Nastavnik/nastavnica: Razred: 1.

Mjesto i datum Redni broj sata: 39. i 40.

izvođenja aktivnosti: sat
Nastavna tema: III. EKOLOGIJA ZAJEDNICA Broj sati izvedbe: 2 sata
3.4. Raznolikost i stabilnost
Nastavna podtema:
životnih zajednica
Sadržaj koji se
Refleksija i analiza naučenog
obrađuje:
Ishodi iz razrade ishoda

BIO SŠ A.1.1. Uspoređuje promjenu složenosti različitih organizacijskih razina biosfere te

primjenjuje načela klasifikacije živoga svijeta
BIO SŠ B.1.1. Uspoređuje prilagodbe organizama s obzirom na abiotičke i biotičke uvjete okoliša
na primjeru zavičajnoga ekosustava.
BIO SŠ B.1.2. Analizira održavanje uravnoteženoga stanja u prirodi povezujući vlastito ponašanje
i odgovornost s održivim razvojem.
BIO SŠ B.1.3. Uspoređuje prilagodbe organizama na specifične životne uvjete.
BIO SŠ D.1.1. Primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja te opisuje
razvoj znanstvene misli tijekom povijesti.
BIO SŠ D.1.2. Raspravlja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni bioloških
otkrića te donosi odluke o vlastitim postupanjima.

Povezanost s međupredmetnim temama i drugim predmetima

Učiti kako učiti
A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo
znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju
ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
B.4/5.1. Učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.
B.4/5.2. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
B.4/5.3 Učenik regulira svoje učenje mijenjajući prema potrebi plan ili pristup učenju.
B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na
temelju toga planira buduće učenje.
C.4/5.1. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.
C.4/5.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.
C.4/5.4. Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje i kontrolira
neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.
D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Zdravlje
B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
B.4.1.C Analizira vrste nasilja, mogućnosti izbjegavanja sukoba i načine njihova nenasilnoga
rješavanja.
B.4.2.B Obrazlaže utjecaj zaštitnih i rizičnih čimbenika na mentalno zdravlje.
B.4.2.C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge.
B.4.2.D Razlikuje spolno odgovorno od neodgovornoga ponašanja.
Poduzetništvo
A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
A.4.2. Snalazi se s neizvjesnošću i rizicima koje donosi.
B.4.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
B.4.2. Planira i upravlja aktivnostima.
Održivi razvoj
A.4.1. Razlikuje osobni od kolektivnih identiteta i ima osjećaj pripadnosti čovječanstvu.
A.4.2. Objašnjava važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže.
A.4.3. Procjenjuje kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života.
B.4.1. Djeluje u skladu s načelima održivoga razvoja s ciljem zaštite prirode i okoliša.
C.4.1. Prosuđuje značaj održivoga razvoja za opću dobrobit.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
A.4.1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
A.4.2. Učenik se koristi društvenim mrežama i mrežnim programima uz upravljanje različitim
postavkama funkcionalnosti.
B.4.2. Učenik samostalno surađuje s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom
okružju.
B.4.3. Učenik kritički procjenjuje svoje ponašanje i ponašanje drugih u digitalnome okružju.
C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.
C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire
potrebne informacije.
C.4.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
D.4.3. Učenik predočava, stvara i dijeli ideje i uratke o složenoj temi s pomoću IKT-a.
Građanski odgoj i obrazovanje
A.4.1. Aktivno sudjeluje u zaštiti ljudskih prava.
A.4.3. Promiče ljudska prava.
A.4.4. Promiče ravnopravnost spolova.
A.4.5 Promiče prava nacionalnih manjina.
C.4.1. Aktivno se uključuje u razvoj zajednice.
C.4.3. Promiče kvalitetu života u zajednici.
Osobni i socijalni razvoj
A.4.1. Razvija sliku o sebi.
A.4.2. Upravlja svojim emocijama i ponašanjem.
A.4.3. Razvija osobne potencijale.
A.4.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.
B.4.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
Matematika
MAT SŠ E.1.2. Barata podatcima prikazanima na različite načine.
Ključni pojmovi:
Potrebno pripremiti: Pisana provjera znanja (grupa A i B)
Prijedlog prikaza tijeka sata i aktivnosti učenika
1. sat – Refleksija
Učenici u paru osmišljavaju pet pitanja vezanih uz prethodno gradivo. Nakon što osmisle pitanja,
učenici međusobno po redu postavljaju pitanja i nasumično odabiru kolege koji će odgovoriti.
2. sat – Pisana provjera znanja
Nastavnik podsjeća učenike na pravila ponašanja prilikom pisanja pisane provjere znanja te im
dijeli materijale. Učenici rješavaju pisanu provjeru znanja.
Plan učeničkog zapisa
IME I PREZIME: GRUPA A
RAZRED:

1. Ako se komarac hrani krvlju ptice 2. Nakon prebrojavanja zečeva na nekom

zaražene virusom Zapadnog Nila, a prostoru, lovci su utvrdili njihovu
nakon toga prijeđe na čovjeka, koju ulogu jednakomjernu rasprostranjenost na
igra komarac u zarazi čovjeka? staništu. Što je bio mogući uzrok takve
rasprostranjenosti zečeva?
a) parazit
b) simbiont a) ravnomjeran raspored ekoloških
c) domaćin čimbenika
d) vektor b) nepostojanje dovoljnog broja predatora
c) izobilje hrane, vode, kisika
d) dobra prilagodba kolebanjima
temperature
3. Što od navedenog opisuje mutualizam? 4. Tijekom ekološke sukcesije jedna
populacija zamjenjuje drugu sve dok se
a) Oba organizma u simbiozi imaju štetu.
ne postigne:
b) Jedan organizam u simbiozi ima korist, a
drugi nema ni korist, ni štetu. a) zajednica pionirskih vrsta
c) Oba organizma u simbiozi imaju korist. b) ekološka piramida
d) Samo jedan organizam u simbiozi ima c) biom tundre
korist. d) klimaks zajednice

5. Odnos u kojem se jedinke natječu za 6. Resurs za kojega se biljke obično ne

resurse naziva se: natječu je:
a) mutualizam a) ugljikov dioksid
b) predatorstvo b) voda
c) kompeticija c) kisik
d) komenzalizam d) mineralne tvari

7. Simbioza algi i gljiva dovela je do 8. Ekološka niša NE uključuje:

nastanka novog organizma koji se zove:
a) prilagođenost na temperaturu
a) cijanobakterija b) vrstu prehrane
b) lišaj c) starost organizma
c) sluznjača d) položaj u hranidbenom lancu
d) paprat

9. Odnosima između jedinki različitih vrsta pridružite odgovarajuće primjere.

____ crijevne bakterije – biljojedi
1. mikoriza ____ orah – ostale biljne vrste
2. parazitizam ____ hife gljiva – korijen hrasta
3. predatorstvo ____ bjelouška – žaba
4. mutualizam ____ peronospora – vinova loza
____ imela – hrast

10. Na prazne crte napiši odgovarajući tip biotičkog odnosa.

a) I crvena i siva vjeverica hrane se lješnjacima. _________________________________

b) Paklara je organizam koji se hrani sisanjem krvi ribe domaćina. ___________________
c) E. coli pomaže u sintezi vitamina K u crijevima čovjeka. _________________________

11. Za sljedeće tvrdnje odredi jesu li točne (T) ili netočne (N).
a) Zajednica s manjim brojem vrsta ima veće šanse za preživljavanjem. T–N
b) Zajednica s dominantnim jedinkama manje je raznolika. T–N
c) Tipični primjeri pionirskih vrsta su lišajevi, mahovine, cijanobakterije. T–N
d) Eutrofikacija predstavlja svojstvo samočišćenja vode uzrokovano T–N
postojanjem živoga svijeta u njoj.

12. Promotri grafički prikaz ovisnosti broja zečeva o broju lisica u istome staništu. Odgovori na
pitanja.

a) U kojemu su biotičkom odnosu lisica i zec? Obrazloži svoj odgovor koristeći se podatcima iz
grafičkoga prikaza.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________

b) Koji je vjerojatni razlog nagloga opadanja broja zečeva nakon 1945. godine? Zaokruži slovo uz
točan odgovor.
a) Većina je zečeva dosegla duboku starost i uginula.
b) Prenapučenost jedinkama zečeva na istome staništu uzrokovala je preveliku kompeticiju za
hranom.
c) Smanjenje broja jedinki lisica uzrokovalo je kompeticiju unutar populacije zečeva.
13. Svojim riječima opiši razliku između interspecijskih i intraspecijskih odnosa. Navedi
nekoliko primjera organizama u interspecijskom odnosu i odredi tip interspecijskog odnosa.

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________

RJEŠENJA_GRUPA A
1. d
2. a
3. c
4. d
5. c
6. c
7. b
8. c
9. mikoriza – hife gljiva i korijen hrasta,
parazitizam – peronospora i vinova loza,
predatorstvo – bjelouška i žaba,
mutualizam – cijevne bakterije i biljojedi.
10. a) kompeticija
b) parazitizam
c) mutualizam
11. a) N
b) T
c) T
d) N
12. a) Lisica i zec su u biotičkom odnosu predatorstva – brojnost lisica povećava se sa
pomakom od nekoliko godina nakon povećane brojnosti zečeva.
b) b
13. Interspecijski odnosi označavaju odnose između jedinki različitih vrsta, a intraspecijski
odnose unutar iste vrste. Primjeri: pčela – cvijet (mutualizam), lav – zebra (predatorstvo),
krpelj – pas (parazitizam), zelena plijesan – bakterija (amenzalizam), lav – hijena
(kompeticija)
IME I PREZIME: GRUPA B
RAZRED:

1. Što od navedenog opisuje komenzalizam? 2. Najmanju bioraznolikost očekujemo:

a) Oba organizma u simbiozi imaju štetu. a) u tropskim kišnim šumama
b) Jedan organizam u simbiozi ima korist, a b) na planinskom travnjaku
drugi nema ni korist, ni štetu. c) u borovoj šumi
c) Oba organizma u simbiozi imaju korist. d) na poljoprivrednom zemljištu
d) Samo jedan organizam u simbiozi ima
korist.
3. Koji je od navedenih parova organizama 4. Zbog čega su mravi i stabla bagrema u
primjer odnosa u kojemu organizmi žive mutualističkom odnosu?
zajedno bez međusobnoga utjecaja?
a) Dio su istog ekosustava.
a) mahovina i hrast b) Imaju obostranu korist.
b) bijela imela i bazga c) Zbog adaptacije na vlažnu klimu.
c) zelena plijesan i bakterije d) Mravi se hrane dijelovima stabla
d) pijavica i riba bagrema.
5. Koji od primjera najbolje opisuje faze 6. Koji je odnos zajednički parovima:
ekološke sukcesije? pčela – cvijet, krava – bakterije u
crijevima?
a) gola stijena – šuma – mahovine – lišajevi
b) travnjak – šuma – močvara – jezero a) komenzalizam
c) jezero – močvara – travnjak – grmlje – šuma b) parazitizam
d) borova šuma – travnjak – grmlje – lišajevi c) mutualizam
d) amenzalizam
7. Neka vrsta žaba unesena je u potpuno 8. Koja će se od sljedećih životinjskih niša
novo stanište kako bi na njemu smanjila najprije popuniti, nakon što ekosustav
brojnost određenih vrsta kukaca, a ona na krene kroz faze ekološke sukcesije?
tom staništu nema prirodnih neprijatelja.
a) mesojedi
Pretpostavi što bi se moglo dogoditi s
b) razlagači
populacijom žaba.
c) biljojedi
a) Brojnost jedinki žaba ostat će d) krajnji predatori
nepromijenjena.
b) Populacija žaba rasti će eksponencijalno.
c) Populacija žaba brzo će se smanjiti i u
potpunosti izumrijeti.
d) Kad se približi kapacitetu okoliša, rast će se
populacije žaba usporiti.

9. Odnosima između jedinki različitih vrsta pridružite odgovarajuće primjere.

____ hijena – lav
1. mikoriza ____ koralj – meduza
2. parazitizam ____ hife gljiva – korijen hrasta
3. predatorstvo ____ bjelouška – žaba
4. kompeticija ____ pepelnica – biljka krastavca
____leptir letilist – listovi

10. Na prazne crte napiši odgovarajući tip biotičkog odnosa.

a) Mužjaci klokana bore se za ženku. _________________________

b) Ptica govedar hrani se krpeljima koji su pričvršćeni na krzno antilope. _____________________
c) Paklara je organizam koji se hrani sisanjem krvi ribe domaćina. __________________________

11. U našim kontinentalnim šumama žive vukovi i srne. U kakvom biotičkom odnosu su ti
organizmi? Navedi dvije prilagodbe vuka i dvije prilagodbe srne s obzirom na njihov odnos.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________

a) Kako će se smanjenje broja srna u populaciji neke šume odraziti na brojnost vukova u toj šumi?
__________________________________________________________________________________
12. Zaokruži T ako je tvrdnja točna ili N netočna ako je tvrdnja netočna.

a) Općenito, bioraznolikost se povećava od ekvatora prema polovima. T–N

b) Više od 99 posto svih vrsta koje su ikada živjele na Zemlji je izumrlo. T–N

c) Stranim vrstama često nedostaju prirodni neprijatelji na novim staništima. T–N

d) Eutrofikacija predstavlja svojstvo samočišćenja vode uzrokovano T–N

postojanjem živoga svijeta u njoj.

13. Promotri grafički prikaz i odgovori na pitanja.

a) Kakav je odnos između organizama prikazan na slici?

__________________________________________________________________________________
b) Uočavaš li nekakav uzorak u promjenama brojnosti zeca i lisice?
__________________________________________________________________________________
c) Zašto se odnos brojnosti između lisice i zeca razlikuje u 20. i 25. tjednu? Obrazloži.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
RJEŠENJA_GRUPA B
1. b
2. d
3. a
4. b
5. c
6. c
7. d
8. c
9. mikoriza – hife gljiva i korijen hrasta
parazitizam – pepelnica i biljka krastavaca
predatorstvo – bjelouška i žaba
kompeticija – hijena i lav
10. a) kompeticija
b) mutualizam
c) parazitizam
11. Vukovi i srne su u odnosu predatorstva, vuk je predator, srna je plijen. Prilagodbe vuka –
oštri zubi, dobar vid, dobar sluh… Prilagodbe srne – brzo trčanje, dobar njuh i sluh…
a) Smanjit će se i brojnost vukova.
12. a) N
b) T
c) T
d) N
13. a) predatorstvo
b) Brojnost lisica se povećava i smanjuje sa pomakom u odnosu na brojnost zečeva.
c) Brojnost zečeva raste do 20. tjedna, dok se brojnost lisica povećava tek nakon 20. tjedna,
jer su lisice imale na raspolaganju dovoljno hrane da se njihova brojnost poveća.