-VUSOVA BIBLIOTEKA 17 MIRKO PERSEN ‘U ovem brofu potinjemo objaviit- , vvati, uw okvira VUS-ove. biblioteke, tanimijly prilog pod naslovom »Ni- k Jemel 9 Paveliéue. Novinar 1 publl- ‘ist Mirko Perien, Koil so. dua vr ‘mena bavi prouéavaniem njematko: sustaskih ednosa { Pavelisevim logo- ima smrti, napisao Je knjigu +Us- faiht logori« koja ée posetkom iduéo godine adi Jz Kampe w iedanju Novinarske kuée sStvarnoste i Za- grebu. Svojevremeno je Mirko Per- fen mapisao knjigu »Lepoplavae, Kollko god Je pomnato da Je Pavelié NDE (Necaviens Datevu Hrvatalu) eahvaljusuel Obradujuet i sakupljajuél materija- Je 0 usiatkim ‘logorima, proutio je velik brof dokumenata koji govore © odnosima izmedu Hitlers 1 Pave- Hea, "U nagem Ge prilogu biti objeloda- Jeno mnostvo dosad_neobjavijenth Tnepoanatih dokumenats kojt ovo- reo medusobnim odnosima izmedu nacista 1 ustals, o gospodarima vazalima, o razlitiim Hitlerevim po- tezima prema Paveliéy, © kontroll clelokupne kvislingke PavellGeve d= spasavio eva 1 DIO = NIJEMCI O PAVELICU ave 1 njezina aparata, U njima 6e- me naél odgovor na pitenje Kako je Hitler raspardavao biviu Jugosloviju | kakve Je sve kombinscije imae pri sivaranja NDE. Zatim se govorl 0 neposrednom sudjelovanju ‘Nilema- cau organizactji -ustatke drive, jihovo} kontrol! utjecaju na svim Dodrudiima: voisel, policil, privredl, ‘rfavnom aparatw { tome siitae. ‘Na lle: njematkl tenkovi ulase w it de prokréitl put zlikev- Paveliéu 1 njegovo} kvislingko} de#avi. U medusobnim odo ain il govora o fome a bt niemati Pubrer ame. 1 Mussollatjovim teuparaa, vyuino lanl- frao Pavelléa ozbllinim perinerom, On Je ustedhog polar See tnie'ou oo Hitter | nlegor! predstvatle cinoedl prema ita uoetjeblo ona tad sme to cogovecio dx bf Polgns2 Islajusive viastite eijeve. Tsto je tako = njime postupag T Glave vetieme dol Je postojala uslaske NDH. Da se wsvje~ dotimo da. je 0 tate, potnino od dogadaja koji au ‘owe Seino peothodil siomin Kraljvine Jugosavije | Broulobenh stable drzave, Odimah ‘palto je 27. ofwica 1941. godine u Jugoslevii feblo ‘put I demonsteacie protiv.potplavanja sporeruma Viade ‘Cvetkovie-Matek 0 pristupenju Jugoslavije sama bsovine, Hitler je hitno Sazvao savjelovanje o novonastale} Hluaci. To je u stvaxi bila. prosicena sjednice Venovae Komande njemadkln oruianth maga koja je odtiane u Ber= 3inu istoga dana, tf. 27. ofujka. Sjednicl ou uz Hitlera pri sustvovall martal Teeteg Releha Hermann Goering, satastar ¥anjskih posiova Joachim von Ribbentrop. Sef vrhsime voine Komando Wilhelm Keltel, vshovni komendant kopsene vols ske, fof generaistaba kopnane voiste { drug! visokt Tukelo- zezi Wermachta. Tz\ toga se. zaplanika vidi kako. je Hitler {ada ocljanio situacijw u Jugoslavsst : odredio 2ndatke oru- ‘anim snagama, U zaplonias Je zabiliezan: aPllhrer opisuje situactiy w Jugoslavil posllje dreavnog udara, Konsfatira: Jugoslavija je nesiguran,felior 9 obzie Yom na predstojetu akelju »Maritae (olan nepada na Gata) T'Ensnijaakelja. sBarbarossae’ (slaw aapade. va, Soviet Saver). Stbii Slovene! niked nisu blll prifetelisit naklonjent Nijemcima. Viade nikada nisu evrste zbog nacionalnog.piie- aja I 2bog offezske Kamarlle, uvijek raspologene 2a erdavne dare. Zemlia Je imala samo jednog snadnog tovjela, Sto- Jadinowiéa; na svoju. viastit Setu, kmnex nemjesaik, Pavie opustio je da ee door! ‘Mote se smatrali da Je, kako 6 politSkog tako 1 8 vojnog lecista, ta} momenat povolian za upomavanje stvstne stu Scie u zomii | njecina stava u odnosu na nas Daje do obaranja viade dotio kasnjo, 2a Yrijeme akcelje »Barkatce= Sas, Rosliedice bi za nas nonimaiivo bile teze. Ficer Je odlutio da poduzme sve pripreme kako bj raz- bio Jugostaviju i vojmiskit kao drdavur | ne satckavit pave lojalnoett nove viedo, do Kohn moze dod. Fo van . Koj Unit note se postavijat nikalcya pitanja nt ultimatum Primet e se na znanje uvjeravanje jugoslavenste viade U Xeoju se ne moze imath povjerenja. Wapad Ce potsti tim se spreme trupe I material koji su za to potreonh, Vaino Je da se postupt Sto je brie moguée, Polusat ée ts suede Gave "usm Dovoian main sadjelovane 4 napadu, Vojna pomoé protiv Jugoslavije tseba zatraflt! of alle, Madarske, a na evjestan natin | od Buyarske, ‘Bis manjske ima uglaynom zadatak da poslual kag saitits pre. ma Nasij. Poslanicl Maderske i Bugerskce vet su obaviie~ Meni, Duceu ée bitt upuéena porukea jos u take dana Gioblto je poltitd vaio da se na. Jugoslavija dari nemilosrdaom Zestinom i da se vojni poraz otvart munie- ‘vito breinom. Na ta) 6 se natin Turse us dovolfaal mipel zaplalit 2 to Ge povotino utjecati na Kasni}i-pohod protv Gree, ‘reba ratunsti a tim da. ée ee pri haem nepady Hhvaii stavili na nau eirana, S njima Ce'ce polis’ Dookie pati na odgovarajudi natin — dat Ge lin se tkasnife) euto- ‘omija, Ret protiv Jugoslavije bit & vjerojatno. veotoa Do- fulsran w Taiji, Madarsko} + Bugarsko) jer tim serafiamoa reba stavill w izgled tzvjesne teritorjer Walt Galmatinece obalt, ‘Madarssoj Banat, ‘Bugarsko} Makedoniu, vai plan tre#i da na wijeme ubsamo eve pripreme 41 da upottifebimo. take jake enage dau najkrcéem roku ‘de do sioma Jugociavije, 'U vez! 8 ovim mora se pofetsi akelje »Baxbarossae od- sod 2a Geli nesiele, ‘Volne operacie tfebs da se vode na ova) natin: 2) Treba po moguénocti sto prije pote operaciju »M zitae 9s ogranigenimn «iljem aa se osvolt grtks Tracie 10. Iunsk? Bazen, eve do brdsle predjela dese; prt fom se ‘oskuzit ¢ nepadom pret Jueoelavenstoy terliot ja 2) reba udariti iz predjela jukno 0d Sofie, W_praveu ‘Skopija da bi se rasteretlo bole talijansiog tronte u Alban. ') ‘Treba iz oblast! oko Sofie jatim agama ular U smjoru Nila, pa dalje lc Beogradu tr koordinsel} a } prodivanjem Jatin nlemaéich snaga, i oblast ko Graza 1" Celovea u jugoistoénom praveu, s elljem da, se Fazbije jugoslavensia acmlja Za operacile pod 2) 1 3) tebe privuél trupe koje stole prema Trsiol, prekobroine fedinies juanog fronts tseser’= Be trupe. Pokrige fronts prema istaea moral preuetl ¢ Jedne strane bugarske trupe, pojatane jednom okiopnom a= Viatjom koja treba povuel lz Rumanjske, a erage strenc, use aoage Koma treba gti shma Joana oko ivizta Za operacije pod 4) mogu se uzeli snage ix formacija «. Prife svega, tretia vo- ‘ako treba nastojatt ‘elijanima se postavija keo glavni zadatak da zasad gbustave ofenzimme akelje protiv Grtke, da se dovolino 24- Stile u praveu jugoslavenske granice {'da'e ermijom »Po« ovedu iz Istre operacije radi zailite njemetkoga desnog ile, '5) Zrakoptovstvo ima glavnt zadatak da — otpodinjuél Sto je moguée ranije — razbije jugoslavenslca craltoplownt izaciju na zemui 1 da razori gievni grad Beograd ute- ali napadime. Osim toga, da poipomade napredovanje Za ovo se mogu Iskoristiti madarski sorodroml.« Spominjuéi Hrvate, Hitler je mislio na reakelonarne pristage Mateka i Paveliéa s ustatama 1 sukobe lofi su Po= ola tao] Jugolae'o potpuncrzanemaralud, kao ‘Sto su potvedil dogadaji ito su kasniie uslijeail, osnovne ‘snage hirvatskoga aroda Koji Je bio duboko antifasistitid raspoloien 3 davao bezrezervau podrsku KomunistiGko} par- {0 jolla narodne ee za barb prot faizme, jesen snagoen oruZja i dotadasnjim uspjeslina w osvajanitt grog artave i narod, Hier je formalirao yo} sav oat fe im ge (kasnije) sutonomijae, ‘To jasno aati: smi Gemo datic. Sto? Vee prema tome kako se stvari buda odvijele, Autonomljut Kekvu tna koji natin? T to prema potrebl. ‘A kada? Kasnijel Zna kaa bude | kako ‘bude. "To. ¢e Qdluélti Fithrer. Ovisi a mnogo azih razloga ¢ momenata, Najmanje o stvamnim potrebama i Zeljama narod, Sve Je to tako ottto {a2 drugih dokumenata. Je dana o tim svojim namjerama Hitler pismeno obaviestio Mussolinija { predozio suradnju talijencke vo)- ske u napadu na Jugoslaviju. To pismo koje je Hitler 1 Berlina puto Musson gla: Dogadaii.me prisiljavaju da Vam najbriirm putem ssop- Gim avole misijenje o eituacij!'1 odlukama koje sam donio vex! tom situaeljom. 1) Ja sam od samog potetka Jugoslavija_smatrao kao najopasnijeg tinloca pri Tazratunavanju s Grékom. Nje~ maéka intervencija u ‘Trakiji, gledana eisto vojnisis, jedva bi se mogla zamisiit! sve dotle dok drdanje Jugoslavije stale dvosmisieno i dok ona ‘na naiem golemom front ‘moge ugrozavati Ijevi bok nasih kolona koje bi nastupale. 2) Te toga sam razloga sve poduzeo 1 avesrdno se tradio da _uvugem Jugosiavijuu nalu interest aajedniou. Ova hastojanja ostala su, na Zalost, uzaludna, a moda su 1 2u- vige Kamo otpotela a da bi'na vrijeme urodila dobrim plodom, Danainje vijesti ne astavijaju alkalery sama da Predstoji preorijentacija jugoslavensice vanjske politike. 3) Ja ne ematram da je ova. situacija katestzotalna, all smatram da je w svakom slutaju tako oablijna da moramo ibjeti greike ako ‘ne Zelimo da cjelokapne nase ‘pozicije ‘buds ugrozene, 4) Ja sam zato poduzeo sve mjere lkako bismo od sada potrebaim vojnitkim sredstvima mosll speljetiti rezvitaie Koji bi bio ispunjen icrizama. Mi emo upravo iodali naredbu a se promilent raspored 2a nestupenje naslh teupa w Bar sensi) Ja Vas, Duce, najslatnije molim da iduéih dana u AL anil ne’ poduzimate nove ‘operacije. Smatram da fe. pO ‘trebno ‘da ‘aposjednete {obranile puilaze iz Jugoslavije a Albanija, svim raspolozivim snagama. Nisu_posnijedi miere koje bi trajale duze vremene, vet lepomoé koja treba da sprijedi izbijanje irize za idutih 14 dana dott nedjelje. Daije smstram, Duce, da je prijeko potrebnd da Vi svim sredstvima £ Sto hiinije pojatate evoje snage na talijansko- “fugaslavensko} graniel : 3) Ja, Duce, dalje smatram da je potrebno da se u naj- veto} Yainosti setuva sve Sto sada Ginimo i podusimamo ida © svemu tome saznaju neSto samo one osobe koje neizibjelno moraju biti obevijettene. ied bl se bilo sto semnalo 0 ovim ‘mjerama opreza, one bl bile bez dksleve vrljednos, 9 Danas sam pogvao bugarskog i madarskog poslanika 4 snopéio im «1 grublm potezima svoie mifljenje 0 stuacii, Polcufao sein da probudim ajinov interes za sluts}. vojnih ‘zapleta, iznoseGi im negativne i pozitivne posljedice koje bt wtom élataju 2a njih aastupite. Jer, Duce, bez pomoé! Bugarske 1 Madarske nee se moti opezirati onom brzinom koju iziskuju situacija 1 dogadal, dike bade moguée 9 tome € Vas ob oberest toa sutrainjega dana. 1) Kod Vas é2 se stoga javiti — ako usplje odietjet! — ‘general Rintelea tokom sutrainjeg dana 1 eiopéit ée VernpottgBatle vole mlere 9 Kojima demo nntas done! oie "Ako se ove miete odzZe i tojnost, a u sluéeju da se uka- Ye potreba da u ekladu s njima postupimo, me summjam nimalo da nas dvolica, Duce, demo w susret uspjelts koji ove Ditl nista manji no uspjeh u Norvesko) prosle godine. Gersto sam u to uvjeren, Primite moje najsrdatalje drugarske podirave ‘Vad Adolt Hitlere Osim Hatife, Hitler je u evo} plan napada aa Jugosie- ‘vila ulljublo Madarsieu 1 Bugereko, stavijajuél im u izgled Gh okupiraju odredane jugoslavensie teritorije. © obzirom ‘ns Paveliés, interesanino Je ono Sto je on kombinireo s ‘Madarskor,’ Kao flo emo vidjet! neSio kasnije, U ovom lanu on Rumunssko) postavija zadatak da posludl kao za Esta prema Sovjetskom Savezu. Jednim udarcem Hitler, da- His, Zell da rijesl problem nesigume Jugoslavije i Gréke, a istodobno da izvll prifiscle na ‘Tumsiu, Zato on veé na Sestaniea i Berlinu 27. ofujka odredeno naglatava kako Wali}, Madazsleo} 1 Bugarsko} za protuuslagu streba staviti 1 izgied izvjesne teritorije: allt daimatinska obalu, Ma- Garskcoj Banat, Bugarsko} Makedonijue. Otto je da Hitler Yatuna samo na svo) ell]. Da bl ga postigao, on Ge upotrije- ‘biti Tazna stedstva, vet prema potrebi 1 trenutica. U ovom Basu. on i me misll ma Paveliéa, jer ga zajedno njegovin ustaéama {ne ematra imalo vainim feltorom. On najprije Fetuna na enagu njematich diviaija, a da Bi laite } brie zauzeo Jugoslaviju, on komblnira da iskoristh u puno} mjeri Psvoje tavemike, Netto kasnije u ostvarivanju svojih ciljeva fon pravi 1 druge Kombinactie, Jena je od njih bila i ona Paveligem { ustetams, All nema eumnje da je i tada bio Srlo podoariy prema ajima, | tot dva rasloga. U prvom edu stoga Sto je amairao da Pavelié « ustaSama ne pred Stavija.osobidu naga na kofu DI s9 trebalo osinit, Jere Apsoluino pretpostavijao Mateka. Drugo, tio. je Pavetite ditto an Munalnieva Soviets, alle ma blo u intrest ‘vorno-polititid. ut fe prenese oa sjover izmedu Stee, Beste, 6: ined ile tnerenih etre. eta Hale ‘Kako je of Hitlerove odluke od 27. ofuike da napadne Jugoslaviju pa do etvamog napada Koll je, pokeo wjutro Fano 6. 4ravnja proslo samo deset dans, zieti da su ee meduvremenu izvruile munjevite pripreme { odredile vojne ‘shage 2a. rat protiv Jugoslavije. 20. ofuja Vrhowna ko manta Welrmachta fiiaia je naredenje @ 1 12. armiji 2a heped pod Sifrom sUntemehmen 28. dstovremeno je dat hhalog za mepad ng Grieu pod Sifrom »Maritae. Za sam hapad me Jugoslaviu bez Grike bile gu odredens 24 nle- mathe divizije, 22 talijanske divizije { 6 madarsidh divizijs. ‘Osim toes, bile su odredene jake zrakoplovne ajemstice i frliganske snoge. Iz Austrije 1 Madarske nadirale eu divi- aie njematke 2, atmije Gija Je 14 oklopna divizija prva i0. travaja ulla'u Zagreb gdje Je onda, a ime poglavnica, Slavio Kvateraik protitag Dreko redija proglas o uspostavi Nezavisne Dilave ‘Hrvaiske, Zajedno s Hitlerovim jedini- cama u Sugoslaviju su peodrle 4 talijensie divizije 1 kod ‘Vebovskog se spoiile « njematkim enagama. 72. travaja 1941, godine Vrhomno zapovjednistvo Wehr- ‘machta u PUbrerovu Glamnom stanu izdalo je Privremene Smjemice 2a podjelu Jugoslavije « Kojima se odredenije Uiyrdulagranse, « Hrvatee eo epominje ito cezavisa ardava; 31) Bivia oblast Stajerske 1 Kranjshoet Oblast bivde Stajerske, profirena prema jugu jednim otprilike 90 iam Sirokim 1’ 10—16 fm dugim poasom, pri- Gruluje ce Gav Korutho) « graniénom jersko}. Sievert dio Kranjéke pripaja 1injjom fuino samo na Sevi, all ejeverno od Liubljane prema prilodeno] Karli ORB. ‘Predaju podruéja, koja eu okuplrala njematixe trupe, izvr— kit Ge vihorno zapoviednistve subozemne vojske, 1 £0 po ‘Rotarima, fim to bude moguée # obzirom na smirenje zemlje. ‘Predaja podrutja koje eu okupiralt Talijent pripremtt Ge se jednim Fuhrerovim pismbm Duceu i po bligim nare- Geotinta ministarstva vanjaikth poslova, Do toga vremena he freba 9 njematke strane wilsta poduzimat 2) Prekomurje: ¥ ‘Prekomurje Ge pripasti u cijelosti Madarsko} prema hi- storijsko} granicl. Teeljenje Nijemaca Koll Zive w sjevero- zspadnom dijelt oblasti raspravit Ge se kasnije. *Predaja oblast! Madarima provest ée Vrhovna komenda suhozemne vojske. ‘9 Banat: . Podrutle od tatke gije madarsks dxlqyna granica Drava do uséa Tise u Dunav pripaja so Medarsto}. ee blest jsioéno od Tise stavija se prife svega pod nje- -mati zastity, «isto texo Loblest jubn0 od Dunava t istolno od opteg pravea ula Morave u Dunav — Pozarevac — Pe~ frovae — Boljevae — Kinjaievac — Kalna. Ova oblast obu- hhvaga borsko podratje bakra 1 podrutje rudnika ualjena ‘rola ee aadovensju jugoistoéno na to podrutje, Ova je linija smjezniea 1 provizorno razgranitenje. U to) oblasii predvida ajemadka vojna uprava, 9 Jazna roi i Podrutje nastenjeno bugarskim Makedoncima pripaja se = prema naciomalno} granicl — Bugarsko). Provizomo ulvrdanje granica vrsi Vrhovno zapoviedni- stvo auhazemne vojske ‘prema vojnim interesima 1 ono sprema predaju Bugarima. 5) Stara. Srbija: Oblast stare Stbije potpada pod njemadica vojnu uprava pod zapovjednistvem suhozemne voiske. @) Hrvatska: Hrvatska postaje nesavisna drava unutar nacionslnth ‘sraniea, Njematika ee ne mijesa u unuternje politicke stvari. “) Ostala podrutja, waljutujuél Bosna 1 Grou Goru: Politika formniranie tih oblasti prepusteno je Tali, Pri tome se mole uspostaviti i nezavisna Crna Gore. TL. Povlatenje grant 2) Ako w predajem T stavu granice nia povutene, iz- vriit G@ to Vihovno zapoviednitivo Wehrmachia u spora~ Zuma s Miolstarstvom vanjsith poslova, opunomotentkom za tetverogediiaji plan | minisirom Reicha za umutrainje poslove. Za Vehovno zapovjednisivo Wehrmachta posiove vodi ko- ‘mandai Stab, Wehrmach‘o. 2) Vehovno zapavjednistve suhozemne. vojske podno: svoje voinitke zahtjeve u posledu povlatenja granica — ‘kolixo ih nije Fuhrer odredio — sto je mogute prije Vr hhomnom zapovjedaiitvu Webrmachta — osim za zaétiina oblast juno od Dunava. 2 2) Vshovne zapovjednistvo Wehrmachta — Odjeljenje za privredu | naorusanje lznijet 62 hitno svoje zahtjeve u po- Glesu graniea waitltne oblast! juzno od Dunava Vrhovnom Stabu Wehrmacht. Prema ‘Talijanima zasad vate tabktiGie granice izmetu ermija. Set Vshovne komande Wehrmachta ‘Keitel ‘ako ge ovaje govorl o uspostavijanju trv, hrvatske neza- wune d:jave to davodnom nemijesaniu njésne unutratje prllike, Hitler je ipake u meduyremenui imao na umm i druge Kombiaaclje. Pri fome je misiio 1 na Madatsku, koristeél se prvenstveno njezinim dslugama. Nije mu bila strana ideja Ga Hrvatska dode pod madarsku dominactju, Na to navode fzvodi iz dnevalka njematkog diplomata Ulricha von Has- Sella Koji je en vodlo od 17, rujne 1986. godine do 12. sxpnja 1044, Kad ga je prestap pisati, Jer je blo umijesan u ateniat na Hitlera, Kao jedan of ufesnika atentata bio je ubapien ie. rujna, 1943, godine sirijeljan. Njegov je dnevaik prvi put objavijen u Selearsio} 1946, pod naslovom: »Vom ander Deutscbland.« Evo amo neki karakteristiénih misljenja fz tog dnevnitca: sO, favnja 1941, Berlin Braj, vellxi uspjesi a Belkanu. Wehrmacht je netuveno siejan instrument koji sadrdl sve ‘snainije osobine njemat ‘koga maroda, te lepunjen apsolutaim samopouzdanjem. ‘To je tregitno! 'S tim divnim, Instrumentom provodl se raza Tanje vrope la perfection, Takoder odmah uspjesi i u sjeverno} Afriel, tim njematka vojska tidari. Istovremeno fe priblizava kraju talijanskl Tmpero u islotno) Africl, Welslicker (d:2aval tajaik w ministarstvu vanjskib po- slova) potvednje da Je Hitler od asa prevrata u Beogradu Gelio borou 1 pun mtiaje zahiijevao unistenje 1 uopCe pla ‘hire divija, neodsdiva rjotenja jufnoslavensich problema: Breit pe madara dominion, al Banal Ha p) 8. svibnie 1941, Ebenhausen. Velo uzbudijiv’ razgovor.prije nekoliko dana s Glaise- < ureda, to nije bilo ni potrebno, jer su oni mene veb od ranije obavjestavali kao Pe mith, Dizekinog obavieitavania, nije bilo, nego samo su im davant podacl na ona pitanja koja si od mene traf keao ja od na, Buduél da je sam ured bio tek u formiranju, tj. formairanje je potelo u sprilu 1942. godine, @ radilo se ‘ilo sporo, jer su se navotiio u detalje provjeravale osobe koje st. #6 primale u obevjestainu slugbu, tj, "T ured. T2~ vjestitelji su bili postavijent tek samo u nekim miestima, kao u Karlovey, Gospicu, Sisku, Susaku i jof nekim mje- stima, all ja ne znam to su Dill igviestitejt polmeniéno, Jer de tu stvar yodio nadstojnike ureda. Princip. je bio po- Staviti izvjestitelia, 1 to samo Jednog, u evako vete mjesto, Pa DI se on brinuo o dostavijanju podataka iz tih mjesta, Bav rad je bio w potetka uperen na zapadni dio NDH, 1 ha sektor a Kojem su boravili Talijani, jer su saopéenja vlade, a os0bite Pavelita, bila sva Krivolvorena Koja su 5° cdnosila na Talljane, Tako se nije moglo npr. samatl od Sirane vlade i Pavelléa o internacii nasey etanovnistva a Tta~ Ul io zvjerstvima Talijana, jer je sve to. prikivano, Ja: sno da je °T ured, osim ovih podataka, trebso sakupljati i sve ostale podatiee o dogadajimna u zeniljl, Keo 0 ekeljama partizaag, o nedjelima ustata itd. Kao dokaz da je ured bit Jo! u formiran}s, jasno pokazuje { Cinjenica da sam od stra~ he Nijemace obavjestaven 0 partizanskim akeljama, koje Dodatke nisam mogeo debit od ureda Koji Jo8 nije’ imao Postavijene izvjestitelje na tim mjestima, Ove podatke nix 2am dobivao of Abwera, negy od obavjettajmih ureda ale matkth divizis, ¢j. priliom mojih sastsnaka s njihovim Komandantims, ¥a0 npr. kad bih se Ja sastao 8 njematcim Eeneralom Stahlom, on bi pozvso Ke sebi i zapovjednika Sbavjedtajne elute koji mi je tumatio nz mapama situ acju. Takva dva sastanka sa Stohlom sam linao dva puta & Banjaluct, 7 fou maja.) junu 192. godine, tj, prije i po~ slije Kozarske ofencive, Osim ovih podatala, ioje bik ja Jléno saznao od obaviestajnih slufbi njematih diviztia, do Divao jet mo} obaviestajni ured u generalstebu sliéne vie Jest, Kako od viastith divizija, tako tod njemackih divizija, w "Opiite nam Kada | na’ Kojl naéin ste zvrsili zapo~ sjedanje granice na Drint { do kakvih Je tada sulkoba dosto? S"iislim da sam izda0 naredbu 0 zaposjedanju_ gr ice Koncem travaja 1941, godine, | to Kad sam se ja nalezio a'Sarajevu. Zaposiedanje su izvrille jedinice iz Bjeljine, Tuzle 1 Serajeva, i to bez borbi, Malo zatim nastsli su ne- rir meu samim tamofnjim stanovnistvon, 1 to izmeda Miuslimena { Stbs, Muslimani su se osjeéall jaéima, jer sa nalazill podrsku a mjesnim viastima { imall iu sva uprava (iavolin rukama, au vise navrata su dolazili w deputacl- Joma trauitt oruzéna pomoé 2a bore protiv pobunjenog na~ Jeda, Deputaelje su formalao tradile pomoé. za borbu pro- Hv Geinika, jer da th Setniel tamo napadaja, radi toga su moogi od njih izbjegli u Sarajevo, Na tratenje ovlh depo- faclja odadiljeni su odred! vojske 1 oruinistva u Tuzla 1 ‘Okoliew, tako da je uz pomoé vojske odmah uspostavijen fed i mir, Borbe fa Drint su neprestano stvarane, dizan je Gotanak T ugufivan Je, prebaclval! su se NediGevi etnict 1 Droganjant su, uglaynom ea vodene borbe protiv avin Koil Ritstal protiv NDE, Tako Je to bilo sve do konca 1941, godine