Geogrfija – 1.

PPZ
- Mreža usporednica (paralela) i podnevnika (meridijana) naziva se geografska
mreža

- Geografska širina je kut od ekvatora (0 stupnjeva širine) prema sjeveru ili

jugu (do 90 stupnjeva) - može biti sjeverna ili južna

- Geografska dužina je kut od početnog podnevnika (0 stupnjeva dužine)

prema istoku ili zapadu (do 180 stupnjeva) - može biti istočna ili zapadna.

- Geografska širina i dužina nazivaju se geografske koordinate.

- Brojčano mjerilo - Mjerilo izraženo brojkama u obliku omjera naziva se

brojčanim mjerilom

- Opisno mjerilo - Mjerilo u kojem se umanjenje napiše riječima na geo-

grafskoj karti naziva se opisnim mjerilom

- Grafičko mjerilo - Uz brojčano, na geografskim se kartama najčešće nalazi

grafičko mjerilo.

- Topografske detaljne karte izrađuju se u listovima s pomoću snimaka iz

satelita ili iz zrakoplova u mjerilima 1 : 25 000, 1: 50 000 i 1: 100 000.

- Pregledna topografska karta izrađena je u sitnijem mjerilu sve do 1: 500

000.

- Elementi topografske karte - Matematički elementi su: koordinatna mreža i

okvir karte, mjerilo i ekvidistanca, a geografski elementi su: reljef, vode,
vegetacija, naselja, granice, prometnice i pojedini objekti u prostoru

- Izohipse su crte na karti koje spajaju točke iste nadmorske visine

- Ekvidistanca u kartografiji označuje visinsku razliku između dvije susjedne

osnovne izohipse

- Orjentacija - to je da orijentacija znači ne samo odrediti strane svijeta već i

svoje stajalište
- Azimut je vodoravni kut mjeren izmedu smjera sjevera i smjera neke točke
ili objekta na obzoru ili smjera kretanja

- Svemir - to ukupnost sve materije i energije u prostoru, sve što postoji, bez
obzira na to je li ljudima poznato ili nije

- Prema danas vodećoj teoriji svemir je nastao prije oko 13,8 milijardi godina u
događaju koji nazivamo Veliki prasak

- Velikim praskom počinje širenje svemira koje se nastavlja i danas zvijezde,

kojima pripada i naše Sunce, masivna su kuglasta plinovita svemirska tijela
visoke temperature koja na okupu drži vlastita gravitacija i u kojima se
tijekom njihova razvoja nuklearnom fuzijom oslobada energija i zrači u okolni
prostor, umnogome kao vidljiva svjetlost

- Vremenom su u svemiru nastale velike nakupine zvijezda, meduzvjezdane

tvari i planeta te tamne tvari koje nazivamo galaksije (galaktike)

- Sunce i sve zvijezde koje vidimo golim okom na nebu pripadaju našoj galaksiji
koju nazivamo Mliječna staza (takoder Mliječni put i Kumova slama). Nju čini
između 200 i 400 milijardi zvijezda

- Mliječna staza ima oblik prečkaste spiralne galaksije s krakovima koji

izgledaju kao da se odmotavaju od središta

- Sunce je od središta galaksije udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina

- Sunce, naša zvijezda, zajedno sa svemirskim (nebeskim) tijelima koja kruže

oko njega čini Sunčev sustav. Nastao je, kao i drugi zvjezdani sustavi, od
meduzvjezdanih plinova i prašine koji su se gravitacijski saželi u rotirajući
disk. sa zadebljanjem u središnjem dijelu

- Od ostatka tvari u disku oblikovani su planeti. Planeti su masivna svemirska

tijela kuglastog oblika koja obilaze oko zvijezde (Sunca u našem sustavu) po
eliptičnim putanjama u približno istoj ravnini i za razliku od zvijezda nemaju
vlastiti izvor energije i ne zrače vlastitu svjetlost
- U Sunčevu sustavu je osam planeta, među kojima je i Zemlja. To su redom
prema udaljenosti od Sunca: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn,
Uran i Neptun

- Oko mnogih planeta kruže manja svemirska tijela koja nazivamo mjesecima ili
prirodnim satelitima

- Sunce - golema užarena kugla koja u svemir u svim smjerovima isijava

energiju

- Energija koju prenosi Sunčeva svjetlost izravno ili neizravno pokreće gotovo
sve prirodne procese na Zemljinoj površini te omogućuje gotovo sav život na
Zemlji zahvaljujući fotosintezi

- Naučili ste da se Zemlja vrti oko svoje osi od zapada prema istoku ili
promatrano iznad njezina Sjevernoga pola u smjeru suprotnom od kretanja
kazaljke na satu

- Zbog toga je najvažnija posljedica Zemljine vrtnje ili rotacije + izmjena

obdanice (dana) i noći

- Zemljinu vrtnju opažamo i tijekom vedrih noći, prateći prividno kretanje

Mjeseca i zvijezda

- Jedna od važnijih posljedica Zemljine vrtnje jest da je Zemlja blago splo

štena na polovima i ispupčena oko ekvatora

- Mjesec ima znatan utjecaj na Zemlju putem svoje privlačne sile koja na
Zemlji uzrokuje morske mijene. Kada je vidljiv na nebu Mjesec je najsjajnije
nebesko tijelo, odražavajući svjetlost sa Sunca. Prema obasjanosti Mjeseca
ljudi su davno mjerili razdoblja od tjedan i mjesec dana

- Mnogi prirodni ritmovi najuže su povezani s prividnim dnevnim kretanjem

Sunca

- Iznad svih mjesta na Zemlji, koja su na istom podnevniku, Sunce je u

najvišem položaju u istom trenutku pa je u njima podne istodobno.

- Vrijeme koje neko mjesto ima s obzirom na podnevnik na kojemu se nalazi

(odnosno položaj Sunca) naziva se mjesno vrijeme. Mjesno vrijeme bilo je
 važno u prošlosti. Budući da se Zemlja okreće ju kojem smjeru?), u gradovima
koji su istočnije podne je bilo ranije nego u zapadnijim gradovima

- Razlika od jednog stupnja po udaljenosti od početnog podnevnika ujedno je

razlika od četiri minute prema mjesnom vremenu

- U stvarnosti granice pojaseva nisu strogo omeđene podnevnicima, nego su

prilagođene granicama država

- Zemlja se kao planet oblikovala prije oko 4,6 milijardi godina

- Hladenjem magme i lave nastaju magmatske stijene

- Druga vrsta stijena su sedimentne ili taložne stijene jer nastaju talože njem
čestica drugih stijena, organskih ostataka ili taloženjem iz zasićene naziva
ontinuitet Mohorovicica vodene otopine.

- Kada se magmatske ili sedimentne stijene nadu pod velikim tlakom i tem
peraturom, one promijene izgled i svojstva. Tako nastale stijene nazivaju se
metamorfne ili preobražene stijene

- Potiskivane gibanjima tvari u plaštu litosferne ploče vrlo se polagano gibaju, a

njihove granice mogu biti divergentne (konstruktivne), kon- vergentne
(destruktivne) i transformne (konzervativne).

- U Sunčevu sustavu Zemlja se ističe kao zasad jedino poznato tijelo na kojem
postoji život, ali i kao planet na kojem se život razvija tijekom najmanje 3,7
milijardi godina i dosegao je veliku složenost i raznolikost

Radna