Sveučilište J.J.

Strossmayera u Osijeku
FERIT Osijek
Razlikovne obveze
Kolegij:FIZIKA (razlika)

IZVJEŠĆE o provedenom eksperimentu:

FOTOELEKTRIČNI UČINAK
(Određivanje Planckove konstante)

Izvješće izradili:
LV1

Anton Maglica
Patrik Lučinger
David Varoščić
Krešimir Jakoubek Datum provedbe/izrade:
Nikola Kremerenski 20.1.2023.
EKSPERIMENTALNE TEME :

I. Određivanje valnih duljina svjetlosti koju zrači laboratorijski izvor

svjetlosti (laboratorijska žarulja)
II. Određivanje Planckove konstante

EKSPERIMENTALNI ZADACI :

1. Mjerenje kuta zakreta optičke klupe pod kojim svjetlost različitih boja
upada na otvor fotoćelije.

2. Određivanje valne duljine i frekvencije svjetlosti različitih boja koje nastaju

zbog različitih kutova ogiba svjetlosti koja iz izvora svjetlosti pada na
optičku rešetku.

3. Za svaku boju svjetlosti koja pada na fotoćeliju izmjeriti napon.

4. Mjerenja obavljati na eksperimentalnom postavu u fakultetskom

laboratoriju (K0-10, Kampus, FERIT)

5. Analiza i interpretacija dobivenih eksperimentalnih podataka uključuje:

a. Određivanje valne duljine i frekvencije svjetlosti različitih boja koje

nastaju zbog različitih kutova ogiba svjetlosti koja iz izvora svjetlosti
pada na optičku rešetku.
b. Određivanje Planckove konstante iz grafičke analize
eksperimentalnih podataka
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

Određivanje PLANCKove konstante

I.
ULAZNA PROVJERA ZNANJA

Pažljivo proučite predložak za eksperiment i riješite ulazni on-line kolokvij na Loomenu !

II.
TEORIJSKA POZADINA EKSPERIMENTA

Klasična teorija zračenja polazi od pretpostavke da svjetlost zrače harmonijski oscilatori. M. Planck je
uspješno objasnio spektralnu gustoću zračenja tako da je došao do zaključka da spektralnu gustoću f ct
, T savršeno opisuje izraz:

2
2 πh c 1
f ct (,T )= 5 hc
❑ kT
−1
e

gdje je:
c  3 x 108 m/s - brzina svjetlosti u vakuumu
k = 1,380658 x 10-23 J/K    - Boltzmannova konstanta
h = 6,626 x 10-34 Js   Planckova konstanta

Pri izvodu te formule nužno je pretpostaviti da oscilator koji emitira svjetlost može poprimiti samo
određene vrijednosti energije. Na taj način oscilator može odjednom izračiti samo jedan cijeli kvant
svjetlosne energije, jedan foton čija je energija povezana s frekvencijom  izračene svjetlosti:
E=hv
Gdje se frekvencija može izraziti pomoću valne duljine preko relacije:
c
v=
❑
U statističkoj ravnoteži, razna su stanja oscilatora uzbuđena različitom vjerojatnošću proporcionalnom
e-nE0/kT. Srednja energija takvog oscilatora je:
−hv/ kT
hvx hv e hv
E= = −hv /kT
= hv
1−x 1−e
e kT −1
Također su se upotrebljavale sljedeće 2 relacije:
c
eU =hv=h
❑
h=a × e

3
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

III. EKSPERIMENT
 Skenirajte i uljepite sliku eksperimentalnog postava.
 Navedite koje ste mjerne instrumente koristili pri mjerenju

Slika 1: Eksperimentalni postav

Korištena je sljedeća oprema pri mjerenju:

Slika 2: Oprema pri mjerenju

4
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

IV.
PROVEDBA EKSPERIMENTA/RAD U LABORATORIJU

 Kratko opišite postupak pri mjerenju

Zatvorili smo otvor na foto-ćeliji te pritisnuli tipku za pražnjenje kondenzatora na mjernom pojačalu.
Namjestilo smo foto-ćeliju da odgovarajuća boja pada na otvor ćelije te smo to napravili za četiri
boje.

 Odredite valne duljine i frekvencije svjetlosti različitih boja koje nastaju zbog različitih
kutova ogiba svjetlosti koja iz izvora svjetlosti pada na optičku rešetku.

 Tablično prikažite mjerne podatke (boja svjetlosti, kut ogiba, valna duljina,
frekvencija, napon) koje se dobili mjerenjima na eksperimentalnom postavu u
laboratoriju i koje će te analizirati i interpretirati.

 U tablicu upišite srednju vrijednost izmjerenih napona za svaku istraživanu boju

(valnu duljinu/frekvenciju) svjetlosti zračene iz izvora svjetlosti

Tablica 1. Mjerni podaci

BOJA α U  f h
SVJETLOS ( (Js
TI ( ( ( T )
° V n H
) ) m z
) )
CRVENA 2 1 5 5 3.
1 . 9 0 83
2 8 1 x1
. 0-
34
6
7
ŽUTA 2 1 5 5 3.
0 . 7 2 66
2 1 5 x1
. 0-
34
3
9
ZELENA 1 1 4 6 3.
7 . 8 1 07
1 8 5 x1
8 . 0-
34
7

5
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

5
LJUBIČAS 1 1 4 6 3.
TA 5 . 3 9 74
6 2 4 x1
2 . 0-
34
4
4

Kut i napon smo iščitali, dok smo valnu duljinu, frekvenciju i Planckovu konstantu dobili na
sljedeći način. Prikazan je postupak samo za crvenu boju, a ostale boje rađene su na istom
principu.

1 1
×sin ⁡(α ) ×sin ⁡(21)
d ×sin ⁡(α ) N 6 × 10
5
−7
❑crvena= = = =5.98× 10 m=598 nm
k k 1

8
v 3 ×10 9
f crvena= = =501.67 × 10 Hz=501.67 THz
❑ 5.89× 10−7

c
eU =hv=h
❑
−19 −7
eU × 1.602 ×10 ×1.2 ×5.98 ×10 −34
h crvena= = 8
=3.83 ×10 Js
c 3 ×10

V.
ANALIZA I RASPRAVA EKSPERIMENTALNIH REZULTATA

Za provedeni eksperiment potrebno je provesti Analizu i interpretaciju

dobivenih eksperimentalnih podataka koja uključuje:

a. Određivanje valne duljine i frekvencije svjetlosti različitih boja koje nastaju

zbog različitih kutova ogiba svjetlosti koja iz izvora svjetlosti pada na optičku
rešetku.

b. Određivanje Planckove konstante iz grafičke analize eksperimentalnih podataka

1. zadatak
Odredite valne duljine i frekvencije svjetlosti različitih boja koje nastaju zbog različitih
kuteva ogiba svjetosti koja iz izvora svjetlosti pada na optičku rešetku.

6
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

Tablica 2. Mjerni podaci

BOJA α f
SVJETLO (T
STI ( H
° z)
)
CRVENA 2 5
1 0
1.
6
7
ŽUTA 2 5
0 2
5.
3
9
ZELENA 1 6
7 1
5.
7
5
LJUBIČA 1 6
STA 5 9
4.
4
4

2. zadatak
Tablično prikažite mjerne podatke (boja svjetlosti, kut ogiba, valna duljina,
frekvencija, napon) koje se dobili mjerenjima na eksperimentalnom postavu u
laboratoriju.

Tablica 3. Mjerni podaci

BOJA α U  f h
SVJETLOS ( (Js
TI ( ( ( T )
° V n H
) ) m z
) )
CRVENA 2 1 5 5 3.
1 . 9 0 83
2 8 1 x1

7
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

. 0-
34
6
7
ŽUTA 2 1 5 5 3.
0 . 7 2 66
2 1 5 x1
. 0-
34
3
9
ZELENA 1 1 4 6 3.
7 . 8 1 07
1 8 5 x1
8 . 0-
34
7
5
LJUBIČAS 1 1 4 6 3.
TA 5 . 3 9 74
6 2 4 x1
2 . 0-
34
4
4

3. zadatak
Procijenite točnost određivanja valnih duljina svjetlosti određenih boja. Referetne
vrijednosti potražite u tablicama (ili u nekom drugim obliku) na Internetu.
Crvena i zelena boja su blizu svojih raspona valnih duljina. Raspon crvene boje je
između 625 i 740 nm, a dobiveno je 598 nm. Raspon zelene boje je između 500 i 565
nm, a dobiveno je 488 nm. Žuta i ljubičasta boja su u rasponu svojih valnih duljina, a
točan raspon boja prikazan je idućom slikom.

8
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

Slika 3: Raspon valnih duljina određenih boja

4. zadatak
Uzimajući u obzir dobivene mjerne podatke, analizirajte ovisnost napona na fotoćeliji o
valnoj duljini svjetlosti.

a) Koristeći rač. program Microsoft Office Excel napravite grafičku obradu mjernih
podatka.

Slika 4: Ovisnost napona o valnoj duljini

b) Napravite fizikalnu interpretaciju dobivenih rezultata grafičke analize .

Grafička analiza podataka prikupljenih u eksperimentu s fotoelektričnim učinkom može
pružiti fizičku interpretaciju rezultata pokazujući odnos između zaustavnog napona (U) i
frekvencije (ν) svjetla korištenog za eksperiment. Nagib linije koju čine podatkovne točke
jednak je h/e, gdje je h Planckova konstanta, a e naboj elektrona.

Odnos između zaustavnog napona i frekvencije nije linearan, dan je odnosom U = hν/e + φ,
gdje je φ izlazni rad elektrona (energija potrebna da se izbije elektron s površine metala ).

9
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

U tom odnosu, zaustavni napon je izravno proporcionalan frekvenciji svjetlosti i obrnuto

proporcionalan naboju elektrona. Ovaj odnos rezultat je fotoelektričnog učinka, što je
pojava u kojoj se elektroni emitiraju s metalne površine kada je svjetlost obasja.

Nagib pravca daje konstantu proporcionalnosti h/e, koja je mjera koliko je energije
potrebno za izbijanje elektrona s metalne površine, po jedinici naboja. Ova konstanta
proporcionalnosti jednaka je Planckovoj konstanti h podijeljenoj s nabojem elektrona e.

Stoga, mjerenjem nagiba pravca, možemo odrediti vrijednost Planckove konstante, koja je
temeljna konstanta u kvantnoj mehanici i ima važnu primjenu u mnogim područjima fizike.
Koristiti ćemo relaciju navedenu ispod za fizikalnu interpretaciju.
c
eU =hv=h
❑
c
eU =h
❑
c
U =h
e
Porastom valne duljine nam opada dobiveni napon. Ovo ima smisla jer porastom valne duljine
opada frekvencija vala i samim time opada njegova energija.
i. Iz grafičke analize eksperimentalnih podataka odredite
eksperimentalnu vrijednost Planckove konstante.
Da bismo odredili eksperimentalnu vrijednost Planckove konstante iz grafičke analize
podataka prikupljenih u eksperimentu s fotoelektričnim učinkom, prvo smo prikupili
podatke o zaustavnom naponu (U) i frekvenciji () svjetlosti korištene za eksperiment.
Te podatke smo ucrtali na grafu s naponom na y-osi i frekvencijom na x-osi. Nagib
pravca koju čine podatkovne točke bit će jednak h/e, gdje je h Planckova konstanta, a e
naboj elektrona. Mjerenjem nagiba linije možete izračunati vrijednost h.
h = nagib(koeficijent smjera pravca) x e(naboj elektrona) = nagib x 1.6 x 10^-19 = 3.2 x
10^-20 Js
c
eU =h
❑
h=eU ❑
c
5. zadatak
Procijenite točnost određivanja Planckove konstante. Obrazložite rezultat.
Prema proračunu dobivene su približne vrijednosti za Planckove konstantnu jer su dobivene
vrijednosti reda veličine 10x-34.

6. zadatak
Riješite zadatak iz predloška : 10. zadatak (str. 13.)

10
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

10. zadatak iz predloška

Izračunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu pogrešku i srednju kvadratnu pogrešku
pri eksperimentalnom određivanju Planckove konstante (h) relacija (1-20). Za valnu duljinu
(λ=62010) nm i napon (U=1,7140,001) V, a naboj elektrona (e) i brzina svjetlosti (c) su
konstantne vrijednosti. Konačne rezultate upišite u tablicu 4.
Izračun:
Korištene su vrijednosti koje smo dobili tijekom izvođenja pokusa, a za odstupanja koristimo
vrijednosti ponuđene iznad.
Na crvenoj boji ćemo pokazati postupak rješavanja za potrebne izračune. Ostalo se sve računa
isto samo što se druge vrijednosti unose za napon i valnu duljinu, ovisno o boji.
 maksimalna apsolutna pogreška
Elementarni naboj – e= 1.602*10^-19 [C]
Napon fotoćelije – U [V]
Brzina svjetlosti - c = 9*10^8 [m/s]
Valna duljina - λ [m]
Planckova konstanta – h [Js]

h∗c
eU =
λ
eUλ
h=
c
h=f (λ , U )
Δ h=
ϑh
ϑλ | | | |
∗Δ λ+
ϑh
ϑU
∗ΔU

∆ hCrvena=
e∗U
c | | | |
∗Δ λ+
e∗λ
c
∗Δ U

| | | |
−19 −19 −9
1.602∗10 ∗1.2 −9 1.602∗10 ∗598∗10
∆ hCrvena= 8
∗10∗10 + 8
∗0.001
9∗10 9∗10

−36
∆ hCrvena=2.242∗10 Js

 maksimalna relativna pogreška

∆ hCrvena 2.242∗10
−36
r Crvena %= ∙100 %= ∗100=0.585 %
hCrvena 3.83 x 10−34
 srednja kvadratna pogreška

√(| | ) | |
2 2
M Crvena=
ϑh
ϑλ
∗Δ λ +(
ϑh
ϑU
√ 2 2
∗Δ U ) = (|2.136∗10−28|∗10∗10−9 ) +(|1.064∗10−34|∗0.001) =2.138∗10−36 Js

Tablica 4. Rezultati stat. Analize slučajnih pogrešaka pri posrednom određivanju Planckove
konstante

11
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

Rezultat mjerenje izražen Rezultat mjerenje izražen Rezultat mjerenje izražen

MAKSIMALNO APSOLUTNOM MAKSIMALNO RELATIVNOM SREDNJOM KVADRATNOM
pogreškom pogreškom pogreškom
−36
∆ hCrvena=2.242∗10 Js r Crvena %=0.585 % −36
M Crvena=2.139∗10 Js
−36
∆ hŽuta=2.238∗10 Js r Žuta% =0.611% M Žuta=2.138∗10 Js
−36

−36
∆ hZelena =2.187∗10 Js r Zelena %=0.712% −36
M Zelena =2.102∗10 Js
−36 r Ljubič . %=0.791 % −36
∆ hLjubič .=2.96∗10 Js M Ljubič .=2.885∗10 Js

7. zadatak
Navedite koje bi pogreške (sistematske, slučajne) najviše mogle utjecati na rezultate
mjerenja u ovom eksperimentu. Obrazložite odgovor.
1. Sistemske pogreške su pogreške koje su stalno prisutne u eksperimentu, a mogu uzrokovati
sustavnu promjenu rezultata a mogu uključivati:
- netočnosti u mjerenju frekvencije ili valne duljine svjetla korištenog u eksperimentu,
- netočnosti u mjerenju zaustavnog napona,
- netočnosti u kalibraciji opreme koja se koristi za mjerenje zaustavnog napona.
2. Slučajne pogreške su pogreške koje nisu stalno prisutne u eksperimentu i mogu uzrokovati
raspršenost podataka. Neki primjeri slučajnih pogrešaka u eksperimentu s fotoelektričnim
učinkom mogu uključivati:
- šum pri mjerenju zaustavnog napona,
- male varijacije u intenzitetu svjetla korištenog u eksperimentu,
- male varijacije u vremenu u kojem se elektroni emitiraju s katode.

8. zadatak
Riješite zadatke iz predloška : zadatak 17., 18. (str. 17.u predlošku)

17. zadatak iz predloška

Zamisli da Sunce zrači samo zelenu svjetlost (λ=530 nm). Koliko bi fotona te svjetlosti trebalo
proći u 1 s kroz 1 m2 da bi nastala ozračenost jednaka solarnoj konstanti?

Energija jednog fotona za zelenu svjetlost:

hc −19
E=hn= =3.75 ×10 J
λ
Broj fotona koji bi davali ozračenost jednaku solarnoj konstantni S = 1370 W/m 2:
E zračenja 1370 19 21
n= = =365.33 ×10 =3.6533× 10
Efotona 3.75 ×10−19

12
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

18. zadatak iz predloška

Izlazni rad elektrona iz elementa je 4.08 eV. Kolika mora biti valna duljina zračenja da bi pri
fotoelektričnom efektu maksimalna brzina izbijenih fotoelektrona iznosila 7.2x10 5 m/s?
(Planckova konstanta h = 6.626 x 10 -34 Js, brzina svjetlosti c = 3x10 8 m/s, masa elektrona m =
9.11x10-31 kg)
W = 4.08 eV ¿ 4.8 × 1.6 ×10−19 J =6.528 ×10−19 J
v ¿ 7.2 ×105 ms
h ¿ 6.626 ×10−34 Js
c ¿ 3 ×108 m/s
m¿ 9.11× 10−31 kg
_________________________________________________
λ=?

E f =hv
E f =W + Ek , max
hv=W + Ek , max
1 2
hv=W + m v
2
2
c 1 v /λ
h =W + m
λ 2 1 2
W + mv
2

13
LAB. vježba:
FOTOELEKTRIČNI UČINAK 2022./23. ak. god.

hc
λ=
1
W + m v2
2

−34 8
6.626 ×10 ×3 × 10
λ=
−19 1 −31 5
6.528× 10 + ×9.11× 10 × 7.2× 10
2

−7
λ=2.24 × 10 m=224 nm

14