Fovisti su bili umjetnička skupina osnovana 1905. u Parizu.

Fovizam nije bila povezana umjetnička skupina. Ti su umjetnici samo jedanput zajedno izlagali. Iz
njihove će umjetnosti niknuti njemački ekspresionizam.

Fovizam možemo opisati kao vatromet neobuzdanih boja. Naime, grupa umjetnika osjetila je potrebu
da bez ustezanja izraze nadu i vjeru u bolju i sretniju budućnost, radost i optimizam na početku novog
stoljeća. Fovizam je bio prirodan, jednostavan i iskren izraz nesputanosti pravilima i slobode
izražavanja. Zbog njihova kršenja svih pravila i načela akademskog slikarstva u oblikovanju i primjeni
boje, te osobito neobuzdana temperamenta, jedan kritičar ih je nazvao "les fauves" (franc., divlje
zvijeri) na što su fovisti s oduševljenjem prihvatili taj naziv.

Glavno obilježje fovističke umjetnosti je žestina boja i deformacija likova. Na slikama se primjećuje i
odsutnost perspektivnih zakona. U djelima njegovih najistaknutijih predstavnika i osnivača (Georges
Rouault, Henri Matisse, Maurice de Vlaminck, André Derain) možemo ipak vidjeti iskustva
impresionista – čiste boje bez crne, toplo-hladne boje za svjetlo i sjene … no možemo prepoznati i
utjecaj Gauguina i Van Gogha u smjelosti i čvrstoći poteza kistom. Fovisti su rabili isključivo čiste boje
iz tube i postavljali su razne snažne boje jednu uz drugu.

Fovistički "nesklad" forme i čistih boja nije bio tako "divlji". On se osnivao na spoju kvalitativnih i
kvantitativnih komplementarnih osobina boja. Dakle, oblici su bili prilagođeni bojama. Naravno,
zatečenoj publici i kritici te slike su izgledale kao proizvoljne deformacije oblika, pa su te umjetnike i
nazvali divljim zvijerima. Moralo je proći dosta vremena da se u "divljem" Matissu prepozna jedan od
najuravnoteženijih umjetnika prve polovice 20. stoljeća.

Slika je za Henrija Matissea "ritmičko raspoređivanje linija i boja na ravnoj površini". Portret gospođe
Matisse (1905.) – odstupanje od lokalnih boja, fovistički kontrasti, iskorištavanje komplementarnosti
boje, neprirodnost, karakternost. "Točnost nije istina" - teza je čitavog modernog pokreta koju su prvi
formulirali Matisse i fovisti.

Georges Rouault izražava ljudsku dramu kroz lice i tijelo čovjeka i kroz cijelu strukturu slike. Odnos
boja, zgusnutih do boje krvi i do crnila, u funkciji je s psihološkim izrazima njegovih patnika, koji
pobuđuju suosjećanje. Suglasje vjerskog osjećaja i slikanja vitraja. - Glava Krista, i Stari kralj –
dinamičnost tamnih debelih linija i ploha boje između njih, napetost.

ODLIKE: - uporaba čistih, jarkih, sirovih boja

- Uporaba boje izravno iz tube

- Odbacivanje modelacije
- Odbacivanje iluzije prostora
- Utjecaj postimpresionizma
- Utjecaj afričke umjetnosti
- Utjecaj primitivnih kultura
-