21.

Fenomen vjerovatnoće-(pojave pri čijem modeliranju koristimo elemente

vjerovatnoće)
Za neke pojave nemožemo unaprijed predvidjeti ishod npr.kada bacamo kockicu ,ili kada popunjavamo tiket na kladionici ili
kada uzimamo životno osiguranje...
Matematička disciplina koja se bavi predviđanjem da li će se neki događaj desiti ili ne zove se vjerovatnoća

21.1.matematičke definicije vjerovatnoće

Pojam vjerovatnoće se u matematici može definisati na više načina.
• Klasična definicija
Posmatrajmo neki eksperiment pri kome se može desiti k različitih jednako mogućih događaja, naprimer pri bacanju
kockice za igru može se desiti 6 događaja.Te događaje zovemo elementarnim događajima. Događaje obilježavamo velikim
slovima latinice.Npr.kod bacanja kockice imamo elementarne događaje E1-pojava jedinice,...,E6-pojava šestice.
Osim elementarnih događaja imamo i druge događaje npr. Događaj A-pojava broja djeljivog sa 3.
Specijalni događaji su:
1. Sigurni događaj E-on će se desiti pri svakoj realizaciji eksperimenta
2. Nemogući događaj -on se neće nikada desiti pri realizaciji eksperimenta
Vjerovatnoća događaja A je odnos broja povoljnih elementarnih događaja i uukupnog broja elementarnih događaja i ona se
obilježava sa P(A)
➢ Kolika je vjerovatnoća pomenutih događaja vezenih za bacanje kockice E1,...,E2,A,E, ?
Iz ovog eksperimenta možemo zaključiti da je vjerovatnoća nekog događaja nenegativan broj iz intervala 0,1 može se iskazati
i u procentima.
➢ Koji su elementarni događaji pri bacanju novčića i kolike su njihove vjerovatnoće ?

• Statistička definicija vjerovatnoće

Posmatrajmo sada situaciju da isti eksperiment (bacanje kockice ) izvodimo određeni broj puta , recimo n=100 i da se
pri tome događaj A realizuje 16 puta. Broj realizacije događaja pri izvođenju eksperimenta zovemo učestalost (frekvencija)
događaja i obilježavamo je sa m(A)
m( A)
Količnik zovemo relativna frekvencija , a broj kome relativna frekvencija teži kada n→ zovemo vjerovatnoća
n
događaja A i obilježevamo je sa P(A) .
m( A )
Zato za dovoljno veliki broj izvođenja eksperimenta možemo uzeti da je P ( A) 
n
Npr.Francuski istraživač De Bifon bacio je novčić 4040 puta i dobio grb 2048 puta paje rel.frekvencija bila 0,5069
Engleski statističar Pirson bacio je novčić 24000 puta i dobio grb dobio 12 012 puta pa je rel.frekvencija bila 0,5005
• Geometrijska definicija
Definiše vjerovatnoću preko površine ili dužine datog skupa . Recimo ako je skup A podskup skupa B kao na slici i ako slučajno
biramo tačku iz skupa A procjeniti kolika je vjerovatnoća da ćemo izabrati tačku iz skupa B.

Tražena vjerovatnoća će biti količnik površine podskupa B i skupa A

površina B
P( B) =
površina A

A--------- B Slično postupamo kod dužine linije

Pr.Kolika je vjerovatnoća da ćemo izabrati tačku u trouglu koja se nalazi između srenjih duži trougla
21.2.simulacija fenomena vjerovatnoće
Na kraju pokažimo simulaciju bacanja novčića na računaru

Da se podsjetimo simulacija predstavlja izvođenje eksperimenta

nad modelom realnog sistema uz pomoč računara
Korističemo porgramski paket Excel 2007

Prvo se upoznajmo sa jednom novom funkcijom excelu RAND() koja generiše slučajni decimalni broj iz intervala 0,1
Primjetimo da ova funkcija nema argument
Pr.izračunati približno vjerovatnoću da će pasti grb.Novčić bacati 50 puta .
1)u prvu kolonu ćemo unjeti redni broj bacanja (automatsko popunjavanje)
2)u drugoj koloni ćemo unjeti 50 slučajnih brojeva pomoću funkcije RAND()
3)u trećoj koloni ćemo , pošto je vjerovatnoća pojave grba P(G)=0,5 1 ako je broj veći od 0,5 a u protivnom 0 , što ćemo
postaviti korištenjem funkcije IF gde kao uslov u prvom polju logic test stavljamo adresa ćelije>0,5 a u ostala dva polja:value
if true stavljamo 1 odnosno u value if false 0 .Jedinice će nam predstavljati pojave grba a nule pojave pisma
4) Zbir jedinica se može naći pomoću funkcije SUM i on predstavlja učestalost događaja G , a vjerovatnoća je približno
m(G)/50

Šta će se dogoditi sa procjenom vjerovatnoće kada broj bacanja povećamo? (100-puta,200,500)

Šta zaključuješ?