Professional Documents
Culture Documents
LV2 FOTOELEKTRIČNI UČINAK Određivanje Planckove Konstante
LV2 FOTOELEKTRIČNI UČINAK Određivanje Planckove Konstante
Strossmayera u Osijeku
FERIT Osijek
Razlikovne obveze
Kolegij:FIZIKA (razlika)
FOTOELEKTRIČNI UČINAK
(Određivanje Planckove konstante)
Izvješće izradili:
LV1
Anton Maglica
Patrik Lučinger
David Varoščić
Krešimir Jakoubek Datum provedbe/izrade:
Nikola Kremerenski 20.1.2023.
EKSPERIMENTALNE TEME :
EKSPERIMENTALNI ZADACI :
1. Mjerenje kuta zakreta optičke klupe pod kojim svjetlost različitih boja
upada na otvor fotoćelije.
II.
TEORIJSKA POZADINA EKSPERIMENTA
Klasična teorija zračenja polazi od pretpostavke da svjetlost zrače harmonijski oscilatori. M. Planck je
uspješno objasnio spektralnu gustoću zračenja tako da je došao do zaključka da spektralnu gustoću f ct
, T savršeno opisuje izraz:
2
2 πh c 1
f ct (,T )= 5 hc
❑ kT
−1
e
gdje je:
c 3 x 108 m/s - brzina svjetlosti u vakuumu
k = 1,380658 x 10-23 J/K - Boltzmannova konstanta
h = 6,626 x 10-34 Js Planckova konstanta
Pri izvodu te formule nužno je pretpostaviti da oscilator koji emitira svjetlost može poprimiti samo
određene vrijednosti energije. Na taj način oscilator može odjednom izračiti samo jedan cijeli kvant
svjetlosne energije, jedan foton čija je energija povezana s frekvencijom izračene svjetlosti:
E=hv
Gdje se frekvencija može izraziti pomoću valne duljine preko relacije:
c
v=
❑
U statističkoj ravnoteži, razna su stanja oscilatora uzbuđena različitom vjerojatnošću proporcionalnom
e-nE0/kT. Srednja energija takvog oscilatora je:
−hv/ kT
hvx hv e hv
E= = −hv /kT
= hv
1−x 1−e
e kT −1
Također su se upotrebljavale sljedeće 2 relacije:
c
eU =hv=h
❑
h=a × e
3
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
III. EKSPERIMENT
Skenirajte i uljepite sliku eksperimentalnog postava.
Navedite koje ste mjerne instrumente koristili pri mjerenju
4
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
IV.
PROVEDBA EKSPERIMENTA/RAD U LABORATORIJU
Odredite valne duljine i frekvencije svjetlosti različitih boja koje nastaju zbog različitih
kutova ogiba svjetlosti koja iz izvora svjetlosti pada na optičku rešetku.
Tablično prikažite mjerne podatke (boja svjetlosti, kut ogiba, valna duljina,
frekvencija, napon) koje se dobili mjerenjima na eksperimentalnom postavu u
laboratoriju i koje će te analizirati i interpretirati.
5
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
5
LJUBIČAS 1 1 4 6 3.
TA 5 . 3 9 74
6 2 4 x1
2 . 0-
34
4
4
Kut i napon smo iščitali, dok smo valnu duljinu, frekvenciju i Planckovu konstantu dobili na
sljedeći način. Prikazan je postupak samo za crvenu boju, a ostale boje rađene su na istom
principu.
1 1
×sin (α ) ×sin (21)
d ×sin (α ) N 6 × 10
5
−7
❑crvena= = = =5.98× 10 m=598 nm
k k 1
8
v 3 ×10 9
f crvena= = =501.67 × 10 Hz=501.67 THz
❑ 5.89× 10−7
c
eU =hv=h
❑
−19 −7
eU × 1.602 ×10 ×1.2 ×5.98 ×10 −34
h crvena= = 8
=3.83 ×10 Js
c 3 ×10
V.
ANALIZA I RASPRAVA EKSPERIMENTALNIH REZULTATA
1. zadatak
Odredite valne duljine i frekvencije svjetlosti različitih boja koje nastaju zbog različitih
kuteva ogiba svjetosti koja iz izvora svjetlosti pada na optičku rešetku.
6
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
2. zadatak
Tablično prikažite mjerne podatke (boja svjetlosti, kut ogiba, valna duljina,
frekvencija, napon) koje se dobili mjerenjima na eksperimentalnom postavu u
laboratoriju.
7
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
. 0-
34
6
7
ŽUTA 2 1 5 5 3.
0 . 7 2 66
2 1 5 x1
. 0-
34
3
9
ZELENA 1 1 4 6 3.
7 . 8 1 07
1 8 5 x1
8 . 0-
34
7
5
LJUBIČAS 1 1 4 6 3.
TA 5 . 3 9 74
6 2 4 x1
2 . 0-
34
4
4
3. zadatak
Procijenite točnost određivanja valnih duljina svjetlosti određenih boja. Referetne
vrijednosti potražite u tablicama (ili u nekom drugim obliku) na Internetu.
Crvena i zelena boja su blizu svojih raspona valnih duljina. Raspon crvene boje je
između 625 i 740 nm, a dobiveno je 598 nm. Raspon zelene boje je između 500 i 565
nm, a dobiveno je 488 nm. Žuta i ljubičasta boja su u rasponu svojih valnih duljina, a
točan raspon boja prikazan je idućom slikom.
8
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
4. zadatak
Uzimajući u obzir dobivene mjerne podatke, analizirajte ovisnost napona na fotoćeliji o
valnoj duljini svjetlosti.
a) Koristeći rač. program Microsoft Office Excel napravite grafičku obradu mjernih
podatka.
Odnos između zaustavnog napona i frekvencije nije linearan, dan je odnosom U = hν/e + φ,
gdje je φ izlazni rad elektrona (energija potrebna da se izbije elektron s površine metala ).
9
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
Nagib pravca daje konstantu proporcionalnosti h/e, koja je mjera koliko je energije
potrebno za izbijanje elektrona s metalne površine, po jedinici naboja. Ova konstanta
proporcionalnosti jednaka je Planckovoj konstanti h podijeljenoj s nabojem elektrona e.
Stoga, mjerenjem nagiba pravca, možemo odrediti vrijednost Planckove konstante, koja je
temeljna konstanta u kvantnoj mehanici i ima važnu primjenu u mnogim područjima fizike.
Koristiti ćemo relaciju navedenu ispod za fizikalnu interpretaciju.
c
eU =hv=h
❑
c
eU =h
❑
c
U =h
e
Porastom valne duljine nam opada dobiveni napon. Ovo ima smisla jer porastom valne duljine
opada frekvencija vala i samim time opada njegova energija.
i. Iz grafičke analize eksperimentalnih podataka odredite
eksperimentalnu vrijednost Planckove konstante.
Da bismo odredili eksperimentalnu vrijednost Planckove konstante iz grafičke analize
podataka prikupljenih u eksperimentu s fotoelektričnim učinkom, prvo smo prikupili
podatke o zaustavnom naponu (U) i frekvenciji () svjetlosti korištene za eksperiment.
Te podatke smo ucrtali na grafu s naponom na y-osi i frekvencijom na x-osi. Nagib
pravca koju čine podatkovne točke bit će jednak h/e, gdje je h Planckova konstanta, a e
naboj elektrona. Mjerenjem nagiba linije možete izračunati vrijednost h.
h = nagib(koeficijent smjera pravca) x e(naboj elektrona) = nagib x 1.6 x 10^-19 = 3.2 x
10^-20 Js
c
eU =h
❑
h=eU ❑
c
5. zadatak
Procijenite točnost određivanja Planckove konstante. Obrazložite rezultat.
Prema proračunu dobivene su približne vrijednosti za Planckove konstantnu jer su dobivene
vrijednosti reda veličine 10x-34.
6. zadatak
Riješite zadatak iz predloška : 10. zadatak (str. 13.)
10
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
h∗c
eU =
λ
eUλ
h=
c
h=f (λ , U )
Δ h=
ϑh
ϑλ | | | |
∗Δ λ+
ϑh
ϑU
∗ΔU
∆ hCrvena=
e∗U
c | | | |
∗Δ λ+
e∗λ
c
∗Δ U
| | | |
−19 −19 −9
1.602∗10 ∗1.2 −9 1.602∗10 ∗598∗10
∆ hCrvena= 8
∗10∗10 + 8
∗0.001
9∗10 9∗10
−36
∆ hCrvena=2.242∗10 Js
√(| | ) | |
2 2
M Crvena=
ϑh
ϑλ
∗Δ λ +(
ϑh
ϑU
√ 2 2
∗Δ U ) = (|2.136∗10−28|∗10∗10−9 ) +(|1.064∗10−34|∗0.001) =2.138∗10−36 Js
Tablica 4. Rezultati stat. Analize slučajnih pogrešaka pri posrednom određivanju Planckove
konstante
11
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
−36
∆ hZelena =2.187∗10 Js r Zelena %=0.712% −36
M Zelena =2.102∗10 Js
−36 r Ljubič . %=0.791 % −36
∆ hLjubič .=2.96∗10 Js M Ljubič .=2.885∗10 Js
7. zadatak
Navedite koje bi pogreške (sistematske, slučajne) najviše mogle utjecati na rezultate
mjerenja u ovom eksperimentu. Obrazložite odgovor.
1. Sistemske pogreške su pogreške koje su stalno prisutne u eksperimentu, a mogu uzrokovati
sustavnu promjenu rezultata a mogu uključivati:
- netočnosti u mjerenju frekvencije ili valne duljine svjetla korištenog u eksperimentu,
- netočnosti u mjerenju zaustavnog napona,
- netočnosti u kalibraciji opreme koja se koristi za mjerenje zaustavnog napona.
2. Slučajne pogreške su pogreške koje nisu stalno prisutne u eksperimentu i mogu uzrokovati
raspršenost podataka. Neki primjeri slučajnih pogrešaka u eksperimentu s fotoelektričnim
učinkom mogu uključivati:
- šum pri mjerenju zaustavnog napona,
- male varijacije u intenzitetu svjetla korištenog u eksperimentu,
- male varijacije u vremenu u kojem se elektroni emitiraju s katode.
8. zadatak
Riješite zadatke iz predloška : zadatak 17., 18. (str. 17.u predlošku)
12
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
E f =hv
E f =W + Ek , max
hv=W + Ek , max
1 2
hv=W + m v
2
2
c 1 v /λ
h =W + m
λ 2 1 2
W + mv
2
13
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.
hc
λ=
1
W + m v2
2
−34 8
6.626 ×10 ×3 × 10
λ=
−19 1 −31 5
6.528× 10 + ×9.11× 10 × 7.2× 10
2
−7
λ=2.24 × 10 m=224 nm
14