SEMINARSKI RAD

Predmet: Socijalna patologija

Tema: Nasilje nad životinjama

Sadržaj

1. UVOD..................................................................................................................................1
1.1. DEFINICIJA POJMOVA...................................................................................................1
2. ŽIVOTINJE U SVIJETU-NJIHOVA PRAVA................................................................................2
2.1. PET MINIMALNIH PRAVA - ¨FIVE FREEDOMS¨..............................................................2
2.2. POVELJA UN-A O ZAŠTITI ŽIVOTINJA............................................................................3
3. ŠTA JE NASILJE NAD ŽIVOTINJAMA......................................................................................4
3.1. OBLICI NASILJA NAD ŽIVOTINJAMA..............................................................................4
3.2. POKUSI NA ŽIVOTINJAMA............................................................................................6
3.3. VIVISEKCIJA...................................................................................................................7
3.4. LJUDI KOJI SU NASILNI PREMA ŽIVOTINJAMA RIJETKO SE ZAUSTAVLJAJU NA TOME...8
3.5. ZLOGLASNI UBOJICE.....................................................................................................8
4. SPECIZAM............................................................................................................................9
4.1. UGROŽENE VRSTE ŽIVOTINJA.....................................................................................11
5. ZAKLJUČAK........................................................................................................................13
6. LITERATURA.......................................................................................................................14
1. UVOD

U ovom seminarskom radu ću prije svega pokušati naglasiti globalnost nasilja nad
životinjama, nepridržavanje zakona i nepoštivanje nekih od osnovnih načela
ljudskosti. Nasilje nad životinjama je prisutno još od prvih kontakata ljudi sa
životinjama i od tada se povlače razni oblici nasilja i zlostavljanja ljudi nad
životinjama. Nasilje nad životinjama možemo kategorizirati na nekoliko načina s
obzirom da postoje i razne skupine životinja počev od domaćih životinja, divljih,
egzotičnih itd. Upravo na tome se zasnivaju i različiti oblici nasilja nad životinjama.
Nadalje u ovom seminarskom radu mogu se vidjeti direktni primjeri nasilja ili
zlostavljanja životinja, kako to izgleda. U radu je također objašnjena besmislenost i
nepotrebnost pojedinih oblika nasilja nad životinjama. Ono što izaziva mnoge
kontraverze i danas jeste smatranje društveno prihvatljevim neke tipove nasilja nad
životinjama kao što je korištenje životinja u eksperimentalne svrhe, te korištenje
životinja u ekonomske svrhe radi zarade.

1.1. DEFINICIJA POJMOVA

Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana
uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu. Nasilje je
svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću
nanošenja psihičke i/ili fizičke boli.
Životinje (Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota. Životinje su
višestanični organizmi. Životinje nemaju staničnu stijenku, po čemu se razlikuju od
biljaka, algi i gljiva. Životinjsko carstvo se dijeli na različite podskupine, pa unutar
toga dalje u porodice i dalje. Prirodna znanost koja se bavi životinjama naziva se
zoologija. Danas postoji preko milijun vrsta životinja.
2. ŽIVOTINJE U SVIJETU-NJIHOVA PRAVA

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i svugdje u svijetu sve životinje bi trebale
imati pravo na slobodu kretanja, pravo na svoj tjelesni integritet te bi se prema njima
čovjek trebao ponašati s poštovanjem. Međutim skoro svugdje u svijetu prava
životinja se svakodnevno naušavaju, a pošto životinje nemaju pravo to jest
mogućnost glasa i oglašavanja, njihova se prava time lakše krše, zanemaruju i
pogrešno shavtaju. Mnogi ljudi smatraju opravdanim kršenje životinjskih prava ako
pri tome imaju neke beneficije, ali to ni u kom slučaju ne može biti moralno
opravdano. Čitajući Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, sigurno je da ako obratimo
pažnju pronaći ćemo baem jedan član ili jednu stavku za koju smo sigurni da se
većina ljudi ne pridržava.

S pozitivne strane svugdje u svijetu postoji niz pokreta za zaštitu prava životinja, čiji
se članovi neprestano bore kako i ukazali na važnost očuvanja životinjskih prava, na
njihovu sigurnost i dobrobit. Trenutno jedan od glavnih ciljeva ovih pokreta jeste
onemogućavanje uvjeta u kojim se životinje koriste za ljudski profit. Ovakvo
iskorištavanje životinja uključuje sljedeće: socijalnu deprivaciju, zarobljeništvo,
sakaćenje, manipulaciju reprodukcije, preranu smrt i još mnoge druge.

2.1. PET MINIMALNIH PRAVA - ¨FIVE FREEDOMS¨

Ovaj koncept ˝pet prava˝ prvobitno je zasnovan unutar sistema iskorištavanja tzv.
farmskih životinja namijenjenih za uzgoj i klanje za ljudsku prehranu, međutim ono
se danas spominje i u smislu dobrobiti svih životinja.

FAWC (Farm Animal Welfare Council) je 1979. uz određene dopune formirao

konačan koncept ˝pet prava˝ (slobodu) kakav je zastupljen i danas:

Pet prava:

1. Pravo na hranu i vodu – slobodan pristup svježoj hrani i vodi što ce

omogućiti zdrav razvoj i život životinje
2. Pravo na ugodan smještaj – život u odgovarajućoj sredini, osiguran zaklon i
mjesto za odmor
3. Pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti – prevencija ili rano dijagnosticiranje
i liječenje bolesti
4. Pravo na izražavanje prirodnog ponašanja – život u odgovarajućem prostoru i
uvjetima, kao i društvu životinja iste vrste
5. Pravo na život bez straha i opasnosti – život u uvjetima koji će spriječiti
psihičke patnje i stres
Međutim treba naglasiti da među ovim spomenutim pravima životinja nie navedeno
ono osnovno pravo, a to je da živi bez iskorištavanja od strane čovjeka, tako da ovih
pet prava životinja zapravo obuhvataju samo ona minimalna prava životinja.

Kao što je već navedeno ovaj koncept pet prava životinja se koristi i u drugim
poljima zaštite životinja kao npr. u zoološkim vrtovima i kućnim životinjama.

Gledano sa pozicije prava životinja, ovaj koncept pet prava je proizišao upravo iz
potrebe da se poboljšaju uvjeti životinja koje su namijenjene za hranu, te je razlog
očuvanja i pridržavanja ovog koncepta zapravo ekonomski, a ne etički.

Osnovni koncept pokreta za prava životinja glasi – životinje nisu tu da ih jedemo,

nosimo, eksperimentiramo na njima, da ih zatvaramo, tjeramo da nas zabavljaju i
ispunjavaju naše gastronomske, emocionalne, psihičke i druge potrebe; te na osnovu
ovog koncepta možemo zaključiti da su jedina prava zaštita životinja i poštivanje
njigovih prava sadržane upravo u ovom konceptu.

2.2. POVELJA UN-A O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

˝Uzimajući u obzir da svaka životinja ima određena prava, a da su nepoštivanje i

nepriznavanje tih prava navodili i dalje navode čovjeka da vrši zloine protiv
životinja; uzimajući u obzir da priznavanje prava na postojanje drugim životinjskim
vrstama od strane čovjeka predstavlja osnovu suživota vrsta u prirodi; uzimajući u
obzir da istrebljenja smišlja i provodi čovjek te da su oni stalna prijetnja; uzimajući
u obzir da je poštovanje koje čovjek osjeća prema životinjama povezano s
poštovanjem prema drugim ljudima; uzimajući u obzir da obrazovanje treba od
ranog djetinjstva upućivati na shvatanje, poštovanje i ljubav prema životinjama,
proglašava se:

POVELJA UJEDINJENIH NARODA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA˝

10 ZAPOVIJEDI:

1. Moj će život vjerovatno trajati 10-15 godina. Svako odvajanje od tebe za

mene će biti bolno. Upamti to prije nego me nabaviš.
2. Daj mi vremena da shvatim šta želis od mene.
3. Iskaži mi svoje povjerenje. To je neophodno za moju dobrobit.
4. Nemoj se ljutiti na mene dugo i nemoj me zatvarati za kaznu. Ti imaš svoj
posao, zabavu i prijatelje. Ja imam samo tebe.
5. Ponekad razgovaraj sa mnom. Iako ne razumijem tvoje riječi, ja razumijem
tvoj glas.
6. Budi svjestan da bez obzira kako se prema meni odnosiš, ja to nikada neću
zaboraviti.
 7. Molim te, nemoj me udarati, jer ja ne mogu uzvratiti udarac. Ali zato mogu
gristi i grebsti, a to zaista ne želim uraditi.
8. Prije nego što me prekoriš što ne želim surađivati s tobom, što sam
tvrdoglava i lijena, pitaj se ne muči li me možda nešto. Možda ne dobivam
odgovarajuću hranu ili sam predugo vani na suncu ili moje srce stari i postaje
sve slabijim.
9. Brini se za mene kad ostarim. I ti ćeš jednog dana ostariti.
10. Prati me na teškim putovanjima. Nemoj nikad reći ˝ne mogu to gledati˝ ili
˝neka se dogodi u mojoj odsutnosti˝. Biće mi lakše ako ćeš ti biti uz mene.
Zapamti, ja te volim. (Nepoznat autor)

3. ŠTA JE NASILJE NAD ŽIVOTINJAMA

Nasilje nad životinjama uglavnom podrazumijeva svaki oblik mučenja, zlostavljanja,

zanemarivanja ili njihovo nepotrebno ubijanje. Također nasilje nad životinjama
možemo definisati i kao ˝društveno neprihvatljivo ponašanje kojim se namjerno
prouzrokuje nepotreban bol, patnja, neprijatnost i/ili smrt neke životinje˝. Bilo koji
od navedenih oblika nasilja nad životnjama predstavlja jedan vrlo kompleksan
psihološki, socijalni, kriminološki, pravni i viktimološki fenomen. Mnoga
istraživanja pokazuju da se fenomenologija i etiologija nasilja nad životinjama
uklapaju sa različitim delikventnim, devijantnim, kriminalnim aktivnostima, koje
također mogu uključivati fizičko, seksualno, emotivno nasilje u obitelji ili široj
zajednici, upotreba alkohola, opojnih droga, nezakonito kockanje i klađenje, kao i
pripadnost djece i mladih uličnim bandama,. Još od davnina čovjekov odnos sa
životinjama se bazirao na njihovom eksploatisanju, a ovakav odnos se u modernom
svijetu nije puno promijenio te se životinje i danas tretiraju kao objekti.

3.1. OBLICI NASILJA NAD ŽIVOTINJAMA

Kad je u pitanju vrsta nasilja nad životinjama, možemo navesti nekoliko načina,tj.
nekoliko podjela prema kojima kategoriziramo svaki od oblika nasilja nad
životinjama. U suštini svaki oblik nasilja i zlostavljanja životinja podrazumijeva bilo
koji oblik namjernog lišavanja životinje hrane, pića, adekvatnog smještaja,
veterinarske njege, nanošenja bola, patnje, stresa i smrti životinje. Neka od osnovnih
podijela nasilja nad životinjama jeste: fizičko i psihičko nasilje ili zlostavljanje, pa
imamo sljedeće:

a) Fizičko nasilje podrazumijeva one radnje pri kojima je određenoj životinji ili
grupi životinja nanesena fizička bol bilo koje vrste kao što su: šutiranje,
bičevanje, batinanje, seksualno zlostavljanje životinje, sakupljanje životinja
(animal hoarding), prisiljavanje na rad do tih mjera koje nisu izdržljive od
 strane životinje. Jedan od zastupljenih oblika fizičkog zlostavljanja životinja
sastoji se zapravo u njihovomzanemarivanju od strane vlasnika, koji životinji
ne omogućuje osnovne uslove potrebne za normalan život kao što su hrana,
piće, udoban smještaj, veterinarska njega i ostalo.
- Sakupljanje životinja (animal hoarding) spada u još jednu vrstu fizičkog
zlostavljanja životinja, gdje pojedinac ili više osoba ˝skuplja˝ životinje
obično jedne vrste (mačke, pse itd.) u velikom broju, a na relativno
malom prostoru za život. Time onemogućavaju životinjama normalan
život te u takvim slučajevima često dolazi do raznih oboljenja i smrti
većeg broja životinja.
- Seksualno zlostavljanje životinja spada u jedan od okrutnijih oblika
fizičkog nasilja nad životinjama, kome se međutim još uvijek pridaje vrlo
malo pažnje.
b) Psihičko zlostavljanje životinja podrazumijeva ono ponašanje kojim se
narušava psihička cjelovitost jedne životinje. Ovakav vid ponašanja često
obuhvata: nanošenje straha ili patnje životinji, onemogućavanje životinji da
ispolji svoje osnovne potrebe u ponašanju, izazivanje osjećaja dosade i
nesigurnosti itd. Tipičan primjer ovakvog zlostavljanja jeste:
- Optuženi u namjeri da se osveti ženi iz ličnih razloga odluči da ˝ganja˝
njenog konja glasnim motorom, zbog čega je konj naravno pretrpio veliki
osjećaj straha i stresa, te je optuženi proglašen krivim zbog okrutnosti
prema životinjama iako u ovom slučaju životinja nije pretrpjela tjelesne
povrede već samo psihički bol tj. strah. Slučaj se desio u Švedskoj.
c) Organiziranje borbi između životinja je također jedan poseban oblik nasilja
nad životinjama gdje se one koriste kao borci radi lične zarade ljudi. ˝The H
umane Society of the United States˝, jedna od najvećih organizacija za zaštitu
životinja, procjenjuje da samo u SAD-u postoji oko 40.000 osoba
profesionalaca koje se bave organiziranjem borbe pasa, a preko 100.00 osoba
učestvuje u organiziranju tzv. uličnih borbi širom SAD-a. Nažalost SAD nije
jedina zemlja u kojoj se organiziraju tzv. borbe ovakvog tipa, one su danas
prisutne i u Rusiji, Italiji, Engleskoj, Kanadi, Australiji, Južnoj Africi,
Avganistanu, Japanu, Hondurasu, dok su u Španiji i Južnoj Americi još
uvijek zadržane borbe toreadora i bikova. Može se reći da ovaj tip nasilja
podrazumijeva fizičko i psihičko zlostavljanje životinja, a sve kako bi se one
istrenirale u šampione.
d) Šverc životinjama- kako kazuju podaci Interpola iz 2012. šverc životinjama
se nalazi na mjestu odmah nakon krijumčarenja droge i oružja. Ovakav biznis
postao je veoma popularan i unosan u posljednje vrijeme te se švercaju razne
vrste životinja od pasa lutalica do raznih egzotičnih životinja. Ne treba ići
daleko za jedan ovakav primjer, možemo ga naći odmah u Bosni i
Hercegovini koja godišnje udomi oko 1000 pasa mješanaca sam u Njemačku.
 Razlozi šverca životinja su raznovrsni i vrlo često rigorozni, pa se tako mnogi
psi koriste za testiranje lijekova, oružja, za izvođenje pokusa raznoraznih itd.

Nekoliko primjera nasilja nad žvotinjama kao rezultat devijantnog ponašanja:

Slučaj 1. Video objavljen na populanom internetskom servisu Youtube-u- na

početku videa je napisano ˝najnovije krpe koje upijaju do tri puta više˝, a na
snimkuse zapravo vidi momak koji sa bespomoćnom mačkom briše po stolu prosutu
vodu, a nakon toga je ˝cijedi˝, dok isprepadana životinja uspaničeno mijauče. (BiH)

Slučaj 2. Grupa ljudi je psu u usta stavila petardu koja je jadnoj ćivotinji raznijela
njušku. Nažalost pas se nije mogao oporaviti, pa je morao biti humano eutanaziran
od strane veterinara. (BiH i Hrvatska)

Slučaj 3. Djevojka okrutno bacala 3 dana stare štence u rijeku, te je sve snimao njen
stariji brat. Video koji je podigao cijeli svijet na noge , te su mnoge organizacije
zatražile da se otkrije identitet djevojke i njenog brata, te da se podnesu odgovarajuće
prijave za učinjeno, što se naravno i desilo. (BiH)

Slučaj 4. Video – Mladić hvata u šumi crnu mačku te joj zavrće vrat i svom snagom
baca od drvo nakon čega se životinja u agoniji trese od bolova, mladić nezadovoljan
time baca je dalje u šumu i govori ˝počivaj u miru˝. (Hrvatska)

Slučaj 5. Bizarni video klip nazvan Srpski rodeo u kojem srednjovječni muškarac do
detalja opisuje sex sa kobilom. Društvo za zaštitu životinja je zatražilo da se klip
odmah izbriše, a mnogi stručnjaci upozoravaju kako je sodomija ovakvog tipa
zapravo sve češća u svijetu. (Srbija)

3.2. POKUSI NA ŽIVOTINJAMA

Svakodnevno se u svijetu vrše pokusi na više od milijun životinja iz raznih razloga.

Obično su ovi pokusi tajni i obavljaju se u privatnim i prikrivenim ordinacijama,
laboratorijima itd. Te kako bi stvar bila još banalnija o njima saznajemo tek u nekim
časopisima medicinskim, ali samo onim uspješnim pokusima, a o sudbinama onih
životinja na kojima pokusi nisu uspjeli ne saznajemo zapravo ništa.

Pokusi na životinjama se rade iz raznih razloga, a oni za koje najčešće čujemo i

znamo su upravo testiranje kvaliteta ili štetnosti raznih kozmetičkih proizvoda ili
preparata za čišćenje. Ovakvi pokusi se obično rade na malim životinjicama kao što
su zamorci, miševi, zečevi itd. Glavne i najčešće nuspojave kod životinja su:
trzavica, povraćanje, paraliza i razne vrste krvarenja- iz očiju, nosa, usne šupljine itd.
Npr. angora zečevi se koriste za ispitivanje štetnosti kiseline pa im se tako kiselina
ulije u oči, nakon čega se razvije užasna bol od koje životinje prizvode srceparajuće
krike, nakon toga se javi krvarenje, razrijeđena ronica i obično sljepoća. Ili kod testa
nadražljivosti kože , gdje se sipa koncentrirana kiselina na obrijana leđa životinje te
se prate učinci nekoliko dana. Tako da uvijek kada budemo nanosili neki kozmetički
proizvd i nakon toga osjetimo blago peckanje, pojavu ekcema, alergije ili nečeg
drugog, trebamo se sjetiti da je taj proizvod označen ˝neškodljiv˝. Ovo su banalni
primjeri, a koji niti blizu ne pokazuju teror koji se zapravo vrši nad životinjama, jer
životinje ne zanima niti let u svemir, niti štetnost duhana, alkohola, nisu agresivne,
ali ipak se potencira njihova agresivnost elektrošokovima kako bi se pokazalo svijetu
˝šta je to zapravo agresivnost˝, pa svejedno milijuni životinja svake godine umire
zbog istih ovih razloga.

Kada to logički sagledamo, zapravo životinje više trpe boli nego što ljudi imaju
koristi od toga. Nerijetko se dešava da mnogi lijekovi koji su prethodno testirani na
životinjama i proglašeni sigurnima svejedno prouzrokuju razne tegobe i štetnosti za
čovjeka. Tako npr. lijek Contergan koji je namijenjen za trudnice, izazvao je više od
10.000 pobačaja i niz kongenitalnih malformacija iako je testiran prethodno na
životinjama nekoliko godina i proglašen sigurnim. Iako tako mnoga istraživanja
pokazuju da jednostavno nema smisla izvoditi eksperimente na životinjama jer se
sama fiziologija životinja i ljudi u mnogo čemu razlikuju iako postoji niz sličnosti.
Tako da izvođenje eksperimenata na životinjama svejedno ne daje stopostotne
rezultate i uvijek postoji mogućnost da neki lijek ili kozmetička krema naškode
čovjeku i onda shvatimo da je neka životinja bez razloga pretrpjela stravičnu bol.

3.3. VIVISEKCIJA

Vivisekcija (lat. vivus – živo i sectio – sjeći) se definiše kao hirurški zahvat koji se
primjenjuje u eksperimentalne svrhe na živom organizmu, obično na životinjama, sa
centralnim nervnim sistemom kako bi se posmatrale žive strukture. Ponekad se ovim
terminom obuhvata bilo koji oblik eksperimentiranja na životinjama, ali s druge
strane vivisekcija bi se trebala tretirati kao jedan poseban oblik eksperimentiranja na
životinjama. Poznatiji oblici vivisekcije su oni u srednjim školama gdje se seciraju
najčešće žabe na časovima biologije ili na medicinskim ili prirodno-matematičkim
fakultetima gdje studenti dio svog znanja stiču seciranjem raznih životinja.
Vivisekcija psa dok je živ s ciljem vršenja nekih pokusa ili naorazbe studenata
odobreno je 2010. godini i to isključivo na mješancima. Postoje podaci koji ukazuju
na to da veliki broj pasa koji BiH navodno udomljava u Njemačku bivaju zapravo
iskorišteni za eksperimente takvog tipa, jednostavno tri mjeseca nakon udomljavanja
gubi im se svaki trag. Nakon što se dobije odgovarajući certifikat, psi se stavljaju u
kavez i šalju se u zemlje EU-a, a preko granice se ne prevozi više od pet pasa kako bi
se izbjegle teže mjere kontrole.
3.4. LJUDI KOJI SU NASILNI PREMA ŽIVOTINJAMA
RIJETKO SE ZAUSTAVLJAJU NA TOME

Nasilno ponašanje prema životinjama već dugo je poznato kao indikator opasne
psihopatologije koja se ne odnosi samo na životinje. 'Svatko tko je stekao naviku
gledanja na život bilo kojeg živog bića kao bezvrijednog, u opasnosti je da dođe na
ideju da su ljudski životi također bezvrijedni', napisao je humanist dr. Albert
Schweitzer. 'Ubojice … vrlo često počinju ubijanjem i mučenjem životinja kad su
bili djeca', kaže Robert K. Ressler, koji je radio na razvoju profila serijskih ubojica za
FBI. Istraživanja su uvjerila sociologe, donositelje zakona i sudove da nasilno
ponašanje prema životinjama zaslužuje našu pažnju. Ono može biti prvi znak
patološkog nasilja koje dovodi do ljudskih žrtava.
Zlostavljanje životinja nije rezultat samo neke sporedne mane u osobnosti, nego je
puno vjerojatnije simptom dubokog mentalnog poremećaja. Istraživanja u psihologiji
i kriminologiji pokazuju da se ljudi koji su okrutni prema životinjama ne zaustavljaju
na tome; mnogi od njih postanu okrutni i prema ljudima.
U FBI-u je otkriveno da je okrutnost prema životinjama jedna od značajki koja se
redovito pojavljuje u računalnim zapisima o serijskim silovateljima i ubojicama, a
standardni priručnici za dijagnostiku i liječenje psihijatrijskih i emocionalnih
poremećaja navode okrutnost prema životinjama kao dijagnostički kriterij za obradu
tih poremećaja.
Istraživanje koje su proveli Northeastern University i SPCA iz Massachusettsa
pokazalo je da za ljude koji zlostavljaju životinje postoji pet puta veća vjerojatnost da
će počiniti nasilnički zločin prema ljudima. Prema upravitelju zatvora San Quentin u
Kaliforniji, većina zatvorenika osuđenih na smrt zbog ubojstva, 'vježbala' je svoje
zločine na životinjama.

3.5. ZLOGLASNI UBOJICE

Kao dijete je, serijski ubojica i silovatelj Ted Bundy – kojemu je dokazana krivnja za
dva ubojstva, ali se sumnja da je ubio više od 40 žena – bio svjedokom očevog
nasilja nad životinjama, a i on sam je kasnije mučio životinje.
Earl Kenneth Shriner, koji je silovao i probo nožem sedmogodišnjeg dječaka, u svom
je susjedstvu bio poznat po vješanju mačaka i mučenju pasa.
David Berkowitz, osuđen zbog 13 ubojstava i jednog pokušaja ubojstva, ustrijelio je
susjedovog psa labradora.
Brenda Spencer, koja je počela pucati iz vatrenog oružja u kalifornijskoj školi, ubivši
dvoje djece i ozlijedivši devetoro drugih, opetovano je zlostavljala životinje, često im
paleći repove.
Serijski ubojica i kanibal Jeffrey Dahmer je glave pasa i mačaka nabijao na kolac.
Zlostavljači ne poznaju granice među vrstama
- Leonard Kritz iz Wisconsina osuđen je na zatvorsku kaznu za odsijecanje glave
trima kakaduima, papigi, činčili, pitonu i boi constrictor te još jednoj zmiji, nakon što
mu je žena priopćila da je napravila pobačaj. Kritz je uzeo sablju iz Drugog svjetskog
rata i odrubio glave životinjama. Izjavio je da je to učinio zato 'da bi ženu naučio
svetosti života'.
- Sandru Ruotolo iz Pennsylvanije je 13 godina tukao njen muž. Posljednji put je
napravio predah od mlaćenja žene s cijevi od usisavača pa je udario njenog psa u
lice, upozoravajući je da će je on pronaći i prerezati grla njena četiri psa pred
njezinim očima, ukoliko ga ona napusti. Nakon što je neko vrijeme razmišljala o
samoubojstvu, Ruotolo je pogledala svojega psa i pomislila 'što će se dogoditi s
tobom Duchess ako ja umrem?' i, umjesto toga, ustrijelila svojeg muža.
- Nakon što se Melissa Davis iz Ocale na Floridi preselila prijateljici, jer ju je muž
učestalo tukao, muž ju je pronašao i zaprijetio da će joj ubiti pse ako se ne vrati kući.
Davis je to odbila i kasnije toga dana pronašla glavu svog četveromjesečnog psića.
- Prije nego što je velečasni Javan M. McBurrows iz Pennsylvanije bio optužen da je
na smrt pretukao četverogodišnjeg dječaka, u dva okruga je optužen za okrutnost
prema životinjama zbog maltretiranja dva psa i osuđen za davljenje svoje žene koja
je svjedočila da je McBurrows tukao svo osmero djece koje je živjelo u njihovu
domu. Iza kuće je policija pronašla zapuštenog psa, koji je bio zatočen u uskom
prostoru, pothranjen i prekriven ranama.
- Guillermo Lerma iz Edinburga u Texasu, koji služi doživotnu kaznu zbog ubojstva
dvogodišnje kćeri svoje djevojke, odrubio je glavu živom psiću pred očima druge
djece svoje djevojke, upozoravajući ih da će i njima odrubiti glave ako kažu svojoj
majci nešto o tome.

- Rebecca M. Byrd iz Brunswicka u Maineu je optužena jer je pretukla svoje dvoje

djece, slomivši devet kostiju u tijelu svoje četveromjesečne kćeri i izudaravši svog
sina po glavi. Kratko prije nego što je uhićena zbog tih zločina, njezin pas je
pronađen mrtav na kraju lanca privezanog za naftni rezervoar, ostavljen da umre od
gladi, bez ikakve zaštite od vremenskih prilika.

4. SPECIZAM

Specizam je diskriminacija na osnovu vrste. To je zapravo diskriminacija na osnovu

fizičkih razlika i kulturoloških pogleda na neljudske životinje. Pa tako npr. u nekim
zemljamaje normalno jesti svinjeće, kravlje, pileće meso, kao i živjeti u istoj
zajednici sa psima ili mačkama, dok se neke zemlje i njihove kulture protive tome i
zgražaju se na pomisao jedenja kravljeg mesa. Tako da je specizam zapravo najviše
zasnovan na klturološkim osnovama.

˝Kada god vidite pticu u kavezu, ribu u posudi ili ljudskog sisavca na lancu, gledate
specizam. Ako vjerujete da pčela ili žaba imaju manje prava na život i slobodu negoli
čimpanza ili čovjek, ili smatrate da su ljudi superiorni drugim životinjama,
potpisujete specizam. Ako posjećujete vodene zatvore i zoološke vrtove, idete u
cirkuse koji sadrže tačke sa životinjam, nosite neljudsku kožu ili dlaku, ili jedete
meso, jaja ili proizvode od kravljeg mlijeka, vi prakticirate specizam. Ako zagovarate
humanije klanje pilića ili manje okrutno zatočavanje svinja, vi održavate specizam.˝ -
iz knjige ˝Specizam˝, autorice Joan Dunayer.

Sve oko nas nam govori naravno da društvo, kultura i sredinau kojoj živimo utiče na
naš način razmišljanja, pa tako i naše ophođenje prema životinjama. Tako su ljudi
danas prave razliku između životnja npr. pse i mačke nazivaju životinjama-
ljubimcima, a krave, svinje i slično ˝hranom˝, a zapravo su sve životinje iste.

Ovo su neke činjenice o nad životinjama:

a) Fabrike štenaca su organizacije velikog razmjera koje odgajaju štence, a čiji

je glavni cilj zarada, a ne zdravlje štenaca. Mnogi psi razvijaju razne bolesti u
takvim uslovima kao što su bolesti bubrega ili kardiovaskularne bolesti.
b) Svake godine se usmrti na hiljade zdravih i mladih hrtova, samo zato što
nemaju dovoljno dobar potencijal za trkanje ili su prilikom trkanja se
povrijedili pa se ne mogu više koristiti za iste.
c) Borbe pasa je postalo prevalentno u SAD-u nakon Građanskog rata, te su bile
izvor zabave za policajce i vatrogasce tada.
d) Danas su borbe pasa prisutne i u urbanim, suburbanim, ruralnim naseljima
svugdje u svijetu.
e) Više od 50% krzna u SAD-u dolazi iz Kine, u kojoj nema zakona o
kažnjavanju životinja, a koja se uzgajaju u nezamislivo krcatim, starim
kavezima na farmama krzna.
f) Procjenjuje se da svake godine ustanovi od 900 do 2.000 slučajeva
sakupljanja životinja, sa oko 250.000 životinjskih žrtava.
g) Preko 100 miliona životinja-miševa, štakora, pasa, mačaka, zečeva, majmuna,
ptica itd.- bivaju ubijeni u laboratorijama zbog raznih hemijskih testiranja i
ostalih testiranja na drogu, hranu, kozmetiku itd. svake godine.
h) Smatra se da svaki veći cirkus, koji koristi životinje u svojim nastupima, krši
minimalne standarde o dobrobiti životinja uspostavljenog od strane AWA
(Unated States Animal Walefare).
i) Većina rodeo takmičenja bazira se na stvaranju neprijatnih i stresnih situacija
za inače pitome životinje koje su uključene u takva takmičenja. Takmičari se
 oslanjaju na rigorozne treninge (npr. zavrteanje repova ili bolni
elektrošokovi) kako bi životinje nastupale.
j) Trgovina egzotičnim ljubimcima je multi-bilionska industrija u SAD-u. Tako
da se mnogi divlji ljubimci odgajaju u zatočeništvu, mnogi se također
izvedeni iz njihovog prirodnog staništa. Takav stres koji nastane kada se
životinja odvoji od svog prirodnog staništa može uzrokovati preranu smrt
životinje.
k) Zbog genetičke manipulacije, 90% električnih pilića (pilići uzgajani isljučivo
za produkciju mesa) imaju problema sa hodanjem.

4.1. UGROŽENE VRSTE ŽIVOTINJA

Nažalost danas na planeti Zemlji postoji oko 40.000 vrsta životinja koje su ugrožene,
te prema podacima komiteta UN-a koji je dogovoran za zaštitu životinja saznajemo
da godišnje izumre preko 100 vrsta. Glavni razlozi tome jesu narušavanje prirodnih
okruženja ovih životinja u profitabilne svrhe te se mnoge životinje tjeraju da
mijenjaju svoja staništa i način života. Pošto životinje nemaju sposobnost kao ljudi
da se lako prilagode novim uslovima života, mnoge životinje ne uspijevaju u tome te
polako i nepovratno izumiru. Čak i u najrazvijenim zemljama postoje primjeri
zlostavljanja životinja unatoč zakonskim odredbama koje navodno štite dobrobit
svih, pogotovo ugroženih životinjskih vrsta. Tipični primjeri su španske koride,
engleska tradicija lova sa psima, jezive kineske farme sa medvjedima koji se koriste
za potrebe medicine, nehumani lov radi izvoza mesa morskih kornjača u Indoneziji i
Japanu, te mnoge druge. U kritično ugrožene danas spadaju:

a) Pande – kojima je smanjena površina življenja za više od 50% te ih je

preostalo još samo oko 1600 jedinki.
b) Tigrovi su djelomično istrebljeni. Tri vrste ove najveće divlje mačke mogu se
sada pronaći samo u enciklopedijama (tigar sa Balija, Jave i Kaspijski tigar
nažalost više ne postoje). Danas ih ukupno živi oko 7000 jedinki, dok ih je
prije stotinjak godina bilo više od 100.000.
c) Morske kornjače vrlo brzo nestaju sa svojih dugovjeknih staništa i to najviše
zbog krivolova, ali i zbog sve većeg zagađenja voda. Isto tako veliki broj
strada u ribarskim mrežama, koji sve više prijete cjelokupnom morskom
svijetu. Čak od sedam podvrsta morskih kornjača smatra se kritično
ugroženim.
d) Veliki primati nestaju prenstveno zbog smanjena životnog prostora –
šimpanze i gorile kojih je ostalo manje od 650 na cijeloj Planet; slonovi, kako
azijski tako i afrički ostaju bez svojih staništa zbog drvne industrije; nosorozi
kojih danas gotovo i nema izvan nacionalnih parkova i rezervata.
Kako su se u posljednih hiljadu godina krčile šume u Evropi i Aziji, životinjama je
preostajao sve manji prostor za život, zbog čega su mnoge divlje životinje dolazile u
kontakt sa ljudskim sredinama, nakon čega bi one bile proganjane, ubijane te su
jednostavno nestale sa tih krajeva. Danas najveća opasnost prijeti amazonskim
šumama jer broj vrsta koje žive u tim šumama je ogroman, pa je stoga sve veći broj
vrsta koje teže preživljavanju.
5. ZAKLJUČAK
Svi mi znamo da su životinje dar prirode, da je pas najbolji čovjekov prijatelj, da su
mačke najslađi ljubimci, ali zašto onda postupamo prema njima zlobno, zašto ih
zanemarujemo, zlostavljamo, kršimo njihova osnovna prava. Postoje mnoga
istraživanja koja govore kako je zlostavljanje životinja direktno povezano sa
psihičkim poremećajima ili nedostacima pojedinaca. Isto tako smatra se da većina
osoba koje su nekada u životu zlostavljale neku životinju ili više njih, će gotovo
neizbježno biti nasilna prema ljudskoj vrsti. Težak je pojam ˝nasilje˝ i ono se danas
posmatra sa svih pogleda, iz svih uglova, a ono što nasilje nad životinjama čini
drugačijim od ostalih oblika nasilja jeste sama činjenica da životinje nemaju
mogućnost govora, suprostavljanja, izjašnjavanja, borbe za sebe. Životinje su ovisne
o nama ljudima, te kvaliteta njihovog življenja će biti onakva kako ih mi
tretiramo.Zahvaljujući čovjekovom djelovanju mnoge životinjske vrste su
istrijebljene, nestale sa Planete kao da nikada postojale nisu. Mnoge životinje su
pretrpjele rigorozne bolove i život izgubile kako bi mi danas imali kremu za lice,
šminku, parfeme; kako bi nosili apsurdno skupe krznene ˝original˝ kapute, bunde,
jakne; kako bi naš dom izgledao ljepšim sa svim timprepariranim životinjama koje
kao da su žive, a sve to za naš luksuz, zabavu, profit, užitak itd. Znanstveno je
dokazano da eksperimenti na životinjama nisu uopšte potrebni, te da nisu 100%
učinkoviti jer laički rečeno nije to isto, životinjska i ljudska fizionomija nije ista ma
koliko bila slična te će uvijek postojati onaj postotak kod nekog lijeka, kozmetike
koji može uzrokovati nuspojave kod čovjeka. Isto tako danas postoje u većini
zemalja svijeta zakoni koji su donešeni kako bi očuvalidobrobit životinja, ali malo
koje zemlje i organi vlasti se pridržavaju tog zakona. Mnogi su primjeri zlostavljanja
životinja koji iako se globalno prošire i viđeni su milijun ljudi, a koji šprolaze
nekažnjeno. Pa nas sve to tjera da se zapitamo čemu svi zakoni koji štite, a zapravo
ne štite životinje. Neosporno je da ako ljudska vrsta nastavi ovim tempom i načinom
živogta, uskoro mogla postati jedna vrsta na Planeti, bez najboljih prijatelja,
najslađih ljubimaca i svih ostalih životinjskih vrsta koje krase našu Planetu.
6. LITERATURA
Index.hr (https://www.index.hr/tag/75786/zlostavljanje-zivotinja.aspx) 2019.

Do something.org (https://www.dosomething.org/us/facts/11-facts-about-animal-cruelty)
2015.

Wikipedia (https://hr.wikipedia.org/wiki/Zlostavljanje_%C5%BEivotinja) 2013.