitanje
stabilnost cjelokupnog objekta, stoga je potrebno poznavati moguće načine
prevencije, a ako su se diferencijalna slijeganja već dogodila, i metode sanacije
temeljnih konstrukcija.
Na prevenciju potencijalnih diferencijalnih slijeganja najviše utječe provođenje
adekvatnih istražnih radova na lokaciji na kojoj se predviđa gradnja. Na temelju
rezultata istraživanja dolazi se do optimalnih rješenja u vidu vrste temeljenja
budućeg objekta, kao i mogućeg tipa poboljšanja tla na lokaciji.

4
 DIFERENCIJALNA SLIJEGANJA

Geotehnički istražni radovi ključni su i kod provedbe sanacije temelja radi

pronalaska uzroka diferencijalnih slijeganja. Ovisno o određenom uzroku, definira
se najoptimalnija metoda sanacije temeljne konstrukcije. Sanacija temelja može se
izvesti primjenom više tehnologija, a najčešće korištene su:

 Sanacija temelja podbetoniranjem.

 Sanacija temelja mlazno injektiranim stupnjacima (jet grouting).
 Sanacija temelja mikropilotima.
 Sanacija temelja ekspandirajućim smjesama.
Uzevši u obzir moguće uzroke diferencijalnih slijeganja te utjecaje istih na
sveukupnu stabilnost objekata, neophodno je voditi računa o njima prilikom izrade
projekta temeljenja i uređenja temeljnog tla te ih smanjiti na prihvatljivu vrijednost.