VUSOVA BIBLIOTEKA 6 Charles WIGHTON i G. PEIS NACISTICKI SPIJUNI ()) OPERACLIA PASTORIUSeet miesera poslije Peay! Harboura, nacistitka oba tajna slutba Abwehe u Sedinienim Amorim Dreave rma dotivjela je tetke udaree, Ogcomnt ‘nasiovi u njujorsiary ovinama, kao i u lstovima ostalin velikin gradova, jovial su Amerikaneima vijet o njemaeko) Bplsunsg moved Jedne jedine noel FBI Je ohwatio gotovo. itavu mredy Abwelira 1. kolovoza 1841, ibtaknutl Sef Abwenra Lahousen lakonskt Je’ pribiljetio u sea} dnovnik »Prema levjettajizna oat al Setnjnih Americkin, Drv usoter sepnja uhapien jo teideset { fedan niematiowamerieid agent nal subs it fe dleavay a Ampicue. an im toga zahvaliujuel tevjottajima United Pressa_i Asscinied Press, berlin upravilath organineje deenall fu da je do haplenia doilo uslijed sizdaje jednogdvojnee Rlewatko-ameritiog agentac. I Lahousen je. dodao sda Je Uljed th hapSenja cjelokupna mreta agenata Abwehra, take ubadena SAD, zadabila seen udarse. ‘U atuin moinentu visokt njemaék funkeioneet Zestoko su prigovarall njemu 1 Canarivu zbox tog dorsdaja, Abweh Te Lelnlo “nesta sto se atatea “weaprostivom: grektom we avira obaviestainim sluebama avijeta: dopdstio Je da Dude rank kan. T Ribbentrop ¢ boyao da ée Jamo otkivanye postolania niemagke mreze 4 Siedinjonim Ameriékion Drdawama doves a dafinitivnas:prekida vet Tonsley dosta osiablienth dol ‘atsit odnost Tamed Niematie { Weshinstona. {doista, w iotnim mjesecims 1011 o¢nosi SAD 1 nacstl eke Njmatio bill su tein. ategnu, blizu hladnog tats Roosevelt jo ved dvije godine neprentano prosirvaa arserieh pomoé Britanchna, tz SAD je apoevan njemaal ‘smbesadr 2 nn njegavu je mieshr ostan samo otpravnite poslova Holt Te fctavan formiaine odnos ¢ draavnim selretator Corde Hom, ‘TH sedmieo ranije americke sedinice ieecente suse 2a fla. Ratna tyedave SAD peatle eu ave do sland ase: Hidke koncoje u kojtina su bili t beitanskt eodeve ‘ureufanl abog tih, dogadaa piemadkt visstodr¥et odludil su da ne poduzma mista stn bt ubezalo sludbent ulasale Ame: Pileaea tt dri setae tat Tali fe dakie shvatitiizbunu, dane kaéemo ¢ pantku. koja jou niematiin diplomatskim ikrugovima prouzroKvalo hheatanye agenata Abwenra 0 Sjedinjeninn Ameri¢kin Deda ‘Gea sve to njomae ministar vanish postova Ribben ro nile bio u pestalfskim oenostma sa. Sefom Alwehra Canar- Sota nile bir sreisiva da napada Abweht. Ministar se, alte, porary da 1 kod Hitlern najenengi@aije optd sjude labial. zhox novkgnvmenosti Titer se po svojem obltajy, raxbjesnio. Cetedeset | osam sutt posto Je Lahousen ‘upisao’ udnevalle ‘navedene faze Fitna’ fe porvan Canarisu t) novi Hitlerow glawnt Baby ut por zadin tating trons. Ova dvotiea pelsusteovala st peanatirn Flhrerovinn”urtanjima { plaénion keizama Zatim, ‘ave histerije, Hitler Je-2atea2i9 od Canarisa da rnu abjast ako ‘e'motla dos! da take indale aloe to monute apodine admiraiat — wikan fe ‘on, — Ral so mogla dogodlet talera steur? Trogin, oblate lenge. ‘So sx vite coin titlerova urlanie, sleda adzicatova lava ave se vie sagsbala. Gntan je ben edgovorn date se bev {aller ‘Hitlecova liesa nije tao atisan, Ser Bote od id Haga, Canaria je ange teak treba postupail silvers On Je fekao da lee poeme mut! od eerpliencat dbl roe att ie = Mein Pubrer — poteo Je mirno — siqusan sam da éete s sieitl testa stain sono neu proilogsustell u Siedie Denim Arseriticm Dizavama, Vi éete te sett da sama ajudl eopoviedniatvo uAbweheu. zaldsisio da Ye: prileko potzebno potpuno reorganizital nas melt w Ameril, Vi en {edn nay je Fal ur t0 vetieme ofirlo 1a Je maton toga Blo Sealno budan. Cintse da jos T danas, uspekeoy svi podaseitn Ijin opty, mi nonio.potedise toga voy. Prot ‘Nesposoban da progovot rj, Bitler fe samo pagledom aint Canaries. T predobro to sjeao aveqa na Sto 30 Ganaris podsietis. Reatkim Je pokretom sipustio Canara | Eahousera, f Kad je potetkom 1955. Canaria dofgo na éelo Abwahra sktionoat ganizaciie @ SAD bila fe porpuno iesotina. Dei iodine io su siete nacstigkp preusiman e vient pat seein w obavi cao i Canaria prota ie Stan dinjeniee a Je slanata u lovala po prncipa ‘eval 28 anes, Ne samo Avo Se sarvim mingn Heydiehova Spljunaau w evim ketovima Sjedinjenth Ameriékin Drdava, 1 Abwehr Ie spomao kako fe njegor posao na teu miesio teiko Kempromitinan. Canaria nie kad moguo ctkel Go Koje so njere FEI infiliitao u ta mrera oguleeljenih ama tera, ‘Ail potkraj tridesctin godine, ade dosno. Canuri, Postalo te Jasno allen Jo nfernacka Sbavjelaton slutba sabe: {tana tdkelm bojedianim Inteliatvam. Strar Je (bila ‘hp Vidielo at fo neki agent 28 vest, inate start Haag Abwehts, Supio'udofovor s Nem Rumrichom, porpuno rastojnitt ijemeem iy Sudela hol je u Sjedinjenim Ameri Drza Yama podraavao izvanredne odnose s nacitfom, pasion ‘Bez znanja berlinskog glavnog Saba Abwehra, tat Je tokasti Nijemae: nagoverto egenia’ da se eajedno taste Bothvat _u koji je trebelo upiest nels. goneela. ameriéke Ermije. Ban se svtojeo tome da ge ta general bilo vierae anjem, bilo prjevarem, peal da ixda fnerte 0. opéo} m= Billzactit SAD, Ne zna se Kako, sl je Rummrich uspio pribawst siuabentfaksimil 2a, aeglavijem. Ministarsten Pata, Natron toga porvan fe generala na eastanal bar ; animes Jo general dah obit BR, straga je pote. Humsien Je bio uhapfon {pa rijere Inteaze leas je Upeavo nevierojatan bro} mena. Mara. ifudh oat koh ekt pata mi ka mall namanye vere 8 Abvehrorn, fifa fe cdteat ‘hapten All'meda 2eteama_ koje a0 pole 1 Flop hala et cntotice » broaa *Europae deaanije iber- ‘#a}Onn Je bila ozaata ao velo siguren kuti Abwteen 7 ‘neds New Yorke 1 Hamburg ‘Taka Je, dale, bio Task nacisigke parle na koi fe Ccanae hd pati Hitesa = Ran ipa rere koje Je mora odtaet da Bi so seein fete siti. en, jo prlio hnpten}a 1858. Canaris fo pofeo postavict novi, lo sloteny maedtt Abwrehn. ooo} spin fost Stride nana! ave. Avevo, | io) potpe novos mel FT Ye ied Osh, poxutia bade Canara zapravo nije imao posma o onome fo se dogodo. 2 swe gaan Hot aa Ease st ozarno. peoutavati iavieta}e‘amerizke stamoe, kag 1 dosta telamne Urtojave poslane od njemaéce amosaro i Washins: oa wollen Sefova Abwedra saci su na refeto Sitavu liste lyuai ae ator PBI Vip im Je bee posalo Jango ch tu 20'S. nn strane brave nail goiovo svt miinov! oisisina i igen. Cahoatend jo bila jer sn srina tspjeba Pen Rad zit Je pogled pao na ime Hoje x nelzilo na et liste: hap fits Prederiea Jouberta Duqesnes, naupsstovanies genta Si Njrmadkn). Cetertstljain on J vibe ft munte peavinn intervalina‘peinan pine njemaeee ober leftajne sabe: Tetons geadanina Duguespea uhvatilt su Englew za yrijeme rata Buriat onli na dopivnent aatvar tone {Dulunate: Depnctican na Bermude osloboden Je pole nek ithe gadine 1 postawien 2a dapisiva ameriekth 9 frome ovina, Posie tga omulao fo see na Dalekory tstoku Kon tbianja:prvog setkiog rata pogeo ye dielvatl_ pod imennm austraitog oftelra, Staushona. PamoeNivemacs dlospio je ZOls. u kandon. Kasnije se healio Gn je posto teaploniy na bitanscw krstarieu stiampshines koja Se ode tela u arate sjeverno od Okada 7910. -Na nfo} se tad nalazo oral Kitehener na pate w Husiju, Duquesne fe zat ope Firap eto, saboter 0 ajujosko) tue, kao Iu raznim tara {ntotne abate Sfedinjonih Drdava, Stanovits mae. rljeme Sioitta prafaia Jumma Amerika, alt‘podotasica nacista na “vist natan tan Siedinjenin Drzavama, Zahvaljujues nove foi pomodt"Nijemaca, on se. namferto wo. aeronnwti Mudie 'Niesovo sme na itt uhapfenth kao t mnoga drugs, otk In su da je sod someridees ese Abuiehra inbatena i s70 Tahotsen Je nastavio pomso prouguvatl lista, Tzenada Je povtinas Mein Gott! Hore Admiral, uhvatit,su 1 Hermanna ‘tanga! ako ste, do davola, mosit pronac!?"Ta on nile ma nikaeve wee a mechan, “a anaes Je alvatio udarac, Prougavajudl s Labousenam Opes Vibe release mepeeiace cisaetaatsadnoace es = Netto Jeu tome nejasno, Lahoutene —~ rekzo Je on tanenadat Gx ja tsogo sun nes So mi be uti tee an Canarisovim He Lang je ria vor seca ima Canaisvim Hermann Lang Je zauinoo sear past eal Bae Cova Wola godine uéinio velike usluge njemagko} obavjestajno) sluzbi, Canaris Je Evade nou aati da ie do ral star ve deadly mt Halena Hamburgy — nazedo J. —~ ‘Rests mu dn tse odmal Jor, On afer Lang ima u aa il ain ie Saale:malog prsta kao uostalom 1 sve stale: Izuzev nekih slinica, fon je sudjolovao w postavijanju éliave mreze, ‘Spomenutl Ranken, komandant u najboliim godinams. predstavio se nesio Kathije na Tirpltzuteru, Ranken nije bilo ‘iegove prave ime, ali ga je Canaris avap tako 1 mi éemo Siijedit njegov primjer. ‘De Ranken cbavijao Je nix godina dutnost poslovnos Qovjeka t Siedinienim Drfavame, 1 danas nije Jo8 sasvim oznato kakve su bile njegove veze s Abwehcom podetlcom tridesetih godina, all fe sicurno da se 1097, povezao na polo- 2eju komandanta § giavnim stabom Abwehra u Hamburgu. Smjeftena u zgradl 1 Sophlemterrasse vaino} arterifi velike njematke luke na sjevers, hambuéka postaia upravijala je svim operaclfama usmjerenim protiv Sjedinienih Drdava, Vellke Britanije 1 drugih zapadnin zemslja, Dr Ranken pri- pidao Je, sual Koo} ve Ratnburike ukovodsto povielo Gadatake G4 stvor! nova meer u Sjedinjenim Drfavarna. Niesov prvi suradniic bio je staxi pognantk Duquesne, nedonvatilv ios od prvih ofenziva FBI-a. Pomodu namjeste hike koe su Spotl! 4 prekooceanskim linijama »Flemburg- “Amerika: | sNorddeutscher Lloyds, dva su Covjelea, Jedan Homburg, drugi u New Yorks, odinal potell postavijatt l= gantsku spijunsku mareza Koja bl pokrila éitave SJedinjene Brtave, nachranglnte cbaviatenia lo Je dobro organises, Pra: ‘Mine brodova dafao bi w hamburikl Importno-e ur Upotraiio doktora Rankena koji je slutbeno bio jedan od ‘ektora podtreéa. = ‘Po wobléajenom postupku, lurir {e ix tuplieg ttapa lzvadio porukt nd Duguesnea, Dodan Je: = Imam 03 nefto 2a vas, Here Doktor. T postavio Je na stol neku stvar koja je na prvi pogled lngledala kao snall_ model avionsice elise, "ta fe to? Gaje ste to nasil? — pitao Je Ranken. Prije nekoliko mJeseet_u njujorskom baru Kol redovito posjecuiu_ameritki Nijemet sklopio Je peliatelistvo s nekim Fritvom Soebnom, stacin NUJemeen poznatim w taj Setvrti ‘pod nadimicom Papa. Ta} fe éoviek izrazio felju da pomogne Njematico} 1, 2a vriieme njihova posijednjeg susceta, izvadio Iz ‘sepa nial’ ellsu. Prema njegovu abjasnjenju. ona potjexe {a tyomice adie fe on zaposten ieao poslove Hanken te bio indenter, alin to) ellsl nijo vidio mitts osobitn nanimtjivo, Madutimn, poslao fu fe & gaunt stab Lutt= Wwatte, u Berlin, adje je potvrdeno njegovo midenje. pak Je preporutio pratioca’ da i dalfe zadr3i Kontakt $3 starcem, Mogao bi im eventuaino prufiti obavilesti 0 tehnie kim ameriaiim pronalascima, ag Tuseamiee Kamae patine so veato, tx Rann Je invukno ‘= Sto ml jok donosite? — raspitivan se Ranken. Bratilae je ebjatnjavao da so posredstvom Pape upoznao s.gakin Paulomy amet Rijn, Wot ral ata] for Poul Je dao podatak da Jo uposien lexo kontrolor tekuée vepee ul tarnlel Norden. Prilikom posllednieg surreta predao Je te omate, dodajuél da tmaju velit vrijednost. Ranken Je astavio wobigajeno pitanie: = A keliko Je 2a to tradi? = Mista, aprolutno nlita — odgovorto Je pratflae, — AUL pak sam insistireo: pitas sam ga kollke bi trafio da nom donese { druge planove, ako bl Berlin blo walnteresinan 2 ali. Pravio se da te povrlfeden. Uvjeravag me da mu ie Jeding delja da pomagne Niematkof. “Wanker se Doéesa po glavi, Do u tentine je poznavao Spjunatu 1 njezine naltosije strane, AN! se Jo8 nile susreo s'tovjekom kolt Bl edblo novae. ‘Nacrti su Bilt odvite slofeni 2a nfegs. Ponovo se obratio ninistarstvu avifaelje u Berlinu, T opet fe odgovor Bio: sNe~ Zanimljivo. Radi se vjerojatno o nekome tko Zell da dote do navaea bilo koiim puter.« ‘ll se Rankcen nije zadovoliio tim odgovorom. Nite nikako. mogao vjerovati da je Govjek Koji Je odbijao svaku nagrady ‘mogao danijetl nacrée bez ikakve vrljednosti. ‘Abwehr Je upravo poteo prorat mretu u Sleinjenn ‘Dr#avama 1 bilo Je potrebno da ce on lléno sastane s Duques- neom, Zdmundom Helneom (upraviteljem njematke filtjale TPorda, Kojeg je regrutirac Abwebs) { nekim drugim agentima u Ameriel. Ranken Je odluéio da svoje putovanie iskoristt 1 2a ispitivanie covieien koji je odbijao novee, ‘Potkraj 1987, godine dokior Ranken gmjestio se u kabint prvog rarreda broda sBremens, Na niegovim Je. ispravam: Stajalo da Je snjematii infenjer na slulbenom putu u Siedi- njene Driaves. Nekoliko dana kasnije stigao Je u New York, ‘sje Jo FBI fotogeafirao Herr Doktora na mostiéu za iskrea} da on o tome nije imao ni pojma, ‘Naiprije Je polao u hotel »Tafte, Zatim, prema mjerama ‘opreznosti uobitmjenima u Abwerhu, on se posiije nekollico ‘dana presello u hotel »Astoriae. Uostalom, 2a vrijeme éltavor horavks morao je neprestano milenjati sjedifte. Sedmlcams je uburbano radio u druftva Duguemea | drugih Sefpva mrete iti su se rezultati rada veé poteli navirati. Prento im Je in- strukelje o sabotatama kojima su trebali pribjeéi samo 2 sluéaj izbijania neprijateljstava tzmedu Sjedinjenth Drtava i Njematke. Tele nakon stanovitog vremena mogao Je ozblljno 1 mimo razmisliti o Covjeku koji mu Je poslao nacrte, ‘Jedne veer! poslije sastanka u doku s obavjedtajcem ‘Abwehra, doktor Ranken nagao se u biizini bara, gdje je zna0, a bi mogao naéi storea Papu. Tako je 1 bilo. Renken se predstavio kao prijatelj nje- mazkog pratioea broda i strpljive se u razgovoru interesirao, za spomenutog Paula. — Nile to njegovo zapravo zove Hermann da ga vidite? ‘Ranken je rado prihvatio pozlv, Sastanak je zakazan u stanu staroga. Sutradan naveger, taéno u sedam satl, Ranken je dotao u stan Papin, Nesto kasnije starac je uveo smedeg fovjeka, ca uskoy poput oftrice nova, Koji Je dugo odmjeravao Rankena iza ofala s tellénim okvirom. apa Het? Doktor, oyo Je Hermann — predstavio, Je "apa. y Vang, vitok mladié misi¢avih rule manuelnog radntka rlje bio govorifiv, #tavite pokazao se kao nepovjerljiv, Posto ‘su izmijenili nekoliko obiénih rije’i, Ranken Je mao osjeéas ‘da se pred nilm nalozi vrlo jednostavan radnile, kofl Je postao kontrolor proiavodnje u tworniet Norden zahvaljjuet samo svojem poslu i ozbiljnosti. Takoder je shyatio da je Lang xbox svoje instinktivne 1 gotovo djetatke Zelje da se veati u Nie- maticu ostalo duboko privréen rodnom kraj, ‘Nijegova rezerviranost doskora je popustila 1 on se dao ‘na detaljan opis-rada, Slabo zainteresiran u podetiu 23 ono Sto. mu je Lang priéso, Ranken se naglo uspravio na stoleu kkad je njegov sagovornike — bez tmalo uzbudenja — iziavio da radi tajno, 2a ratun U. S. Air Foree, na relacijt tzvjesnox nigana za pombardiranje, = Ono Sto sam vam poslao samo Je dio tog projelta — rege on, = Nitio na svijetu nema ekvivilenat tox aparata i Ja bib rado Felio da ga ima i Njematkea, Nikad neéu zaboraviti ‘majicu domovinu, Zolim da Njemacka uporna ovaj éudesni pronalazak, Jer bi joj mogao biti potreban: Rankenu Je stao dah, Ponaanje Langovo odavato Je naj- eshvatijtvlju Infantilnost. Ipale je uspio zadréati mir, U tom cas Lang je {2 ubrusa irvadio omot na prvi po- led sligan onima koje je Ranken primlo u Hamburgu, == Mo] s@ rad sastoj u kontroliranju sastevijanja nifana Norden — rete on — | sbog toga sain vas 1 mogao anabdieti planovima. Ja th donosim kul, dio po dio, | uvece kad moja Zena — Kola nema pojma o mojem projektu — legne, ja th kopiram. Ves sam vam poslao po brodsiom pratiocu dv ele- menta intesralnog plana, Evo Jol dvaju. ‘ Renken je padao 1z lznenadenja u iznenadenje Sve sum- nje prema Langu su nestale, Ova) Jednostavnt tovjek nije ‘mao ni pojma o modernim metodama Spijunate 1 niked mu nije palo na pamet da se dokument! mogu mikrototogratirat). Sve je radio ruigom., = All, dragi moj gospodine Lang — povikao Je Ranken — sve Je to tudesno! 1 naStiaten Langovim patrlotiamom, dugn mu Jo = Rei éu vam jednu sivar koJu u prineipu ne bih smio priznati na tlu strane zemlle. Ja sam oficlr njematke vojske {east mi nalage da vam kager da su ti dokumenti — ako su zalsta ono 9 éemu mi vi govorite, a ja ml fasa ne sumnjam tu vate rijedt — od neproclenjive vrijednosti, Njih biste mogli prodati mnogim stranim zemijama.., Francusko}, pa ak i Engleskoj, { to za golemu svotu novea. Ja sam, dakle, obave~ zan da vas upltam Koliko Zelite da vain platimo ako nase tenia sluzba potvrdt da se zalsta radi o planovima novog ‘Lang je pogledao Rankena razrogaéenih otiju. Zatim se uspravio { odresitim glasom izjevio: . = Herr Doktor, to ne dolazi u obzir, Zelim da uéinim neito za domovinu. Zelim da Njematka dode do takvog ni- Sana, Dadete i mi novae, baclt €u ga... bio bl to proklet wvo Ime — otkrlo Je Pa Tang. All alto ne biste 0 rakeBe malo stegnula grla, — U Ime Treteg Reicha éestitam vam 1 w ime Pubrera zahvaljajem vam... A sada, Koliko vam joS ostaje planova? ‘Lang mu je objasnio da izrada nigana zahtijeva fo8 veéu mnofinu ertefa, all kako on to radi veé due vremena, i2gle- dda da je avadio tri éetvrtine. ‘Suttadan naveéer Ranken Je dobio sve koplje od Langa. Sretnim sluéajem, pratilae koji je doveo do prvog Kontakta 8 Langom, nalazio se u New Yorku. Kad je dan ili dva kasnije ‘niegov brod polazio u Hamburg, prvi dio planova za niSan nalaaio se mudro sakriven u njegovo) kabini. Ranken je 7a- hitijevao od kurira da planove pohrani na sigurnom mjesti Hamburg, do njegova povratka u Njemadku, Herr Doktor tada je odiutio da svoj odlazak odgodi za peinaestak dana Lang je, nalme, obeéso da ée dotad zavrSiti éitav plan. T kad suse Ranken,” Lang i Papa susrell kod posljednje aie, ‘ubti odlaska olicira Abwehra, ostatals planova nalazio so ved ha puta u Njemaéiu. Ranken Je vodio ratuna o éinjenici da Je FBI mogao registrirati njegove susrete-s Langom. Nije, ake, Zalio da planove nox uza se: podijello ih je dvojicl drugih urira. Potetkom 1998. godine stigno je u svoj ured. Nekoliko ana kasnije vee je castaviien potpun plan aléana prema po- fedinim aijelovima, Vodeel ratuna o sudbini Koja je zadesila prva dva dijela projekta koje je poslao u Komandu Luftwatte, Ranken je odludio da sam ode u Berlin { izlozi titavu situa elju Canatisu liéno. ‘Admiral je pao u trans, Odmeh je pozvao glavnog teh~ ldkog savjetnika, koji je obeéso da ce ui roku od éetrdeset Tosam sati dati odgovor. Sutradan posilje podne Ranken se ‘predstavio u uredu Canarisa gdje je nalao admirala i nje~ gova tehnigara zadubljene u papire. Admiral Je odmah sko- Si: Ranken, jeste It vi svlesnt uopée Mo ste nam dont fell? Nije tmao vremena da nastavi, Strutnjak Je veé uzeo — Miesecima... yet 4 do toga. Ean, posijedn)l kek tehnike. Alt nikomu nije poslo za rakom a otkerije St bi to bilo. A peiznat Gu vam neéto: susavrsent nigan Kojim raspolae Luftwaffe ne vrijedi ni_prebite 0 bombardera 23 pikiranje tipa Stake, sigurni da mogu ogoditi ell. Ovo Ge unljetl potpunu revoluciju u naiu stra fegija na podruéju bombardiranja, ‘Admiral je preporutio Rankenu da, od:fava Kontakt 3 Langom: on Je vrlo dobro pomavao tehnitare Luftwaffe, Kao ito je { predvideo, onl su ga zaista zasull pitanjima... ‘advajali eu Kad Im Je Canaris podrugijivim tonom saopélo da mu Je tetko dobiij Langa na telefon 1 da im — prema Yome — ne mote dati odgovore na pitania. ‘Tehnidari Luftwaffe bili su uvjereni da mogu protavoditt nlfen, I odmah Je narugen prototip. Al, amerléke metode prolzvodnje u,serijama imale su znatnu prednost nad ‘Tre~ im Reichom i Njematka bi bila dala sve da dode do po- stuplea u proievodnji, Na kraju, poslije dugih £ potpuno bes- plodaih tzmjens poruka's Langom, Rankenu je naredeno da Svim shedsivima uvjest tvornitkog nadglednika da dode na kkrete vrijeme u Niematku. Na svojem je siijedeéem putovanju neumorni brodski pratilac noslo poruku od Rankena: Herr Dolstor bio bi velo Sretan da vas { valu gospodu moze ovog Hieta primiti u Nje- ‘matko} Keo qoste, Prusit 6o vam se na taj natin prilika da Yidite tvoju obitelj, Bila bi to 2a vas ugodna promjenac, itd. Lang Je imao neke teskoée dok je doblo dopust, ali je konafan. odgovor stigao: gospodin I’ gospoda Lang "odute- vilen| 9a So mogu peihvatit iubezni poriv dra Rankena. eta Lang 1 njegova Zena Betty ulereali su se, na patu u Hamburg, na bred sAmerikae... Sve je troskove snosio zehvalni Abwehr. Osam dana kssnije pristall sau ‘Cuxhavenu. Tee Sto so islreao, Lang je tuo kako njegovo ime fvileaja milerofon! pristanista Langa i njegovu Jenu vodit Je doveo u Berlin, gdje ih je smjestio u diskeretan, ali udoban hotel u blizing Kurflrst~ ‘endamm. Abwehr nije nikada dozeo da Ji e Lang obavije- ‘tio svoju Zenu o taint. Suéeaan po dolaséa Lani Jo Blo ctveden 1 une mint- starsive avijacie sje sa ga primi: Canarisovi predstavn oute wobitajenih taegovora, jedan Je tehniter preiao a vas foram vam neto pokazati, Here Lang — rete on — coavodedl porelicen i susfeant ured. “Fumo je bio isioden prototip sana Narden. Lang Je neko vjeme ostao bez ije Tako Je opskrblo Njemce potpunien Flasovinu, pak nije mogao ni zamisil da je prottip.mo- ho Dit laradon u tako keweom vemenskom rok. P38}1v0 rjc promatrao, a zatim se obratio tehnicera: ° PRcapejekoran ~~ reo je Jednostav. otoliko tedana on jo avakl dan vodio ragovore 8 nje- nadia seasecime, cieivajué im malo-pomalo metoge {seria prosvoanja nigana prknjenjene ti tvornil Nor ‘tn Zatim Je dobio odmor od nealiko Hedana da Di oblseo satel Ponudeno ma je — nekon toga'— da ostane stalno x ‘tredom Heichur Nokon remmiiianja, Lang Je odio. Daklo, nokog ljepoy Gana brant par se Ukreao na bod w prayed Row ona i, ita se te Abwelra, bio Je to ira} asiutaie Eine ea ‘Doktor Ranken nasiavio je iz, Hambures vot 4 raevi~ jatt svoju smeriéc mresa. Alt 1989, kad se vidjelo da je rat Reubjediy, ocilin ae poteo rezmatrall problem buduéih Ko- monikeetia's Amerika, ‘Kad je jechom dovriena britanska blokada, postalo ie otito as de summnjena porwie proto transatantskih pratiaca Dostat kesinje nesigurna, ako ne { sasvim nemogu. a0 avmnogin drugim sektorime Abwrchra, 1% ovom fe poeled {alo malo predvideno ne dagi tok: 1 taXo kad Je dato eto 1889, nto nije‘mao afm e 86" putem ‘pretosi porake Frinjene ir Amerie, kao ni instruc na relacft Nie ake“ SAD. “Ved duge vremena Ranken je Bio pod uksStenom vatrom prigovora ie Berlina 2bog svote nesporobnesti oda izradl 8 Fim sodio-veve tomes Sjodinjenih dreava 4 Njemathee, U to dota primo je tslefonset pasty odgovomog lia Abwehra 1 glavnom Stab semi, ameStenom.u Mnsteru, u West= inl 'Tay ma Je ofr’ javilao. da Je eklopien pornan— Stvo 9 nekim anteriism Nijemeer kot bt mogao bil od o- Hed. ay po Sovlek predstavio kno Harsy Sebold. Blo Je io~ euler wl froeniel sConslideted Aireratt Companys, i San Diewa, 1 Ralifor Tao jo nopriika spasoiem kad je dolasio u post maict a njematg, Lekalna pollelfauputila ge fe na rerionaini ured ‘abwehr iY — seleja konstaspjumate gale je on oterio fue veliko divienie 2a Niemacie ‘Sobold je Gak dao naslutiti da bi bio, voljan_da_utint nesio’m veel Heleh posto se vrati u Sjedinjene Drdave. Gait intervencia offeira Abwekra kod Renkens. Ranken Je dobro prespitao Sebold. Bio je impresloniran niegovim injavama, Hanken Je ofito Toran Dostaptt prema Drinepuma “ceeanizacje { proven slave Sebolda "preko Buguesnea i nekog deugog agenta u Sjedinjenim Drésvama, Ailton Niemadie ¢ Velika tania bile vee u ratuy Das Smuntkncije » Amenicom bile take i spore. A aati, a0 Ho sno trek, Ranken se nalazio ne uaaru ostein wriika Sovlinn Odlutlo fe, dee, da rskira 1 da Yerbuje Sebold A Mher odugovlatenjow leo Tadiooperstera “Taleva je odluka tradiln da Sebold ostane nekollko te dena it nekligo tnjesol dulje ‘ Niematko} dab saul Sov! posao: amenied Nijemae morso Je, dake, po uputl Ran Kcenovol, post w Koln i'w amertrn ionaalata ured do~ Ikumente, Po povmatia u Hamburg, ijavio Je Abwehru, da Jeave ured, fe Je, # davjemne take gedit, {bilo tatno, ‘Polla} sfeénja 1940, Sebold ie stigao u New York, Do- bio, je nalog da otror! nelea vesht tesmibhog ured, kako bi 5a taj natin prio svoja svar djelatose Otekjutt on Hultunje evoje vlastte-postaje, moro, Je edreati_ veee "Abwelrom posredovaniernpradioce na smeriékom brodis Scdeorge, Wostinatone, Kost Je odslaao vera 2medu New Yorke'{nelih hea Soanije Halle, Uo doba Talja Je bla Jo neutaine zemlja, Nata} Je naiin Sebold postao layne ec amet Abeta | Suan tte w Shoaijen™ D> Sebold Je doblo naredenie da odmah po dolasiar stupt ciodis s Dugueaneom. Abweht Je zaprevo amatrao da je duga Sralte Jusnoatricanea Govolios da predsretpe sve teSeote Rojo bi mogle hastetl 2bog Meiscumtontt novog agente, ll,eo Je blo Jeltina postojeta vera s NjemaéKom, taj je novi ‘agent ubrzo sitloplo poznansivo i s drugima agentima Ab- ‘wehra, Bill su to Emund Heine, Everett Roeder — koji je Javljao odlazale engleskih brodova tz New Yorka — zatim Sarmanina Lily Barbara Stein, mlada Jevreika koja ic, po- slije samoubistva svojih bogatih roditelja u Betu, 1998. tasu Anschlussa, Canarisovom pomosu pobjegla u New. Yorks, gdje ie postala agent Abwehra, ‘Bio je to podetak 1940, godine, kad eu Canaris, a s njim j Lahousen 9 koji su u meduvremonst ‘mali dosta prilike da saunaju 1 prouée historiju nifana Norden — poteli ozbilino reamibjati @ Langu, Bombarderi Luttwatte, opskrljent nje- ‘matkom vorzijom nigana, veé su neko vrijeme nadlijetall Dritenske otokee, I Canaris Je bio siguran da é0, prije ili po- slile, jedan neofteéen nigan pasti u ruke Englezima, Oni su obotica bili duboko uvjereni da é6, upricos neutralnosti Sje- Ginjenth Defava, karakteristike uhvaGenog instrumenta biti ‘odmah predane Washington. Postalo je, dake, neobitno vaino da Lang, u viastitom interesu, hitno nepusti Sjedinjene Drlave i vrati se u Njc-~ ‘moticu. Abwebr je iz Berlina izdao potrebna naredenja da Lang { njogova dena mogu pribaviti putne karte za Nie- matku via Juéna Amoriia i da im sredstva stave na raspo- aganje njematll Konzulat u New Yori All je britanska blokada omela komuntkactje. Abwehr nije raspolageo nikakvim drugim sredsivor da dobije Langa direktno, Poruka je, dakle, poslana Sebold s nared- bom da se povele s Langom koji — kako mu je reteno — tradi uvijek u tvornicl Norden, Lang se 7. ofujka 1940, prodstavio u uredu 42, ulice a New York, gaje Je — po iestrakeljama Abwehta — Sebold, ‘pod imenam Sawyer, otvorio tehnith; kabinet savjeta ‘Kad Je Lang sje9 nasuprot Sebolda, koji je bio naslonjen ‘na nepokrivenu progradu, osjeéao se neugodno zbog prejake Svjetlosti koja Je osvjetijavala prostorlju. AN u tom tasu nije tome pridavao vaznost Sebold ga Je ukratico obavijestio da radi za Abwehr i zagarantirag mu. siguran povratak u Njemadku, Po- ‘hudio mu je trideset tisaéa dolara u gotovor. — Sia Zelite time reéi? — upitao je Lang, daleko od po ‘misii da njegova sudbina 1 niegov mile zabrinjavaju visoke borlinsite sfere. — Fh... — nastavi Sebold — vi radite u tvornict Nor den, zar ne? “Tada mu je zaobllaznim natinom dao naslutiti da bi mu ‘moda bilo moguée Ga ukeade planove nizana Norden. — Ukrasti planove nifana Norden! Uk-ra-sti tht © temu ‘mi vi priate? — poviico je tzbudeno Lang. Ali, drag: moj, Ja sam ih veé davno predao Nijemcima! I, ne ostavljajuéi Seboldu vremena da uzme rij, iepei- Gao Je tatno kako Je 1998, za viijeme putovania u Njematieu, pokaaao njemasieim stratajacima najbrie metode zz serijsku prolzvodnja nilana, (Okito zbunJent Sebold udubeo se u prowavanje nekog Goleumenta ispred sebe. — Molim vas da mi oprestite — rete on... Da, istina Je, i ja vidim ‘ovdje da sto vi veb pruzili vaine obavijesti Berlin... Dobro, bude I neste novo u proizvodnil, javite nam ope. 'U istom Easu bljesnulo je jarko svjetlo, kao da Je pra- snula neka ampula, a Lang — izenada zaslijeplien — nije ‘nao ito da mist! o tome. Kad je otvorio off, Sebold ga ie ‘promatrao 6a smijelkom: — Jo8 jednom vas molim da mi oprostite, Obeéajte mi a Goto ustrajatl i da vam mogu stisnutt ruku kao izvrsnom Fulbrerovu vojnicu. — Sve Je u redu — rete Lang stlguti mu roku. — Ja sam pravi Fuhrerov ulenil, ‘Veata su se zatvorila, @ Sebold se od srea nasmijao. Jer je Sebold pripadao — sekeiji Kontraipijunate FBI-a Svalu Langovu: Ingovorenn jet. peibiljelila su dva agenta FBT sakrivena {2a ograde, nasuprot koje je on sledio, Biijesale je dolazto Iz kamere Koja je filmovala titav raz~ govor. 5 U prvo vrljeme FBI je ostavio Tanga na mira — kao 4 trideset drusin agenata mreze u koju se Sebold usplo infil~ ‘est, Zadovljit su se samo pelvim promtranjem do- sadeja, U evibnju 1940, strutnjacl FBI-a zavesili su izradu Se~ boldove Tadio-staniee, Obmah je uspostavijen Kontakt s Ab- ‘welizom, Pod kontrolom FBI-a Sebold je do 1941, nastavijao ‘lati porake w praveu Hamburga 1 primeti ih iz Niematke. ‘Da ne bi izazvale sumnju, ameritie vojne viasit snabdijevale bi gas vremenom na vrijeme sitnim { polpuno sutentitnim ‘obavijestima koje su bile bez ikakve strateske vrijednost. Odnoslle su se ugiavnom ia tehnitka Istrativanja koja su se U praksl pokazala sasvim nerentabiina. Razumijivo Je di moggovi Abwehra mjeseelma twosili vrijeme prouéavajucl (akve beskorisne saviete. ‘Ukratko FBI je prihvatio taktiku krainje razbocitosti: ni Karaka ne puSlati s oka Spijune, ali im se suvige 1 ne pri Digit Cema zapravo unistiti mrelu Abwehra, dok Sjedi- njene DrZave ostaju noutraine? Viée je vrijedilo ne dirati njlhovo ‘notmalno funkeloniranje 1 sistematski registrirati sve Sto su slall. w Njemathu, nego sve te Liude siaviti izvan Moguénosti djelovania, 1 tako bi na njthovo Tajesto odmah Gotlt drusi... koje bi opet trebalo otirivatl. All, Iiett 1941. Sjediniene Draave { Njematika natle su se u tak zagoneinim odnosima da Je Washington izdao naredenje FBI-u da iane- ada udart Ciséenie je potelo jutro 20, srpnJa. Lang, sa stanom u New Yorku, 64. ullea, uhapien je u bangalovu koji fe tznaj- mio za Teta u'vrlo bilsko} okollel, Rad! saslutanja odveden Jeu sjediste FBI-a u La Fayotte Street. Tri sedmice kasnije ronaden je u polusvijesti u svojo) Celi Potpuno ga Je ‘utulda mervna depresija, Premjeften je u bolnfou, odakle su ga fovukll tek 2, rujaa, na dan otvaranja procesa Spijunsio} ‘mreti Abwohra pred federalnim sudom u Brooklynu. ‘Langa je na izvrstan natin branio sjojan njujorsiki ad- vokat G. W. Herz, Ali — kao sto je to bio slutaj 4 s tride- set drusih njomaéih Spijuna — njegova je sudbina vee une- prijed bila utvrdena, On Je, medutim, uporno tvrdio, { u istraal u na eudeniu, a je djelovao pod izazitim pritiskom nacista. Isprifao je kako mu je, po megovom dolasieu u Cuxhaven 1938, pristi- plo neki Zovjek Gestapoa i prisilio ga, pod prijetnjom, da se prifavi u ministarstvo zrakoplovstva u Berlinu. Tamo je su- sreo dva Zovjeka, Jednog of nih, sjeéa se, vidio Je u New ‘Yorku, u stamu svog prifatelja, starox Pape. Ta dvojiea, ob- jainjavao Je on, zaprijetila su mu da 6e poduzetl represalije protiv anova njegove obltelji alo ne pristane da im izruti planove mifana Norden. Razmi8ijao je da se pozove na kon- zula Sjedinjenth Drlava, sli kako je u to doba imao samo njemaiii pasof, imao je sputane ruke pred nacistima. Na njegovu nesretu, pripovijest mu je pala u vodu kad su se u sudnici pojavila dvojica agenata FBI-a kofi su bili = 12 vrijeme njegova razgovora sa Seboldom — sakcrivent fa pregrade. Oni su potvrdlli kako se on pred Seboldom pohvalio sda, je predao NiJemeima nifan Norden jo8 u 1938 j da je na od- Jasion iglavio Kako je stari Hitlerov utenti, Posnta procesa bila je pojava Sebolds, kojl je prvi put Mdentificiran pred sudom kao agent kontraipljunate, pod- ‘vegnut naredbama FBI-s, Izjavio Je da je u Njemagko} iz gubio paso’ { da fe dospio u zatvor. Predlofona mu je tada tegovina: vratit €e mu paso ako obeéa da ée raditi za Ab- vwehr, Najzad je pristao, Puiten je { ovlaiten da ode u Kéln ‘Tamo je sve ispritao Konzulu Sjedinjenih Dréavs. Konzul ma je savjelovao da ude u Igru, da uéini sve Sto Abwebr od njega zatradl 1 da tak nastojt dobit! Kijutal polozaj. U kon- tu je dobio uvjerenje sda ée bit} sve uredenoe po nje~ govu povratinu u Siedinjene Dréave. Snabdjeveni preporukama, otifa je u Hamburg, sdje ga Je Abwehr poslao na radio-tota). ZavrSivl! taj zadatak, oficir Abwehra naredlo mu je da se smjesti u New Yorku kao infenjer.Napustio Je Hamburg ¢ tlsudu dolacs { Uetiny mikeo- ima, Trebalo je da th razvije tek po dolasku u New Yorke ‘ailma bi nagzo potpura listu njematih Spijuna uw Sje- dinjeniin Dréavame, Pri iskresju dotekala su ga dva agenta FBI-a, Predao im je novac : ralkrofilmove, Uz njihovu po- mo6 oivorio Je, zatim, ured w 42. ull, Sebold Je Iijavio da se Langovo ime nalazil na vehu mikroflimovane liste 1 da miu je, prije odlaska ic Harnburga, neki offcir Abwebra — vierojatno Ranken — rekso: »Ne frudite se oko Lange. Veé imamo nigan, Interesira nas 810 ‘by ogi sitediti< Canacis tevrstan pomavalae engleskog Jezika, pratio je proces dou tantine u sNew Yorie ‘Timesue 1 New York Herald ‘Tribunous koji su mu stlzalt preko Lisabons. Naj= vile ga Je porazilo Soboldove svjedotanstvo, Nije imao tluaija: Sebold je sigurno povezan s FBI-em 1 rile nego io se predstavio u Konzuleta Sjedinjonih Dr- Hava u KOlnu, u Yeto 1990, All offriéa ameriskog agonta 0 prillkama u treda u Hamburyu zaprepastila su sdmirale Te izjave nikako se nisu slagale s optimistidikim tvjeftajima dra Raskena, Stvarl nisu bile u vedu: za »negradue 2bog ne- zadovolistva pretpostavijenih Herr Doktor peomjesten Je na ‘manje udobno mjesto. Njfiordki proces vukuo se trl mijesecs, a zavrilo Je tek. raion ulaska Sjedinjenth Dréava u rat, u prosinew 1941, Lang Je, kao { ostali Spijunt, proglafen Krivim é osuden ‘na Getmaest godina zatvor Zoog uspjcha Kole je Vell 1981. FBI postigao u bordi protiy mjomatke obavjeltajne mre¥o u Sjodinjenim Deta- Yama, Abwehr je u prosincu iste godine (ratno stanje izmedu vile zomije bila je ves gotova stvar) blo potpuno ligen bilo kkakve ozblline orgunizactje. Nekoltko sgenata uspielo Je izbjesi masovnim hapte- ajima, all je Korist od jin bila mala, Medutim, samo neko- Iiko miesec! poslije Peat] Harboura Lahousen fe poteo pra~ yi u'dnevnik sluziju na neku misterigmu operactja Kola Je nosila site »Pastoriuse, Srediaom miescca travaja 1042, (on Je biljetio da au pripreme 2a ta) pothvat vodene velo brzo. oNjematikt admisilatete — pisao je on — rsaopélo nam Je da fe spreman iskreati naie agente na Istotnoj obsli Sje~ Ginjenih Detava, Koristeti se podmornicama. Ci operaciie Blo je da se ninote udarac najosetijivijo} ta6k! ameri¢ke ekonomile, i da se sabotire prolzvodnja aluminija Sjedinje- nih Dedava. Bio je fo najembiclozniji projekt sabotade koji Je Abwehr tkad izradlo. ‘Budué; sabotert, ave Nijemei Koji su dugi nlz godina pro- yell u Sjedinjenim Drtavama, mudro su bill izabran{ 4 nijl- hhova Je obuka bila pri kraju. Prethodoih mjesecl sopert Cije. Pastoriuse rahtijevala je neizmjeme napore w pevom yeu Labousena Canarisa, Svi se sjeCaju kako je Hitler w Jesen, kad je uhvateno trideset Spijuna, dobio uobiéajeri histeri¢ni napada}. AU kada je, poslije Pearl Harboura, ot- sla da u Sjedinjenim Dréavama ne postojt nikakeva palstoj- ha organizactja Abwebrs, njegov je bijes. dostizeo zaista monumentalne razmjere. T opet su Canaris { Lahoasen bill Doavant u Fuhreroy glavni stab, na sovjetslei front. Nakon Gugaéke buiice optuabl, Hitler Je trazio da se bez odgadanja poduzme akelja sabotade u Sjedinjenim Dréavama. ‘Upornost Hitlerova da seu Sjedinjenim Dréavama po- duame operacija sabotaze razlititim Je putovima prodria do avjemnih sokelja partije, a osobito do Nacletidke organizacije za Inozemstvo koju je vodlo Gauleiter Bohle. 1 samo jedna Sedmieu poslije povratka Canarisa 1 Lahousena u~ glaval ‘grad, nekd Je niti Sripednik Abwehra najavio Lahousena da Jedan oficir Zell da bude primljen. ‘Taj Soviek, objasnio je mlad| naclst Abwehra, ‘ma ves 1u dopa spremnu lista njematicih Amerikanaca Koji su voljni a odmah odu u misiju sabotaze u Sjedinjene Dréave. 1 hhousen je bio vrlo skeptiéan, ali je znao da mora pokazivati sklonost za suradnju. USe0 je, dakle, posjetilac, nek porub nik Wenrier Kappe, Bio je i to njemadk Amerikenac Koji je rnekoé radio kao dopisnik u njujorékom dnevniku na nje~ ‘matkom jeailu. U to je doba bio utjecajan Sian Njomatkog saveza u Sjedinjenim Drdavama, Po svojem povratku tiie 10 se povesso s Gaulelterom Bohleom, Lahousen je jod od prvog tenutka osjetio Jaku antipatju prema tom pseudo amerikancu hvastaveu kojl se, kao Sto fe kasnije povierto Canarisu, obratio njemu »kao da je Zello prodati stro) za pranje rubljac, Paulo fe, medutim, da ne aust ni rije6i Kada je Kappe vadio iz dopa poznats listu, izjavijujuét s uvjerenjem: — To eu sve Ludi koji su sproveli mnogo godina u Sje~ dinjenim Dréavama, Onl se i iarabavaju | ponafajti kao da Su rodent Amerikancl. Sprema{ si da se veate u Ameriu Kao sabotort { da Bivot Zetvuju za FUhrera, Svi su, ber iz nlmke, vjerat anovi partie. = Iavsano, favrsno — odgovori je Lahousen. — Ali ‘mogu It vas, poruénige, upltatt dto ont znaju o obavjeitajao) lui, odnosno 9 tehniskim elementima sebotabe? — Nista — pukovaite — odgovorio je Kappe. — Ali ont to mogu velo lako nauditi — dodao je usilienim { laganim sarkastifnim osmjehom. Petnaest dana Kesalje poruénite Kappe primio Abwehra deset dobrovoljaci za operaciju Pastorius. ‘Objasnio im je da ée odsad govoriti samo engleste 1 po- nalati se kao da borave vet dugi niz godina u Sjedinjenim Dréavama, Vetina medu ajima bili su njemasle gradani kojt ou se vratii u rodau zemlju ad je izbilo neprijateljstvo 8 Britantiom. ‘im su primijeni u Skolu za eabotazu, deset buduélh agenata poéelo fe pratiti ubrzant {ea} 9 najmodernijim me todama uniitavanja industeljskog potencijela, Potira) mjeseea traymja obuka je bila praktitid zavi~ Sena, Kappe, u funkelji odgovorne osobe za operaciju, podi- Jello Je grupu na dvije eldipe, jer Je Jednom podmoricom ‘mogia ‘putovatt samo mala skupina Hdl. ALi netto prije od- leeks audetski Nijemae Wanner postao Je 2ctva nagle krize agridnje tavjesti, Nakon syrfetka obuke 1 — Bio je jo8 gore S'potto fe upuden u sve tale operadije, izjavio Je Kappeu da Tau njeyov osjeés} morala brant da se upustl u stvarl koje fe od njega trae, Poslan je tada u jedinieu Wehrmachta, fli mu Je sudbing bila unaprijed zapetaéena, Nikad se vise hije domalo fto se a\njim dogodilo ‘Meda devetorieom agenata izabran Je Dasth kao Set ekipe, koju: su satinjavall, Burger, Schmidt, Heink i Quirin. Druga fe bila povjerena Kerlingu, koji Je imao dugu kari jera naclstiékog agitetora u Sjedinjenim DrZavame, ‘Dasch Je saznao da Ge so islcati na oball Long Tslanda, ‘dok bi ekipu ‘Kerlinga rasporedili po obali Ploride. Sektor! ajihovih operacija bill su rezdieljen! Linijom Muson — Di- xon. Vezu izmedu dvije ekipe podriavat ée glavnl Stab Koji iu Chieagu otvorio Birger pod firmom reklamnog ureda. Schmidt je peoveo mladost nia Kanadskim farmama, pa je doblo zadatak da u Middle Westu keupl gospodarsivo koje bi Se Korlstilo 2a spremanje eksploziva 1 drugog materijala po- ‘eebnog 2a sabotadu, Svima je data instrukeija da. tvrde Kako alkad nisu nepuital! Sjedinjene Dréave 1, kao dokaz, Dill su &8i opskrbtien! odgovarajuéim dokumentima, nedavno ovierenim u SAD, Njih su moray nositj uvijele'w lisnici, Svall fe morao pronaél stan u blizint svoje zone operaciie i lured Zivot s nekom prijateljicom na otigled svih susjeda fisvis poznatih, Po moguénosti, morall su na¢l i neld redovan posao Kako bi Sto bolie sairili svoju tainu aktivnost. Dobili su { odijela u ameritkom stil, Krojen su u Ber~ nu po najnovijim modelima objavijenim u ameritkim ma- gazinima, Potlera) travnja dobill su dopust, s naredbom da Se petnacst dana kasnije jave u Berlinu, u zgradi koja je slu- Zoeno pripadala novinsko} agenciji. »Caucasec. ‘Taj organ sludlo Je zapravo Kao pokriée 2a Abwehr. Bez zianja drag, Dasch I Kerling, kao Sefovl ekipa, primilj su dvije ukrasne maramice 2a dfep na Kojima su nevidljivem tintom zapisana Imena 1 teletonski brojevi osoba za veru, koje su predivicle veliten Tacija FBI-a godina dane ranije, Dobili su 1 velike Sume novea u dolarima da bi mogli financirati akeile sehotade, T, napokon, sredinom mieseca svibnja 1942. sel su Spi- juni stigit u Berlin. Uo! njihovog odlaska u Ameriicu poz- Vani na oproftajno vete, koje je u njihqvu ast pripremio heki dr Muller, zapravo ‘itko drugi do sam Lahousen, pre- zrulen u civilno odijelo: 1a BkoluPrije odlaska agenti su déznall da fe operacifa omnatena imenom Pastorius. Taj je naziv odabrao Kappe, sletajudi se nekog Daniela Pastoriuss, Koj! Je bio fet prve grupe njema’- kth emigranata u Sjedinjenim Dravama, mnogo godine ranije, Sutradan ufutzo devet sabotera i Kappe napustil su Ber- in f otputovali w Paris posebalta vagonom, u kolem nist ‘moglt dol u Kontalet nj 3 jednim njemaékdm patatkom. Sa sobom su nosili dest tetidh Kovéeze punth aksploziva 23° po- Beine operacije sabotate. Kovtexi ot sadrdavall 1 uniiorme nlematke mornarice, Neline, doblll su naedenfe da ge tok prebaelvanja preobuics, ako bi th uhvatili britansei il ame- Hi8kt brodovi { zarobil ‘U Pariza jo grupa Pastorius smjeltena 1 hotel u bllzie} pore. Bio je to tranzitni centar 2a Nijemee w specljalno} misijl, Koved! su salziveni u sobe. I Hh nelolike dana pro- vedenlh u Parizu nije proilo bea neprilika, jer ou Haupt i Schmnldt pokuplli djevojico s ullce ; doveli thw Rotel, Usted rnof{ doBioje do buéne svade lzmedu Haapta i djevojke Koju Je tzabran, U tel sata ufutro tay Jo hotel bio na nogama, Sve fe probudila galama na francuskam, a i na... engleskom, jer je Haupt, vise Amorikanae nego Nijemac, ‘veinom 40 vorio engleski. ad su drugi oticirt Gull tu viku, bill su uv- Jerent da su ih napali britansla padobrancl, T2a8l su kao ludi iz soba, mafuel pistolfims, Gostt hotela poteli su po- stavijat! pitanja o stim ludima Koil govore taka dobro en gleskl, Ostatak jutra Kappe Je proven ui nastolaniime da ofklon{ sumnje inamrstenih 1 razifudenth pukovnika { Ko- mandanata Wehrmachta, Ubrzo je éitav hotel, a praletiéno i Gitavo susiedsivo, znalo da se agenti Pastoridsa priprema{u a odu po zadatin u neku zemlju gdje so govor! engleski All nl to nlje bilo sve. Sutradan Je u »Boxer Barue Dasch bez oldijevanja izjavio barmenu da odlecl w Amerile, Tete vyeberi Dasch se posvadio s istim barmanom. Svada se zavr- {ila tufnjavom u koju ea se umljedall Quisin, Heinke 1 Bur- er. Kappe je sutradan ujutro primio s velikim olakéaniem vijest da Je njematia mornavica spremna da odigsa svoj uulogu w operaciji... Agent su bili odvezeni do Lorienta sadje su bile usidrene podmornice koje su imale zadatale da th prebace u Ameriku, Sabotere su tamo smjestiii u mali hotel u uel. Jol fednom svi su ont poteli otvoreno brbljat! © mje- tu odredista 1, svakakco, na engleskom jeziicu, ‘Uotl odlaska primjeseno je da Je veél dio od dvife sto- fine tlsuéa dolara Kojima je trebalo financicatl operselja Pastovtus bio neupotrebljiv, Neke sa novtanice bile obilje- Zene tudnom crvenom omskom na Japanskom, Osito sa se hijima poslutill Japanet u neko) trgovako} tansakaciji na Dalekom Istoku. Druge su pak pripadale izdanju koje je vee Gulje vremena povuteno iz opticaja u Sjedinjenim Drés- ama. Agenti su odbili da se posluze talvim noveer. No of alo Je Ipale dosta ispravnih deviza 2a fiuanclranje potetica ‘operatcije, a Kappe je obeéao da ce poslall novac po seo} grupi Koja €e — kako se nadao — stiéi u Ameriktr u toi iduéa dva mjeseea. ‘Napokon Je dan t znale za polazale. I Tahousen je u dnev- ribiljesio da su dvile grupe sabotera, pripremljenih 22 operaciju Pastorius, napustile frencusku ‘obalu 26. i 28 svibaja, Dasch 1 njegova trl druga, Burger, Helnk i Quitin, otifli su prvi, Pomoglt su im da ‘predu sigumosnt kordon Koji je opkoljavao podmomnisiea baru Lorienta 1 oni si, s kovéezima kreatim eksploziva, uspleli da se popai na j-202. Primio th je kapelan fregate Linder i ponudio ih Zalom encijana, po austriskoi tradlelfl, Slijedio Je nakon ‘toga obiian dorutaie sa funkomn 1 jsiima, ito bas nije bila naj- bolja Kombinaclja s pulevima 1 ernim vinom koje su Konzu~ mirali neéto prije panoéi. Minis teskeg ulja { niihanje brode dovell su veé do poenste posliedice. Kad je U-202 Kliznula fz pristaniéte, Spijuni su bill mrtvt bolesnl. Podmoriea Je ppolako ketila put kroz mretu mina oko luke, a zatim je naglo luronila ked sa se pojavili britenskl avioni, ji su pohodl na bbazu bill gotovo wzastopn!. Daseh { Burger dijelili su jedau kabinu, a ostala dvojiea ‘morale su se zadovoljiti visetim mrezama, Citay dan U-202 Plovila Je u smjeru jugozapada, preko Gaskonjskog zaljeva, my prema rtu Hinisterre, U dva navrata Komandaat Je bio pri siifen da haved! naglo uranjanje zbog pojeve britansiih apa ala opremijenim novi radarima ko}! su podmornieamna nae silt goleme gubitie, Brod Je, dake, ostao uronjen titay dan, a Spijuni su to vrijeme provell i horlaoatall, na srt bolesat. ail tim se spustio meal, U-202 isplovila je na povr= Sinu 4 punom se brzinom udaliila od irancuske obale, Oplovivii Finistorre, komandant je usmjerio brod prema Azorskom otodja 1 Setisi Spijuna ponovo su dalli K seb Dezvolilt su im da se popnu i na most 4 Gale da se nekolito suf] sunéaju na palubl, dok su mehaniéar obavljali manje Popravike u zaklonistu nekog pristanista na malian Azorima, Sutradan Jo primijoten neki rod { odmah je dan snake 24 wbund, Medutim, radilo se samo © nokom ribarskom bbrodu. Cim je on nestao, komandant je odmah kerenuo prema zapadu, pravo na grebene Nove zemile, Spijunima je (zlavio da ima nanjeru da dode nadohvat ‘kopna u visini ‘Nove zeinlje, a zatim da Ide dud obalo Sjedinjenth Drdava u praveu * Long Islands, s uranjanjima, naravno, ako bude potrebno. Plovidba je nastaviiena bez neprilika sve do. blizine obsle Nove zemlje. Ali su ui brodu iznenada odjeknul ielale- soni, Dva bombardera pojavila su se na Borizontu, Dole je 1U-202 polako uranjala u dubinu , postalo Je otlto du’ si bom= barderi primijetili njenu prisutnost. T zaista, Jasno sa ce ‘mogle uti elise saveznitkin tvrdava kako se sve vite | vise priblizavaju. Doskora su bile u vertikali fend podmorntee. ‘Tada se odjetnom ula zaglusna buks, podmornica #6 zatzc- sla, a ava su se svdella pogesil All je to bio samo potetak, U-202 se zaustavila, a dva bombarders, mijenjajuet polozaje, nustavlla su da je nemilo~ srdno bombardiraju, Napad se nstavija satima, fer je bon barderima bilo Jasno da se podmornica nalazi u bilzint Jodna eronata eksplodirala je tako blizu U-202 da se podmornica stresla Kao Tjuska na Vodi. Posiije toga udarca netic je povie kao: »Sprijeda nam ulaai vodalk Al, U-202 mora da je i2st bila nesto ulja, Jor su netto kasnije aparati prekinuli napad, i ‘malo-pomalo gubile se u daijinl, U unutra Snjosti podmernice veutila se doskore potpuna ti8ine, Spljuni su prosil kroz sve stupnje tase. Bili su uvjerent da profivijavaju posijednje éasove zivota. AL komandant 1 pposida podimoraice primill su sivar kao nelzbjedn! incindent orbe na Atlantli, Poslije ispltivanja utvedlo xe da te bbrod preteplo. samo’ povrsiuska osteéenja, | Komandant se patio u praveu juga. Sutradan, medutim, doflo je do nove uuzbune, Tz magle je uskrsnuo vellkt britanski Kenvo}, Opet naglo uranjanje. All pratfoci — po svoj priliel — nisu uspo- stavili Kontakt s U-202, Jer Je podmornica ostala na mina 1d vodom, a Konvoj s3 udaljlo. Nesto Kagnije podmornica je nastavila napredovanje dus obale Nove Engleske — n8- ‘kon Sesnaest dana plovidse morem — kapetan je mogaa oba- esttt Dascha du €e u neko navednih sal used i= reavanje, Cetin} Spijuna bila su na kraju snaga, Od nithovog od- Jaska {2 Lorienta, svaki su im dan sve vise slabili Zivee ‘Vaina im je bila jedna jedina stvar: Sto prije stupiti nogom na ameritko flo, Nakon iskreavanja mat é sto treba da rade, Komandant podmornice dobio je.u Berlinu tatne Instru- keije o mestu gdje treba da iskrea Spijune, Bllo je odlutena da pristanu u biizint nekog séla gdje je Dasch vet proves ‘mnoge Iietne praznike. 13. lipnia poslije podne podmoralea fe, dake, uronila 1 aminjenom brzinom prodrla zon Iskt= eavanja, Dok fe brod uraniao, épijumi su uplsali svoju opro- Stajnu poruku u zlatna kenjigu sprovodnitca: erta® lost pred stavija ‘uka Sama s bodefom zabodenim usted led, ¢ pot plsom: 2Ravno u srcele Odmah posifje toga Seti! su Spijuna poslana na spe vanje, jer su veéj dio nol morali provesti u budnom stanjus, Dole suse onl odmarall, podmornica je — § periskopom na- polju— pola Tagano prema obali. Komandantu Je bilo jasno Ga_se nalazi u_nepriteljskim teritorijalnim vodama. Nije Imago ni najmanju Zelju da se susretne ¢ brodekom patrolor koja je Cuvala njujorsku Tuk, Velo lageno, s krajnje uspo- renim okretajem motora, plovila Je podmotnica prema oball Long Islands, Kad se spustila noe, prema proratunime zi povjednika nalazili su se samo osamsto metara od. predvic one tatke Iskrea}a. U Jedanaest sati uvede probudil} su Spijune 1 nalavili im {da Ge se Sskreati za dva sata. Da bi lepunili to vrijemte, Spl- saat ialjun! su konzumical postjednitobrok u podmorntc,spremljen Ea sanke ¢ josima, Zatim su, posiedadl put, aight eat dPaftva komandonia Linders t "0 ponoé= potelt se spre Stati na odlecae fz skladta sa invadena ava telka kowtera Tdksplectvom f dvile momarske vrete s njhovien cin Sevarina. Opremijen Je prostrani gumeni eamee ? nekotiko nlauls pule focnog gata aputen, 46 Hpnie, U-202 laplovla Je na. powrticn, Neko wrijeme pile toga wita se nije mo~ flo’ vidjett kros’perskop. Povitina vode bila Je pokrivens fustim siojem bile magic. — Brza, ihacite Zamac! — zapovijedio je Linder s veba paviljonn, Ne mofemo eabit ai mite! Camae je iebafen na, vod, Mornani koji su trebsli = vesth spiline do obsle wlovarit su stars « tet fovieka 3a brain su se oprestis. Dogodi i vam se moka neagoda, fabecite ervenu ra- xeon — proporuti je Komandant Daseha ue posijedajem tre= Inui, Jo 0 pucati iz opova da vas atin. Ako sve Dro fe dobro, vratte mi lide Sto prlje. Ne bik tio dugo ¢a- ‘nit w ovom nezdavom lei Spijuni su veé bili u Eamew 4 pripremall se na potazak, kad je komandant poéeo urlati: » Z = Stanitet Sjetio ve da Ge po magli Eamae teiko pronaéi podmor- nicu. Da motmara’Gobila su tada uses priveranu Za pod- Inochicu ‘koja su morall-oammotsesti sve do. kopna. Da bi fe veal na Podmomnleu, sreoat ce ramo sljeit ta} zak ‘onaéno ge Gemac ipale oto. Spijunt su vesla ke bal, Prietgit nit nist vidjet pred sobom.u magi | ta ‘mi aii im Jo Baka valova doskora naloviln Ga se priblza~ alu coal, { ubszo su molt pravs infer: Dva neosieng iso Ia vala soo su presia preko tamea, all uxt, mira talas Aigao in je bro 1 polotia na mira vodu. Basch, kolt se {rato na prvo, koto je a vodu Lsmoto se gotove do pasa. Wnekoliko sekandssepjelo mu Je da dovece tomae do bale. = pra, sldite — povikso fe Dasch trofil tat. ne za- boravitet od sada pa Galje ni niet njemat ‘Da keovéega 1 veete prenijlt su na pletu, géie su Bur- ges, Heine 1 @uirinodmah pots skidatl momnarske unic {Stine Nilhova je eudnont bila-da se preobukw u gradanska faijela Non su ponijell u vretema, a da, mornarse inifor- tee vrate monarima: Jedint se: Basch Sakreao saci fs~ ‘elskim lntama {'Kednata) biual: Dok suse otal preodi= Jlvall on je potao prema Fed piescanth nasipa kof su D8 Hisiinolrinetara od mora omedwvat plaka. im je stigao na vrh nasipe, primietio je kako mu, se ‘or magla pribtiava prigiSeno fvetio. Nekoliko €asaa a~ {tie taspoznao Je polave mladog tovieka Kol fe Tednom Sokom arian upaljena Bakljy, a drugom pitt). ‘Daschu je bilo vrlo dobro poznato sve So jeu veri s A~ rorlkor | osimah je prepoznt bijels kacigu zagasite Wun Erte obatoe srade SAD. "Tko ste vi? Odakle dolaite? — upitao Je mladlé po- malo antevin glasom 2" Nemoite se brinuti za 288 — odgovorio jo Dasch au tonitaienim glasom, = All tho ste vi? Jeste Mt zalutai riberi? — f dalie Se porno tpitivao snladistralar, 28 Rojee su tek Kasnije sa2- tall da miu Je ime dacky Culley. = Da, neito sliéno ~ rekao mu je Dasch, — All pustte nas na minut Ne warjavajto s€ aoe nas, doskora éete sic arno Gull kako a0 govor! o-nama.~y to iz Washingtona ‘Dobro, gospodine — rekao Je srafar 1 spusto pst) On jo oflo bio uvjeren da je urauo nos w nel Krajnie tains operacija, 0 kojo) skzomni stralar njegove vrste ne ttebn nite da 258 = "Ne uarujavaite se sbog toga — t dale ga Je uvera vvab Basch, = Wile ni Je dobto poral vol pode}. Ev, Us mite ‘Lon Je iavadio iz dlepa novEanicu od sto dolara { prux io je‘abainom voli. "a sada me pogledaite paijvo, Htio bib bit siguran 44a dete mo kasnije prepoznat Dobro, gorpodine —edgovori mladié 1 podize bala 1 visinu Daschova fica, Prepornat 3 vas siguemo, Hvala, g0- podine, say eh Zim vam sreéet Obatnl je straiar pozdravio propisno, napravio poluo- kkeet Inestao u smjeru odakle je 1 dosao. Burger je prije druglh zavrsio presvlatenje i naéao se samo nekoliko Horak iza Dascha, Kad je strazar nestao, do- teta0 Je do svoga druga: ‘— George, a tko Je to blo? — zaintéresirao se. Sto se dogada? Radi’ Ii se 0 neem nepovoljnom? “— Sve Je u redu. Vatno je samo da ne dife$ paniku. Sve je wredeno, Ne govori nigta ostalima. ‘Vratili su se opet na plaia gdje su Helnk i Quicin za- vrSavali prerufavanje. Dva mornara nestrpljivo su éekala Ga uniforme jemacke momarico budu stavljene uw vrese. ‘No, u tom east, podmornlen Jo Isbalila raketu uw znak poziva. — Autwiedersehen! — povikala su dva momnara i potr= gala odmah prema tameu. = Vratite se! — urleo je Dasch, — Zaboravill ste vre- ‘A im mornari nisu vile obraéalii painje. Smatralt su da su se vee 1 previge zadréali na oball { signal njihova Zapoviednik potvedio Je upravo miihove bojaznl. T prije ne- go sto su éetiri Spijuna imala vremena da bilo Sto poduzmu, ‘oni su vee nestall w magll, Nekollke minata kasnije Spijuni su Gull zujanje elisa 1 buky dizl-motora, U-202 uputila se natrag prema Lorientu. Burger Je primio torblou sa zalihom dolara. Dok je zaljub: eno stiskao blagajnu u rukama, Dasch 1 druga dvojica po- Zell gu vuel koveege 1 viete prema unutrasnjostl nasips. Vee Su bili i dobro poodmakli, Kad se Dasch okrenuo j povikao Burgera: — Dobro, ides li t? Sto Geka’, do vraga? = Evo, evo, dalazim — edgovorio Je Burger. Napustajuéi plafu, on je ostavio za sobom u pilesku s- tavu mnostvo zakova. Ne ratunajuél tragove Koraka éesto- rice Wudi, ostala. je Kutija, clgareta sOsverstolz Zigarettens, toca s etikeom »Weinbrande i, nekoliko metara dalje, kona biza njematkog momara. ‘Stigao je ostalu trojicu 1 ux velike napore éetic! Spiju- na nastavila su vuél feSld teret od nasipa do nasips. Ubrz0 Su shvatili dana taj naéin neée daleko stil. Nakon deset minuta Dageh th je zaustavio pokretom ruke: — Bolje ée biti da sve ovdie zakopamo. Uvijek éemo ka- snije moti da se vratimo po te stvarl. S ‘Uta suri bili su veé ranije opskrbljent lopatama s ‘kratkim drSkom, pa im nije bilo te3ko da se odmah prih- vate posla, Tskopalt su dosta plitke rupe u pljesku { ubr20 Zakopalt sav materiial Cim su zavrlili pokrivanje koveegs, doprlo Je do nih tutnjanje motora, Na svoje veliko iznenadenje, otirili su éa Se nalaze w blizini neke eoste, po Kojo} Je punom brzinom Jurlo Kamion pun strazara. Vorilo se nije zaustavilo, ali im Jelnestalo, oko njib au se sa svih strana apalila svjetla. Si- Yena je stala zavijatl, S ubssom su primijetili da se nalaze Tomedu malih zgrada — ofito baraka obalne straze — i uda- ‘ent vige kllometara od mjesta gdje Je Komandant vjerovao dda ih Je iskrea®. Bila su vet detiri sata ujutro, Dok se nebo poéelo prev 1eéiti sivom ‘bojom, oni su prepoznal; bijelu zeradu postaje, a kojoj je bila izvjedena 2astava sa zvijezdama. Sasvim bilo allo alo, 2a koje su kasoe small da ee 20- ve Amagansett. Preplasen!, umorni 1 pospant, spijuni su se Ubatit poljem uz eesti, Nakon kraéeg vremena stighi su do nekog prijelaza. Otvorili su geografslca Kartu, { Dasch je ‘alutio da re upute prema zapadu, u smjeru Zeljeznitke sta- ‘Oko pet sati nafli su se na perona malog kolodvora kompanije Long Tsland | — skupivéi se na klupe — dali se Pavdekanje prvih jutarmjih radnika, Kesnije su stall u rep Rojl se formirag ispred Saltera {— po naredenju sto su ga obit prt odlasku iz Berlina — uzell su Kartu 2a Jamaiku, lak mje trebslo dugo Cekall. Cetvoriea su uila u nj. Dasch i'Burger u prvi vagon, ostala dvojica u slijedeti. ‘SiH su u Jamajei { dogovorill se da se nadu sutradan 1a porine ma velikom eentralnom Kolodvoru u New Yorku. Dasch je naredio Heinku 1 Quirinu da pronadu namjestene sobe u blizini Central Parks. On 0, zatim, u pratnji Bur- itera uputio ti nekt restoran na doraéek. Poslije toga potra- ii su brijaéa { obrifalj brade koje su narasle u podmornic!Kako su im diepovl bill puni novaee, potell su kupovati. Svaki Je nabavio Kompletnu gerderobl: velo lagana tieina odijela, kodulje, Garape, cipele I Kovtege. Sve je proteklo uw najpoljem edu, osim manje eplzede: Dasch je na podmor- nei zaboravio brljacl aparat. Dao so stoga w tradenje odgo= Varajuée trgovine, a Kad Je uSao u nju, cupauo je petom 0 pelt, podigso desnii ruku 1 povikao: Hell Hitler! Tsgovatki a je pomognike omjerio namsStivii se, oklljevao je neko vrljeme, a 2atim zakljutio da Dasch vjerojatno nije sasvim normalsa, jer ga, fe upitao fo Zell. Kuplo je prvi ponudent Brijaét aparat | Sto je bee mogao napustio duéan. Dasch je, stalno u pratnji Burgerovo}, sjeo tada ma viak prema New Yorku. Kad su stigli na kolocivor, ostavio je tor~ Du s osamdeset tisuéa dolara u garderobi i tzeo taksl, New Yorle amu je bio dobro poznat. Dap je adresu hotela »Gover~ nor Clintone gdje su uzell najbalje sobe. Odmarall su se &i- tev dan, Sutradan su, po dogovoru, pronaili Heinka 1 Qulri- nha, Ponovo su se dogovorlli kako ée ova dvojica posijednjih. podrdavati u previlnim razmacima vezu 8 Daschem i Quiri- hhom koji ée ostati u hotel dole ne prime opsirnije informa clje. ‘Uveke je Dasch, koji se vrlo brzo rijetio svega Sto Je bilo jematko ita njemu, pozvao Burgera na veseru u >Waldotf “Astorijuc. Uz dabeu i obilnu veteru, Dasch je naveo druga ha fazgover © povicima koje su izmijenili prethodne veteri tudaljajudh se 8a plade, a zatim na TiJeti koje mu fe izgovorio jednog dana u Brandénburiico} fur, kad se upustio u Zesto~ ki naped protiv Hiflerova proganjanja 2idova. Tom prilikom Burger je dao naslutitl da je 1 on sam pretrpio nepravdu od Geslapoa, Dasch mu je priznao da je od tog dana stekeo w Jerenje da Burger — bez obzira na svoju proslost — nije ravi nacist, — Hajde) olvori karte — zakljutio je on. — Zaito si se uukdjuilo a ovu ekipu? U svakom sluéaju ne zato da sluZis nacistima ‘Ne anajuéi to da odgovors, Burger je odmjerio Dascha bez iedne rije8l. All je bilo jasno da je Dasch imao dobra obsviestenja o njemu: : — Slutaj, nastavio ie on. Ja znam sve o tebl. Poznat mi je sadetaj tog tajnog dosjea: 1923. ti s| bio uz Hitler, all Kad Je sve propalo, tsi pobjegao,.. najprije u Milwauikee, 2 zatim u Delwolt, gdje ai se zaposiio, Ja znam da shi ti, kao Ha, proven neko vrijeme u ameriGkeo} vojscl. Kasnije, w tra pama S$ postigan si éin pukovnika, all si u Poljsko} imao heprilika zbog keilizitanja nacista, Pornata mil je | jo8 jedna stvar: ti uopée ne Zelis da se vratis uNjematku, ‘T] ims fameriéke dokumente j narmjeravaé ostath ovdje. Nije Ii istina Sve to... Abi Jo jedna stvar: primijetio sem 1 Omot elga- Teta { njematha boeu koje si ostavio na plazl, I ne bih bio nnimalo iznenaden da doznam da si ih ostavio fama hotimice 2bog toga fo ti nije stalo da ova operacija, urodi plodom i luspjehom. Ty nemas ni naimanju namjeru da scbotiras bilo Sg Sjedinjenim Drzavama. Dobro, u redu, ni Ja tako~ der Say upuden, Burger Je promatrao Dassha reskolatenth ‘ofiju, Zatifn se sietio rijedi koje je Dasch {zgovorio obalnom Straara na pledit »Sigurno éete doskora uti o nama... 1 10 raving iz Washingtonae Dakle, 19 je ta lira u koju se upi- tio Dacch, mislio Je Burger u seb! Nije dugo éekac da miu Drijatel) t0 sam potvral — Cim zavrtimo vegera — rokao mu je ~ ja éy telefo- rirati u njujoriid ured FBE-a, Reel Gu im da sam se upravo {sareto s 408 trojleom Spijuna koji su svi dobili naredenje da sabotiraju proizvodnju aluminija u Sjedinjenim Drzavama. Re~ i Gu im da elim da me peim| Edgar Hoover lifno... { nitko Gdrugl. Jesi Ii &uo Sto sam Tekao obslnom strasaru? ‘Nije tO bila nikakva fala. Med Ga sve FBI-u, sve, Moja je prava zemija ovdje, a ne Njematka. UBinit éa sve da Sjedinjene Drdave Udese dobro tu bandu nai — I onda, Poter, fta ée utiniti? Sto se tie mene, ja sam tt svoje karte pokezto. Rekao sam ti sve Sto mislim. A tit! treba do biraé lsmedu dva rjeSenfe. — Koja? — uznemirlo se Burger obuzet panikom usijed ‘eadnog Dascheva izlaganja. — Peter, ti moées poti sa mnom { sve teéi FBI-u nastav- ao je dalje Dasch. 1H pak. =i pak? — iii motel ostati ovdje da te uhapse kao _njematkor Spijuna, Treba da se oGlu@ls, Moje je mifljenje da nacisti 9 bbaS dobro postupall s tobom i da ée Sjedinjone Dréave Uutiniti fo mnogo bolje od Njematke. Da sam na tvojem hijestu, ne bih ni sekunde Oklljevao, All ostavijam tabi da odluéif’ sam, Ide 12 sa mnom ili ne? — A alo odbijem? — upitao Je Burger uz mali osmijeh, = Bit é2s uhepien kao Spijun, Sim ja odeijetim svoj ‘omot pred FBI-em odgovorio je Daseh. —0. K, George — promrmijao je Burger, potpuno tutuéen Dasehievim isjavama. — 0. X, George — ponovio je. Tél Gas tobom. Na tebl je da odluiié ito Je bolje raditi ‘Rastall su oe 1 Peto} Avenifi. Dagch je prije toga obetao 4a ée 0 svermu obavijestii Burgera. Cim Je njegov drug ne- tao, ulao je 1 prvi bar, narucio viskl sa sodom $ zamolio ‘elefonski imenik, Pronafao je bro} lokalnog FBI-a okrenuo ga na brojéanilu, —Na aparatu, Pastorius, nojavio je on. Franz Daniel Pastorius, Ueinill biste mozda dobro da pribiljezite toime... ‘— Dobro — odgovorio je glas © druge strane Zice. — Sto delite? — Pastorius na aparatu — ponavaljao je Dasch. — Zelim razgovaratl sa Sefom. Tmam poruku zag, Hoovera u Washingtonu. — Dasch je uéinio pauzu, a zatim nastavio: sRecite mu da su se Daniel Pastorius 1 trojiea Nijemaca iskreala ‘prekjuder uvege na obali Long Islands. Donijeli smo eksploziv da bacimo u zral tvornice aviona | aluminija.c ‘—Nije moguée!’ — primijetio. Je nepovjerliivi las sugovornikov. Dobro — odvratio Je Dasch, — Misite Sto elite, all motele poslat poruku Hooveru u Washington da éu za'dva fel dana sam doei u glavni grad i da éu qa leno posfetiti. Predstavni FBLa uw New Yorku promasio je Zivotn Sansu. All nije bio jedinl Dan ranije stigao je u Washington tzvie’ta} korpusa obalne straze: nocu je mladi obaint strafar Culley ‘susreo Gadnu frojieu ‘na plazi Amayansetta, Stratar se odmah veatio uw postaju da Javi o dogadaju. All kako je bila veoma Busta magla, trebalo je prigekati da se ona digne { tada tole poteti ozbiljnu istragu, Izjavu mladog strazara potvrdile su Ppronadene stvarl na pladi: omot elgareta ‘s njematklm natplsom, boca s etiketom »Welnbrande 1 kona bluza Koja Je osito io neke strane uniforme. Neito kasnije druga je {stradivadka ekipa nedaleko od baze otkrila mjesto gdje Je piiesak blo vrlo uzdignut, Nekon kopanja pronadena su dva Kovéega eksploziva i detonatora razlieitih tpova i dvije mor~ narake vrete ¢ njemadkim uniformama, Na jednom_deto- natoru bile su upisane ove rijeti: Hergestelit in der Feuer Werkanstallt, Betlin, Spandau, Ova) senzacionalni izvjettaj prenesen je vrlo hitno Sefu FBI-a Fdgardy Fooveru koji je takoder digao opéu uzbunu. Ali veé su bili i2gubljeni drago- jen! sati time sto je obaina strata propustila da parulka pofalje najprije FBT Sutradan je Daseh krenuo viakom u Washington. Prije napuitanja. New Yorka, poslao je Burgeru poruku 1 zamollo ga da uredi platanje njegove sabe w hotelu =Governor Clin- fone i da saguva njegovu priljagu dok se on ne yrati, Osim ‘toga, obeéavao mu je da €o mu se javiti im stigne w federalni slavat grad Bio je to 16 lipmja. Dasch je sifao_u Washington uuveter [uplsao seu hotel sChesterfield.e All nije bas pokazivao Zurbu w uspostavijanju kontaleta s FBI-jem, Nae Biije Je posao na veceru u neki mali restotan, gdje ea Je ‘erlo toplo primio neki starl Konobar, porijeklom fz Strasbo- lurga, Koji je veé dugi niz godina ‘boravio u Sjedinjenim Draavama { koji je bio vrlo dobar prijatel) ¢ Daseheorm 2a vrijeme nlegova boravka u-Americl. Dok su se pjetke vragall uc Bogch mu fe lento dave star od Ado 2 zai gn za savjet, Sutradan Dasch je posjetio 1 druge prijatelje, Dok Je on stvari na taj natin odugoviaéio, operacija Pastorius ulazila Je unova fazu: stotine milja juznlje, U-170, pod zapoviedni8t- ‘vom kapetana fregate Wagnera, pristala je uz obalu Floride ‘Uber najmanjeg otpora, usprkos opéoj uzbuni kofu je lansirao BI, Kerlinggva ekipa iskreala se nedaleko of Jacksonville Spifuni su nafprife zakopali éksploziv, a zatim su se uputil prema bazi za operacije ‘Tek sutradan (18. Lipnja) Daseh je konatno odluéio da obavijesti amerigke viasti o iskreajul sabotera. Iz hotelske sVIESNIK U SRUEDUs ~ 1510 jobe pozvao fe FEI. Nekoliko Zasaka kasnije Zenski glas ga Je upliao: = Sto dellte? = Zovem se Daniel Pastorlus — odgovorio je Dasch. — Vee" sam sacbraéao s valim uredom u New Yori prije nnekoliko dana, Zello bih ovoritl s gospodinom Hooverom. = 2elite li da vas spojim s Hooverom odgovorila je namjefteniea — treba najprife da podrobno izlotite razlog a por oo Ol ie ang es iat te ot te staple cane ets Sate si Searin eens Senna reed feat eae nein aEy Si 2 here ork painerae oun, Fase SSS il =a So ol stra ers ou spon ete TERR nae ma eset tnanintractak eat reas ee ciclo aia nanan agit Terie tes oy tee piel ek cnet os nik uo A 2 sa = eel Sees eee gor aie teem a fan oe oy Sha eee hee ee CES pee ante oe rad merino its re pi! tn aa solic ag teamieral es ag Sees care ee wee see re ae Sas ae imide nae ae Seis ae ged, ri — ro pentane Siamese is Tams Epa ES See eat Te se le cat Tt io DESL Siac Sean ot al RP temic Se ee es eit a eho ele sa i ck oh en IS eet eeet cede Coat ace eeeis SPE nue wena. oo ra eee Se tne i reine hee = Gospodine’ Pasiorius — nasiaviieo fe Connolly — uupravo Gam dounao ‘od svog ureda da vi tvedite kako fam Tolote proiit obavisest o ijeraatiom Spijonima kell su se Drodle subote iskrealina Long Island, Ako se ne varer, vi Ric injejujete da sto nilnow det = Tatuo Je — odvratio Je Dasch. — Ja sam Sof ekipe Costaa tofice Jo8 bu u New ork, Postal deuga ekipa Kola fe wee sade tcebala Iskreat! na Bion ‘Nameftene Connollyeve obrve podigie su se do vrha gel. ‘BI nije enao mifta e” drug) ekip, Ako Je sve to isting hovost je tvama veka, All, to je usbudijiv, gospodine Pastorius — rege on, — Ne’ nlsmo nifta‘o tome Ell Recite mi ave Sto mate. ak potanko ast Je pon pie a lave cs sma fife tO opersce, ‘s Brandeboutgu, prelaza Riantska podmornicom, skreavanje na Long Isiah, sare 3 inladim obainim stealarom 1 ostaio, Connolly 1 njegov Kolega nisu nl asa dopustlt da Desch primifet! kako "se dcusi dio alegove pripavijestt savricno Blaze 8 lzvjestalem obalne stags, Connolly fe Eats 1jubaznim fnepovierlivim smijekom primljetio: No, drast gospodine Pastorius, vi Jpakeneéete ofekivati aa mi progtarso avo St bisto reid bor taleva vag dokasn Siguno samt prepotaviate'aa smo prepie en arama 16 — »VIESNIK U 81 JEDU~ — Prema tome, vi mi ne vjerujcte, hm! — povikao fe Dasch. — Vi mislite da sum ja éitavu tu pripovijest izmisito nadajudi se nagradl? ‘Tako Je to, je .-.? Dobro, kad Je ako, peigekajte minutu... Dasch so uputio zidnom ormaru tz kojeg Je tzvultso torbleu koiu Je digao tz garderobe po svojem odlasku iz New Yorks. 2 diepa je tzvadio kijud | otvorio bravu. — Daltle, gospodine Connolly, vi mi jo8 rie vjerujote? A fo je ove...? — pita Je on rasprostiruél po krevetu osani- dose? tisuéa dolara, Ja éu vam reéi Sta jo ovo: na8 Kapital ‘a oipotinfante operas saboteds. Kerlin, {et druge ekibe lina ostalo. = Do vragal — povikso je agent koji dotad nije ni otvorio usta, To nije mati! kafalj. Taj tip za sta govor ‘Connolly Je Sutio dasa, a zatim zatrusio dezvolu das poslua! telefonom, Odmah je doblo FBI i Covjeka kof! se ne- Ho pre bavio Daschem. = Connolly na telefonu, Pofaljite mi hitno kola s prat- ‘njom u Chesterfield, Govorim s gospodinom Pastoriusom. Do- vodim ga odmah. On mora govoriti sa Sefor, — Deset minuta kasnije Daseh Je u pratnjé Connolly}a i rugog agenia napustio hotel 1 ulao w veliku cenu limuzinu, ‘ua nje Je bila druga limuzina § éetvoricom unutra. Chm se dotao u glavni stan FBI-a povell su ga na gornii kat gdje je bblo uveden dirertno u Sefov ured. —— Predstavljam vam g. Pastoriusa Koji Je nedayno dosao tz Njematke — rete Connolly. — I mislim, Befe, da ée nam bith od vellke koristl, sjodhtt® 1 Hoover ustao da prim! dosha, Dasch Je ureo ‘— Stalo mi je da jednom zauvijek stavim stvari na svoje miesto — rekao je. — Moje ime nije Pastorius. Jo8 jednom, Pastorius Jo imo koje Jo tzabrala njematka obavjeltajna sluiba za ovu malt ekspediciju...; operaciju Pastorius, Ja se zovein Dasch, George John Dasch, Connolly Je ukratko ispritao sve Sto mu je Dasch rekao u hotelu, a zatim pokazao osamdeset tisuéa dolara. Hoover Se ponis lakonski ¢ zadovoljio se od vremena do vremena postavi kratka 1 Krajnje oprezna pitanja. Kad je Connolly favrllo, vehovnl Sef obratio se Spljunu: = Sve, je to vrlo Interesantno, gospodine Daseh. Vi smmatrate, dakle, da so druga grupa veé.iskreala na Flotidi? ‘Vilo dobro. Povest éu istragu. Dok to ofekujemo, vi bi ste se motda mogll vratitl u sChesterfield.e Connolly { jo8 jedan ‘gent otpratit ée vas, Htio bih da im Isprigate sve of pogetia do kxaja, Ne izostavite apsolutno nigta, jer su pojedinosti od ‘like Vaanosti. Nemojte Stedjett vrljemo. Zasad cote ostall u hotel »Chestecfield« = Connollyjem dck ne odluéimo sto emo dalje radii. Znakom glave otpustio Je svoje posjetioce. Dasch Je “ania tse tte da 6 nal! na hu. sree, Ta con Je vidio Hoavera { zekao $e ato Je Imao reti. Bio ie siguran a ¢o dobit! veliku nagradu za goleme usluge koje Je ueinio Sjedinjenim Deéavama, ‘ Haidemo, gospodine Dasch — rekao mu je Connolly. Stigao th Jo 1 novi agent FBI-a, Oni su ga prihvatili svaki pod jedu ruku 1 njemu Je iznenada potalo Jasno da e proéi stanovito vrijeme prije nego Sto se oslobod! njihove prainje. Po povratia u hotel, on-se ipale usudio zamoliti ovlaitenje da pite Burgeru, Connolly. Je pristao bez oklije- Vanja, I Dasch je svome drigu poyjerio *kako Je dofso. a Kontais s ameridkim Viastimae | savjetovao mu da se ne mize do novog nareden Dasch, nalme, nije znao da Je odmah, positje njegor coalask, Hoover iadao odredbe da Burger’ Hein { Cuirin bbudu dan 1 noé pod paskom, u ofekivanju odredenog éasa za pilhovo haptenje. Hoover je izdao 1 naredenje o trazenju Spljuna Koll su se treballiskreati na Floridi. U tolu iduéa Getiri dang, Konfiniran veti dio vremena 4 Gonnolijevu salonu uy schestefieldas, Dasch je dikireo ‘Kad Je zavriio opis operacije Pastorius, u njenim naj- ‘maniiny pojedinastima, Ispitival su x, 41 0, drug sivarima zanimljivim za ameriske viasti, Pruzio je 1 obavijesti 0 tuvjetima Aivota u Njematko} poslije tri godine rata, losim postupeima sa siranim radnicima, sto mu Je palo u ofl za ‘rijeme posjeta tvornicama u toku obuke za sabotera. Dao je {podatie o Parizu, zatim o svemu 8to je vidio u podmorniéko} baal Lorient (to su obavijestt hitno prenesene glavnom stabu sBomber Commands uw Londonu) i, napokion, o samo) U-202, Poslije preslufavanja ponovo su ga unaktsnim pitanjima Ispitivall agenti FBI-a da vise ‘nije zao gdje se nalazl. Aati fe morag tedvdat { Iskusne epitivate ameritke armile Pinar, Wil su pv bill nati da treba iz tog Sovieks, jqhive jolnsuoiks tedan rene naaclo w Berinut okuplre= fellBvfont aceait sve moguce | wopse zamislive obaviest Connolly Je prisustvovao istazi u peva dvadesct i Gels sata, All sulztian agosto je sobu u rChesterfeldus, prea Judlégljuna rake rast agenala YBI-a. U istoje vsieme Ace ll oe slain naladio u hotelu sGoverner Clinton ENEer Youur plimio I pismo od Dascha, Blo je dogovoreno de isug posllecedneva ihora da se sastans s Helnkom 1 Quir- sem ek eat tcovint u fl wie, Dok su lzabirall nova o@iela i koéulje, predac im je pismo u kojemu Dasch javija kako Je'dolao'utvera's amesideim viastina ‘Burger Je dotao fod nek vlastite Komentare o Dascheov- on postupeia | ajutio da bt moka bilo najpafietnije da promijens adresa, All Helnke nije htlo vierovait da ih Je det Ennevieno we Gecrae jo velo duret katakler — refe dn, — On fe zacijels polsg u Washington da pronads nekoga tko bf nam Rous ponsce ut tail operaciiama, Da, vidiet Gd ved — notvro Jo Quin. ~ Sigueno se adi p neo} komblnacij o Kojo} nam-uife hi govortl. On fe an fle" stlemo na fest, ee nan_on mole pronacl, TBuryor Je anao o dem se rad all fe nfegove ponadanie postalo cilecenino | kako tu esiala dva Brat mala Be"oe note miamo mica, en nije vile navaliven. Mesut, Bers aa je ulasos patel ga ie alee ‘ tgoving ajent Fila, ad Jo laeao, pratada gate ol Baus! polleaer dobil eu dust da sljede Henlea | Quin PataPee ent laguna lajival lle ux plot, oko va ‘Geeotak clara fea nit zaustavila su oe vetlka cena hola w='Da th sada pokupimo, yospodine Connolly? — upltao 4e Govier # predneg sida wine, eadekajte da anda u nec meni lieu Ove tma provide svijeta, Mogi bi nestatl u svetin, ‘Kola Fotea disktetno su sijediia Heinka 1 Quirina do bitzine raskréea Avenije Amsterdam 17 ullce — Sada Bismo moglt — ree Connolly. ola su se polako zaustavila kraj dvotice ludl. Prije nego ite su modi shvati Sto se dopeda, dva sa Nijerca vet Bin? uvedone ‘tmnt 1 nal so'na sed» pitallem upere- im tratm Sebuf. Kola su potla Sat kane Burger se Vratio tr hotelsku sobu, gdje se pevato. paljog razmafettala Sol poiuno noe kossie | kravata U tom posta preklau- {oye Je kocanje na vrais. ~ Udite — povikao Je Burger tz ormara ‘Rada se okgenuo, dva su muskareastajea a pragu vrata s upersnim pistol. w='Vi ste_ubapferi — rekao Je jedan od njth laganim ieskim akcentom. ~ Ja protestiram! — povikao fe Burger. — Ja sam pobten merit gradanin, Kalo se usudufete prodsietl na fa) natin maja sobut Covjel iz FBI-a stavio ma je na rake lise. Ako t jste rani aes granite ste pred ove svat Jase vem Connolly, Tater" sam. imao dug taxgover 5. vasimn Fullaejem Duscheom. Treon i da doder sed neo? Pola sain Kamije Burger #0 neobiéno uabudlo, kad fe v xt gradskog njuotiiog satvora— samo su ga gummull — tronafso Hetska 1 Quirina "Dobros — govorio Jo sim sbi Connolly — stime smo sredilstuacju‘s ekgom iz Long Tslanda. ‘Oxtaje nar 6a thvatimo erage 7 'U ku prvih sati ispitivanjau hotelu sChesterfielde Connolly Je — po naredenju Hoverova — itive vrtio Dascha kalso bi doblo oa nega sve moguls podatke 1 puto- Face of bi mu cata tatenie.ekipe. Roja se_trebala Haustavitl u Jecisonvilew. Domnavs! da Je Sf fe grupe fana- Gel tacts Kerlin, Connolly fe neko vrijeme rasan, © fonda pov ? erling! Siguran sam da mi tp ime noso kate “gente bio uvjenen da Je ta) Covjek mao vee pose s Bien. Odmah Je felefoniraa u arhiva, Pet minuta nakon qoun zvalf su gu. Obracajuel so Dave, iajwio Je — Tmamo gs. Sada, se slecam. Lieti 1040, nas Je Herr ering, kojeg smo vet dulle Yreriena pratt kao velia Evjeret necistiog Bunda u Siedinjenim Drtavama, o¢- Iidio da ode kPolteru, S nekim drugim tipom on se malom jahtom otisnuo + obale Floride adajuél se ea ée stl U 1 okupiranu Francusiu, Na nesreéu, ili sreéu, nije bio dobro Dotkovan u transatlazslo} plovidbl, Janta Je’ doskora t Isplo- Vila, all Kerlinga 4 njegova druga u pravi su das spasili bain) stradarl, Podael iz arhiva kaZu da se njegov drug avao Hermann Neubauer, Pounajete li ga? ‘Nei Spifunl, Kao Dasch, Burger { Kerling, zadréall su svoja prava imena, dol su Gtugl uposlent pod ps —PNe, ne poatiajem Neubauers, Ali, prigecaite prijaialj Keclingov uw drugo) okipl jest nek! Nicholas, da, to Je, Herman Nicholas, On se u Sjedinjenim Dréavama bavio Svim zanatima, Pokadite ii koje podatke imate o njemu. ‘Contolly fe glasno protitaa sto jo ubiljefeno o ameriéko} ‘karijert Neubauera, — bay day to Jo svakako on — rete Daseh, — Nicholas Neubauor.., Cint mi se da su neki od njih zadcfall prave prezimena {'pivo slovo imena kako bi olakalt stvari = Tko Jog, osim njegu? Daseh Je islavio da se tredi Glan ekipe Floride nazivao ‘Werner Thomas, Ubrzo su ga pronaill u Kartoteel EBE-a pod menom Werner Thiel. 1 napokon ostao je Jo8 Getvetl iz kip, Herbert Haupt "— Njemu je to pravo ime — rete Dasch, — Njegov ott velild nacist, tivi u Chieagu. Zacijelo éete | njegovo ime imatL wt kartotec,| ‘Posllje savjetovanja stvarno je pronadena Kartica: =Hans ‘Max Haupt, nacionalnost njematia, aktivnt élan >Bunda u ‘Ghleagu. Sedan mu fe sin nesiao 1040.« =p ma je olge — ree Dacsh. — I ja sam siguran da ée {aj momak najorde flo bude mogao pojuciti k njemu u Chieauo, iako mu Je to najstroze zabranjeno, ‘Chm su getist dlana ekipe iz Floride bila identiticirana, Hoover Je Sadi naredbu da se pozorno posinatraja. mjesta Kamo su ont ob{éno zalazil, AW je Dasch imao Jo jedan adut u @epu. Kako je otkrio sva ta imena, izvadio Je iz ‘déepa Koneunu vkrasnl macamieu 1 pruzlo Je Connollysu. sto, Bi vam pamee! da th pronadete — reo Je naivaim tonom, ‘— To? — primijetio Je Connolly. Vi se rugate sto i? Daseh Je objasnio: = Dali su mi fu maramieu prije samoy odlaska iz Ber- lina, Kerling ima istu. Ako Je natopite jodom, polazat 6 se slova { modi éete proditatt Imena 1 telefonske brojeve svih ‘Vem Abwenra u Sjedinjonim Drzavama. Morali smo se po~ ‘lusiti tim veraina da bismo mogli komunleiratl s glavnim Stabom Abwelra u Lisabonu dok nam ne stignu vlastiti radio- operateri — zakljuéio Je Dasch. Laboratosi} FBI-a maramicu jo ispitao, te su vlastl sa- ‘anale za sve agente koji su se uspjelt odr2ati u Sjedinjenim Dréavama, ‘Sedan od njih bio je vet od prije sumnjiv FBI-u, Bio je to neki Iuleranski raspop, Koj fe stanovao u neko} odvratnoj Getwrti New Yorka. Odmah je izdan nalog da se ukopéaju prislugal aparatl na felefoasko) lini! pansiona u koem Je ‘Sanovao, U {utro, 28. lipnia, raspop Je ugovorio sastanak s nnekim misterlomnim sugovornikom, za podne, na uleza na pperon bro} 1 kolodvora 2a Pensilvaaiju. Dva tovjeka FBI-a Dratila su popa do miesta sastanka 1 prinnijetil su kako stupa Ui razgovor s nekin nepoznatim. I taj fe éovjek, sa svole stra ne, dabio pratnju, Nakon hitnog opisa poslanog u Washington, tutwrdeno je da e to Kerling. Iste voter! Korling Je susreo u neko baru éovjeka za Kojeg se_utvrdilo da je Thiel. Kad su se rastali, obojica su bili praéeni i, nekoliko minuta kasnije Kerling je uhapsen na Aveni}i Lexington. Gotovo u istom Zasu drugi su agenti ulovili Thiela u 42. uci, ‘Lov na Spijune prenesen Je tada u Chicago, gdje Je — poslije Dascheove identifikaclje — dom Hauptova oca stav- en pod prismotru. Kasno u noé 21. lipnja, kao Sto je Dasch { prorekao, neki misdié visoka stasa zakucao je ne vrata. ‘Slijedili su krikovi lanenadenja, zatim Zivahan razgovor u pola glasa, dok miadlé nije nestao u unutraénjosti kuée. Herbert Haupt vratio se svojoj kuti! All Connotly { Hoover odludili su da se neko viijeme igraju matke 1 miga. Bllo je fgleda da i Neubauer dode u Chicago i pokusa stupiti u vezu 5 Hauptom: mogle bi se moda jednim udarcem uloviti dvije ‘ube. \ = VEESNIK U SRUEDUs ~ 1712 ‘Osim toga, éint se da je FBI imao dovoljno razloga da po- vata f druge élanove obltel{i Haupt koji su bill veé dulie Trorena pomnati kao najokoreliji nacisti glavnog grada Mida- Je Wesla. Na oku su dr¥all | kuéu Gerde Meling, djevojke od vadeset i dvije godine, koju Je Herbert Haupt napustio dvile godine Tanije, kad Je doznao da je trudna. Connolly je po- Eodio: ujutro 22. lipnja mladlé je pokueao na njena vrata, Si ga ona nije pustila unutra 1 agent PBI-a, koji se nalazio ‘nepestedno} blizini, uo Je Haupiovu priéu o njegovu nadlu odlaskuu Meksiko, ‘Napustena djevojka nije bai Hubazno Sdgovorila momku, Nekoliko minuta Kasnije Haupt Je na- ustio fu kuéu, erven kao rak. ‘Poslije podne uredi FBI-a u Chicagu primill su dva po- sletioea, Bila je to najprije Gerda Melind, Bez 1 najmanie Stida iziavila je da Je Haupt njematid gpijun i da se nesavno {sleao u Sjedinjenim Drzavama, Nemalo se tmenadila kad Je ofkrila da Je FBI veé u toku dogadaja, Rado je prihvatiia Saviet agenta: »Sutite 1 zasad ne poduzimajte nista.< Cim Se napustila ured, Sef FBI-a — na svoje veliko, tznenadenje 28 hrimio fe najevu da ga u predsoblju otekuje mladié po menu Herbert Haupt. Morale Je sa sobom nosio omot eirk- ara { poriva koje je prio u svojem domu w tou nekoliko prethodnihy mies Tou il posit da oe jae regrotno) Romisiji Haupt, s nevinim izrazajem lica, zainteresirao se ‘a li ga FBI fo8 trail i rekao Je da se za sve to vrijeme na- azio u Meksiku. “Ali ne, ne — gospodine Haupt — sve je u redu, ‘edgovorio je Set FBI-a. Ta pripovijest s regrutnom komisijom ‘vel je davno stavijena ad acta, Ne uzrujavajte se zbog toga. ‘Veailte se kuél. ‘Ofaran svojim lukavstvern { na8inom kojim je opravdao odsuinost iz Sfedinfenla Driava, Haupt je posiuéao FBI kojt je dbak nastavio da ga motri. “JoS nije bio pronaden trag Neubauera alias Nicholasa. ‘Ali su Haupta svuda pratil kud god se kretao i 27. lipnja on Je polo uvneku gostioniea na cestl kraj Chicags, potpuno hovim kKolima koja mu je otac kuplo berlinskim dolarima, ‘amo se susreo # éovjekom od oko trideset 1 pet godina, u Kojem st agent prepoanall Neubauera. FBI Je odmah usao u ostionieu 4 uhapsio Haupia 1 Neubauera, BBilo je tako pronadeno svih osam Spijuna. Alt je ostalo da se ueini Jo8 jedna stvar prije nego sto operacija Pastorius bude zaista zavstena. Tste veteri kad su Haupt i Neubauer bill ubapSeni, Connolly je oti8ao u hotel »Chestertields, gdje Je Dasch jo8'sJedio, 1 tekao samerickom herojus da je 1 on uuhapéen, ‘Dasch je ostao bez daha, On je stvarno iskreno zamisljao kako Ge niegova iadaja stvoriti od njega bogataia i nacional- hog heroja, all Hoover 1 predsjednile Roosvels imali su pot~ puno drukéije misljenje o to} stvari. ‘Kasno uveée, profirena Je sonzacionalna vijest da ie tuhepfeno ofam njemaékih gpijuna Koji su se petnaest dana Fanije iskreall na atlantsko) obali. 29. Tipnja osam Je Spijuna sakupljeno u_pokeajinskom zaivoruscolumbiae tu Washingtonu, a potetkom srpnja Roosevelt je najavio formiranje posebnog javnog suda da im sud ‘Sudu je predsjedao visokt ofleir armije SAD, general MeCoy 1, kako je Burger imao gin pukovnika w SS-u i svi Su ostall’suei Bil generali ameritkih armijskih snaga, Kratko Urijeme poslije toga otvoren Je proces iza zatvorenin vrata tjediits ministarstva pravde u Washingtonu. Francis Biddle UN(Gjega Je kasnije upoznao éltav svijet Io glana ameriéke Getogackje ui Nuimbergu — protitao Je optuznicu. Dascha Je ramlo pakovnik Reston, a ostale pomandant Royel. Dva ofi- ciza pripedala su kopneno) arm. Optuzniea Biddlcova temeliila, se vetim dijelom na Dascheovo} ispovijest, Kola je ispunila dvjesta pedeset stra- ica, all to nije spretavalo driavnog tulltelja da napadne Beis samog Dasche, Podravao je tezu kako se Dasch nadao Ga sav novae zadrli za sebe, predajucl drugove viastima. ‘Dasch je Evrsto porieao takvu namjeru. Primjetio je a je-sam predao FBI-u osemdeset tisuéa dolara. Tvrdio 3¢ Sa je odao tamu operaciju samo zato sto Siedinjeno Dréave smatra svojom pravem domovinom. ‘Sedthoriea ostalih, utuéent Sitinom Dascheovih izjava, isu sapravo imall nikakvo sredstvo Sbrane. U toku Deve eee eee 18 — +VIESNIK U SRHEDU« sedmice mjeseea kolovoaa ava su osmorica proglagena krlvima Fosudena ha smet. 12. Kolovoza Qurin, Heink, Kerlink, Thicl ‘Neubauer 1 Haupt sjelt su w samom Washingtonu na elektrie- tu stolleu. ‘Tog jutra Dasch i Burger bili su na etnfi glavnim hodni kom zatvora. — Oni su — prolazeGi kraj éelija svofih drugova — vidieli firom otvorena Sestora vrata 1 ostall su zaprepai- teni, Straier je rekao menadenom Burgeru: = Vama nije poznato da su vai drugovi sjell jutros na stolleu? ‘Neto kasnije Dasch ? Burger bill su pozvani odvojeno u guvernerov ured, gdje su bill obavijedteni da th je predsjed- nik Roosevelt pomilovao: Dasch je dobio tridesct godina zatvora s obzirom na svoja primanja, Sto se tite Burgera bio je osuden na dozivotnu robiju. Za veijeme rata, kao i u godinama poslije kapitulacije Niematie, va su spijuna premjeftana iz zatvora u zatvor. Daseh Je bio interniran ut posebno izabranim zatvorima, Jer Je vilest o njegovo} Injavi stigla do uaiju nacista zatvorenika keojt su prijetili da ce ga ubitl God. 1949, pubtent su { prebace- ni u Njemagicu, ‘Ljeti 1938. priredivale su se olimpliske igre na golemom erlinskom stadionu kojt su Nijemel izgradili u tu svzhu, Meda tisuéama atletiéara koji su stigll w njematki glavni grad nalazio se { mladi juinoafritkl policajec Robey: Leib- ‘Brandt, Njegove fanatiéno antibritansko raspolozenie koje je Stvoreno odgojem u konzervativno} eredini juznoafrickih na Clonalista guralo ga Jeu naruéje naclamu, Prvi put u Zivot ‘mladi je Jugnoafnikanac bio zalsta sretan, U Berlinu je na~ Eno. mnogo prijatelja. Ked fe napustio tu zemlju, odlusio je da so u nju opet vrati, ‘Kratko viijeme poslije toga Lielbbrandt postade profesio- alae, Potetkom 1987, blo Je prvak tebke kategorije u Juino- firicko} Uniji, Ameriéki boksaé perolake kategorije Phil Zaviek ponudio mu Je da pode u Englesku, Sto je on i pri- hvatio, Leibbrandtu je nedostajala tehnika, ali je bio boksaé neobiéne snage. Pa ipak {duéih miesect nije postigao neke Znatajne uspjehe, Odluelo je da napusti boks i da se na- stani u Trecem Reichu. Odmah je uspostavio veru sa svojim prijateljima. Go- ine 1098. poéeo je pohadatl drdavnu akademfju za gimn: stilca, Skolovanje je zavrsio upravo kad je izbio rat, U Juzno} Aftici mislill su da je interniran, Mladi je Juinosfrikanac postac, medutim, vatrent pristaSa Adolfa Hitlera, Bio je povezan s odjelom ministarstva vanjskih poslova koje se bavilo sabotaiama’ u britanskim prekomorskim zemljama. (Odmah je ponudio svoje usluge. Nakon raznih {spitivana odluéeno je da ga pofalju tu Juznoafrisku Uniju sa zadatkoni a visi sabotaie, U wzavrelim mozgovima nacisti¢kih fana- tika rodila se deja da bude predviden za Fuhrera Pete ko- Jone koja treba da preuame viast u Juénoafritko} Uniji na on sloma Velike Britanije. Leinbbrapat odluéi da se vrati u Juznoafritiua Unija Sto prije, Stwar je u svoje ruke preuzela obavjestajaa sluZba Abwehr, Junoafrikenac Je upuéen u specijainu akols 2a sabotale. ‘U listopadu 1940, Abwehr je doblo zadatak da se malo intenzivnije pozabavi tim vee obugenim Spijunom, U razko- ‘Voru izmedu Lahousena 1 Ribbentropa bila je utvrdena glav- ha linija Juénoafriéie spljunske operacije koja su nazvall ‘Weissdon. Mjesee dana kasnije sve su pripreme bile zavrfene, 2ii je ostao ofvoren jedan problema: na kojt natin da se spijun prebaci u Juznu Atriku, 6000 milja daleko, putem Koji je Rontrolirala britazska mornarica? Ribbentrop se nadao da Ge mornariea staviti na Taspolaganie podmornicu, all Je to Sdmical Donitz odble. ‘Nie hilo ziskirati brod 2a prebaci- vanje Jednog jedinog éovjeka, ‘Lahousen se tada sjetio Heina Micka koji Je w svoie vrljeme jaltom v#lo ‘uspjesno prebacivao Spljune preko La Mancha, Bio je u tome izvanredno vjest, Abwehr je pozvao Milcka kolt se u to vrijeme zvao Cristian Nissen, Upitali Su ga da ll bigs mogao brodom stednje tonaze probiti kroz Sritaneku Dlokadu i stii do Juzne Afrike, Nije mu bilo r=- eno salto treba da putuje, all mu je odmah bilo jasno da Se'radi o prebacivaniu spijuna. Nissen je odgovorio da mu