Znanstveni rad-Atom vodika i helija

Ime i prezime: Lucija Pavić

Razred: 1. pm.
Profesor: Tin Kabalin
Ustanova: Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok

Vodik
Naziv: Vodik
Simbol: H
Protonski broj: 1
Raspored elektrona po ljuskama: 1.ljuska-1

Izotopi:

Povijest:

Vodik je kao element 1766. g. prepoznao Sir Henry Cavendish . Ime mu daje Lavoisier iz riječi
grčkog podrijetla -> hydro genes - "vodu stvara". Prvi poznati zapis o vodiku dolazi s antičke
grčke dok je Henry Cavendish prvi put izolirao vodik 1766. godine. Nakon toga vodik je sve više
istraživan i upotrebljavani u različitim područjima kao što su energetika d kemijska industrija i
svemirska istraživanja. Vodik je slobodan te vrlo raširen u prirodi, ali se u malim količinama
nalazi u atmosferi, zemnom plinu, ekshalacijama vulkana i dr. Vezan je u sastojcima vode i
hidrata, svih kiselina i baza, hibrida i ugljikovodika, kao i gotovo svih drugih organskih spojeva.
Danas je vodik ključni element u razvoju održive energije i znanstvenih istraživanja .
Svojstva:

Pri standardnom je tlaku i temperaturi vodik plin bez boje, mirisa i okusa, 14.4 puta lakši od
zraka, neotrovan je. Slabo je topljiv u polarnim, a dobro u nepolarnim otapalima. Dobro se
otapa u mnogim metalima. Ohlađen na temperaturu vrelišta, kondenzira se u bezbojnu
tekućinu koja je najlakša od svih tekućina. Daljnjim se odvođenjem topline skrućuje u proziran
solid heksagonske kristalne strukture. Zapaljen na zraku pri 560 °C, izgara u gotovo nevidljivom
plamenu vova. Pri sobnoj temperaturi, bez katalizatora, reagira samo s fluorom i vanadijem u
prahu. Razlog slaboj reaktivnosti molekularnog vodika pri sobnoj temperaturi jaka je
jednostruka kovalentna veza u molekuli. Ta je veza najjača od svih jednostrukih kovalentnih
veza između dvaju istovrsnih atoma. Pri povišenoj temperaturi spaja se s kisikom iz mnogih
oksida, stoga djeluje kao redukcijsko sredstvo.

Zanimljivosti:

U svemirskoj tehnologiji vodik se koristi i kao raketno gorivo, te znanstvenici gotovo čitavo
stoljeće predviđaju da bi vodik mogao postati gorivo budućnosti. Gorenjem vodika oslobađa se
gotovo dva i pol puta više energije nego gorenjem benzina. Osim toga, gorenjem vodika s
kisikom nastaje samo voda pa bi vodik bio najčišći izvor energije.

Helij

Naziv: Helij

Simbol: He

Protonski broj: 2

Raspored elektrona po ljuskama: 1. ljuska-1, 2. ljuska-1

Izotopi:
Povijest:

Pierre Janssen je 1868. godine otkrio helij. Otkrio ga je, tijekom potpune pomrčine Sunca
pomoću spektografskim isptivanjem kromosfere. Gdje se nalazio u velikim količinama, otkrio je
posebnu emisijsku liniju. Iste godine Lockyer je u žutom dijelu spektra, između dvije natrijeve,
otkrio novu liniju. Smatravši da pripada novom elementu, dao mu je ime helij. U laboratoriju je
dobiven 1895. godine zagrijavanjem klevita, minerala koji sadrži uranij.

Svojstva:

Helij je na običnoj temperaturi plin bez boje, mirisa i okusa, u načelu kemijski gotovo potpuno
neutralan. Poslije vodika, najlakši je plin. Iako atom helija ima četiri puta veću masu od atoma
vodika, gustoća mu je samo dva puta veća jer se atomi helija, kao i ostalih plemenitih plinova,
ne vezuju u molekule. Dio je plemenitih plinova te uz iste uvjete, u nekom određenom obujmu
kao plemeniti plin ima dva puta manje atoma od drugih plinova. Tekući helij ima najniže vrelište
od svih elemenata, a pri standardnom tlaku nema talište, već je, da bi se skrutio, potrebno
tlačiti ga.

Zanimljivosti:

 U suvremenoj znanosti i tehnologiji iznimno je značajan za postizanje vrlo niskih

temperatura i pri istraživanju.

 Rabi se i kao rashladno sredstvo u nuklearnoj tehnici, u raketnoj tehnici za održavanje

tlaka i pumpanje goriva u rakete s ukapljenim vodikom, za punjenje plinskih
termometara.

Helij je vrlo koristan i u medicini:

 Ako se u jednakom volumnom udjelu dušik iz zraka zamijeni helijem, nastaje smjesa s
kisikom koja, zbog malene helijeve gustoće, lakše prodire u pluća i olakšava disanje
astmatičarima.

 Zbog slabe topljivosti helija u krvi i pri visokom tlaku, takvu smjesu rabe i ronioci, jer ona
ne uzrokuje tzv. kesonsku, dekompresijsku bolest pri brzom izranjanju.
 U smjesi s neonom helij je izvor zračenja u plinskom laseru, koji se mnogo primjenjuje u
kirurgiji, posebno očnoj.