Veterinarska škola,Zagreb

Gjure Prejca 2

Tema završnog rada

PRIMJENA DIJETALNE HRANE U BOLESNIH PASA

Mentor: Učenik:

Ivana Tomaš Vince Katarina Totić,IV.C

Zagreb,svibanj.2015
 SADRŽAJ

1.SADRŽAJ...............................................................................................................................................1
2.HRANJIVE TVARI...................................................................................................................................2
3.NAMIRNICE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA
3.1.MESO I MESNI PROIZVODI................................................................................................................3
4.OSTALE NAMIRNICE
4.1RIBA....................................................................................................................................................4
4.2MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI........................................................................................................5
4.3JAJA.....................................................................................................................................................6
4.4ŽITARICE I NJIHOVI
PROIZVODI..............................................................................................7
4.5BILJNE MASTI I
ULJE...............................................................................................................8
4.6ČOKOLADA.............................................................................................................................
9
4.7GOTOVA HRANA..................................................................................................................10

5.STANJA KOJA SU REZULTAT POGREŠNE HRANIDBE..............................................................11

5.1.NUTRICIONALNI SEKUNDARNI HIPERPARATIREOIDIZAM...................................................12
5.2
RAHITIS...............................................................................................................................13
6.TANJA KOJA SE MOŽE POBOLJŠATI POSEBNOM ISHRANOM................................................14
6.1 ZATAJIVANJE
SRCA..............................................................................................................15
6.2 BOLESTI GUŠTERAČE..........................................................................................................16
6.3 AKUTNA UPALA GUŠTERAČE..............................................................................................17
6.4BOLNA UPALA KOJA MOŽE ZAVRŠITI SMRĆU.....................................................................18
6.5 ENDOKRINA INSUFICJENCIJA GUŠTERAČE.........................................................................19
6.6 EGZOKRINA INSUFICIJENCIJA GUŠTERAČE ........................................................................20
7.KRONIČNO ZATAJIVANJE BUBREGA......................................................................................21
8.PROŠIRENJE ŽELUCA .............................................................................................................22
9.BOLESTI MOKRAĆNIH PUTEVA..............................................................................................23
10.ALERGIJE............................................................................................................................24
11.ZAKLJUČAK.........................................................................................................................25
1.UVOD

Tema ovog zavrsnog rada je primjena dijetalne hrane u bolesnih pasa.Za ovu temu sam se
odlučila jer sam pobliže htjela upoznati bolesti životinje u odnosu na pravilnu ishranu.U ovom
završnom radu željela bih pridonjeti važnosti pravilne prehrane pasa,kao i štetnosti i posljedice
uzimanja neprikladne ljudske hrane,važnosti pravilne hranidbe osobito dolazi do izražaja kod nekih
bolesti pasa,obraditi sve potrebne hranjive tvari za pravilnu prehranu,i bolesti pasa.

U svakodnevnom životu suvremenog čovijeka,skučenog

urbanizmom,automatizacijom,brzinom,bukom,osamljenost je sve teža,a potreba za prirodom sve
jača.Pas kao dio prirode,koji je već tisućama godina vjeran pratioc čovijeka,svojom neiscrpnom
ljubavi prema gospodaru,izvlači čovijeka iz sve teže otuđenosti.

Načinom ishrane psi su se životom uz čovijeka,udaljili od pravih mesojeda,jer su bili prisiljeni jesti
hranu,koji im je od davnina pribavljao čovijek,te je tako na neki način postao svejedom.Nekome to
može značiti da ljudi i psi imaju vrlo slične prehrambene potrebe,no ipak se pseća hrana bitno
razlikuje od ljudske.
 2.HRANJIVE TVARI

Hrana je bilo koja supstanca koja može poslužiti za prehranu živim bićima tj.svaka kruta tvar ili
tekućina koja nakon uzimanja zadovoljava organizam za potrebama energije i hranjivih tvari,a sve to
da bi se omogućilo kretanje,grijanje,rast,obnova u reprodukcija.

Hranjive tvari djele se na:

 vodu
 Ugljikohidrate
 masti
 bjelančevine
 Vitamine
 Minerale

Psi kao mesožderi,mogu dobiti sve potrebne hranjive tvari iz različitih vrsta hrana(voća,povrća,tkiva
drugih životinja).Iako teško probavljaju biljke,pas bi mogao preživjeti i kao vegetarijanac.To je zato
što psi imaju enzimski sustav pomoću kojega mogu u tijelu sintetizirati skoro sve hranjive tvari.

U hranidbi pasa najčešće se koristi hrana životinjskog podrijetla zbog povoljnog sastava i lake
probavljivosti.

Odlike pojedinih namirnica

Hrana prikladna za ljude nije uvijek prikladna i za psa,zato ću u sljedećem poglavlju objasniti
karakteristike pojedinih vrsta namirnica kako u pogledu sadržaja hranjivih tvari,tako u pogledu
hranjive vrijednosti,okusa probavljivosti
3.NAMIRNICE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

3.1MESO I MESNI PROIZVODI

Meso je sastavljeno od mišića,masti,vezvnog tkiva,krvnih žila i tetiva.Čvrstoća mesa ovisi o količini

vezivnog tkiva,a hranjivost o količini masti koju taj dio mesa sadrži.

Tako nemasno mišićnp tkivo sadrži,bez obzira s kojeg dijela tijela je uzeto i bez OBZIRA NA VRSTU
ŽIVOTINJE,OKO 75% vode i 25% proteina.Sastav hranjivih tvari mesa prikazan je u tablici 5.

Najviše od svega varira postotak masti,tako da bijelo meso(perad,teletina i zečetina) imaju 2 do 5%

masti,dok janjetina i svinjetina 7 do 9% masti.

Razlika između masnog i nemasnog mesa vaira i i između različitih dijelova tijela iste životinje,tako sa
neki komadi govedine mogu imati oko 24% masti,dok drugi samo 5%.

Što se tiče kvalitete proteina ,ona je vrlo visoka kod svih vrsta mesa,jedino treba obratit pažnju na
udio masnoće u mesu.

Slika.1PROSJEČNI SASTAV MESA

Pokazatelj %
Voda 75,0
Bjelančevine 18,5
Miofibrilarne 9,5
Sarkoplazmatske 6,0
-vezivno tkivne 3,0
Lipidi 3,0
-neutrani 1,0
Lipoidi 1,5
-kolesterol 0,5
Ugljikohidrati 1,0
Glikogen 0,8
Glukoza 0,1
Ostalo 0,1
Pepeo 1,0
-K 0,3
-P 0,2
-S,Cl,Fe,Na,Mg,Ca 0,4
Vitamini mg%
Tiamin 0,10-0,30
Riboflavin 0,13-36
Piridoksin 0,30-0,60
Niacin 3,90—7,50
 Pantotetnska kiselina 0,60-2,00
Biotin 3,40-5,50
Folna kiselina 0,01-0,03
Cijanokobalamin 0,09-0,25
Vitamin C 2,00-4,00
Vitamin A 0,02

Iznutrice su obicno slicne po sastavu bez obzira na zivotinju.Ugljikohidrata u obliku glikoena ima vrlo
malo zato sto nakon klanja vrlo brzo nestaju,tako da glavni izvor energije u mesu čine masti.Isto
tako,meso je siromašno na kalciju ,a i omjer sa fosforom je nepravilan,tako da bi jednolicna ishrana
mesom dovela do nedovoljne mineralizacije kostiju.

S druge srane,meso sadrži dovoljno kvalitetnih i visoko probavljivih proteina(esencijalnih

aminokiselina),masti,vitamina B1,B2,B12 i niacina te željeza.

Psima je meso vrlo ukusno i lako probavljivo tj.sve hranjive tvari su lako dostupne.Prosječno sviježe
bezmasno meso u 100 grama ima 120 do 150 kJ energije.Meso s kostima ima puno kalcija i fosfora pa
se upotrebljava pri proizvodnji gotove hrane.

Vlasnici često znaju dati psu neke mesne proizvode namjenjene ljudskoj prehrani koji su
konzervativni nekim kemijskim sredstvima kao što su:kunjinjska sol,nitrati,nitriti i polifosfati.Budući
da skoro sve namirnice imaju sasvim dovoljno soli,ovakav višak može uzrokovati hipertenziju u
psa,što je pogotovo opasno kod bolesti srca i bubrega gdje se ti organi dodatno opterećuju.

Duže uzimanje ovakve konzervativne hrane trajno oštećuje jetru i bubrege,što je jedan od razloga
zašto gradski psi žive kraće od onih na selu.

4.RIBA

Riba je podjeljena na bijelu(bakalar,list,oslić itd) koja sadrži manje od 2% masti,te

plavu(sardina,skuša,tuna,losos itd.) koja sadrži puno više masti 5-18%.

Meso bijele ribe je sličnog sastava kao i obično nemasno meso,a kvaliteta proteina im je također
visoka.Sadrži malo ivtamina A i D,ali dosta joda,pošto se obično jedu s kostima ribe imaju puno bolji
omjer kalcija i fosfora.

Plava riba za razliku od bijele sadrži dosta vitamina A i D,zbog veće količine masti.

Iako je psima riba manje ukusna od mesa,čitava riba s kostima,dobro skuhana,puno je bolji
uravnoteženi izvor hranjivih tvari od većine mesa.

Važno je ribu prije jela dobro prokuhati jer će se na taj način uništiti eventualne parazite na ribi,te
enzim tiaminaza koji uništava vitamin B1

5.MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Punomasno mlijeko ima većinu hranjivih tvari potrebnih psima,osim željeza.Ono je dobar izvor
vitamina,ugljikohidrata,masti,kvalitetnih proteina,kalcija fosfora te nekih mikroelemenata.
Obrano mlijeko je ono iz kojeg su izdvojene masnoće,a s njima i vitamini topivi u mastima.Prosječni
sastav pasteriziranog miljeka prikazan je u tablici.

Slika.2 Sastav pasteriziranog mlijeka

Prosječan sastav 100g pasteriziranog miljeka

Bjelančevine 3,30g
Mliječna mast 3,50g
Ugljikohidrati 4,70g
Kalij 0,15g
Kalcij 0,12g
Fosfor 0,09g
Vitamin A 0,3mg
Energija 255Kj

Problem hrandibe miljekom javlja se stoga što neki psi nemogu podnijeti veću količinu milječnog
šećera(laktoze) zbog manjka laktoze enzima koji razlaže laktozu na glukozu i galaktozu.Zbog toga
miljeko kod nekih pasa može izazvati proljev.

Sir,jogurt,kiselo vrhnje i putar su mliječni proizvodi koji imaju veću koncentraciju nekih hranjivih
tvari.Mliječni proizvodi su psima ukusni i lako probavljivi,te su odličan izvor hranjivih tvari.

JAJA

Jaja su kompletan i kvalitetan izvor hranjivih tvari,a siromašne vitaminom C i

ugljikohidratima.Žumanjak jajeta sadrži puno više masti i vitamina topljivih u masti od bjelanjka.

Ljuska,samljevena u prah,daje se psima kao izvor kalcija.Jaja je bolje davati kuhana jer im je bjelanjak
lakše probavljiv,a kuhanjem uništimo protein avidin koji neutralizira vitamin H.

ŽITARICE I NJIHOVI PROIZVODI

Kada se govori o žitaricama najčešće se misli na zrna pšenice,kukuruza,riže,ječma,zobi,raži.Žitarice su

uglavnom izvor energije(škrob),no imaju i dosta proteina,minerala,vitamina B skupine,te vlaknine
koja daje osjećaj sitosti i utječe na konzinstenziju fecesa.Za ovo poslljednje naročito su pogodne
mekinje i posije koje možemo davati kao dijetnu hranu za psa.Zrna,odvojena od ljuske sastoje se
uglavnom od škroba,te imaju manji postotak ostalih hranjivih tvari od cjelovitih zrna.

Žitarice i nisu baš ukusnepsima,pa ih se uglavnom upotrebljava miješajući sa mesnim

namirnicama.Kuhanjem žitarica poboljšava se probavljivost i oslobađa fosfor koji se nalazi u obliku
neprobavljivog fitata,ali uništava se veći dio vitamina,naročito B skupine.

Riža se koristi kod ispitivanja alergija na hranu,te u hranidbi pasa s nekim bolestima crijeva
POVRĆE

S obzirom na to koji dio povrća se upotrebljava u prehrani podjelili smo ga na 3 grupe:Povrće koje se
cijelo koristi u prehrani tj.stabljika sa lišćem.Tu spada salata,kelj,kupus,cvjetačabrokula itd.Ova
skupina za pse nije važna jer ih ne vole jesti,osim vlakna i vitamina ako se ne unište kuhanjem nemaju
neku prehrambenu vrijednost.

Povrće kod kojeg se jede korijen ili gomolj.Tu spada krumpir,mrkva,cikla,rotkvica itd.Gomoljasto
povrće kao krumpir bogato je škrobom pa ga možemo davati kuhano jer je izvor energije.

Povrće kod kojeg se jede samo sjeme najčešće je soja,grah ,grašak,bob i dr.Ovo povrće je bogato
proteinima i energijom.Psi mogu jesti zeleni grašak i neke vrste graha,no ne može im to povrće biti
osnovni dio prehrane.Sa sojom je drugačije,te se širom svijeta koristi koa cijelo zrno ili nakon obrade
kad se odstrani ulje.

Da bi se soja mogla koristiti mora se podvrgnuti toplini da se unište anti-nutrivni faktori koji se nalaze
u zrnu.Koristi se direktno kao dio hrane ilie obradi da se dobije strukturirani biljni protein.Visok
postotak proteina u soji je jako dobre kvalitete zbog sadržaja esencijalnih aminokiselina.

Problem kod većine mahunarki je da sadrže neke složene ugljikohidrate koji su neprobavljivi ,pa
odlaze u debelo crijevo gdje ih bakterije fermentiraju i proizvode plinove,te nadimaju životinju.

BILJNE MASTI I ULJA

Ulja se od masti razlikuju po točki topljenja jer su za razliku od masti tekuća na sobnoj
temperaturi.Kao i masti životinjskog porijekla i ovdje se masnoće sastoje od triglicerida,a razlike su u
masnim kiselinama koje sadrže.

Biljne masnoće obično su bolji izvor nezasićenih masnih kiselina poput linolne kiseline koju sadrže još
masti svinje i peradi.

Arahnoidne kiseline ima jedino u mastima životinjskog tkiva,no psu nije potrebna jer linolensku i
arahidonsku kiselinu može sintetizirati iz linolne.Masnoće su lako probavljive,daju hrani dobar
okus(pogotovo životinjskog podrijetla),te usporavaju pražnjenje želuca.

Ne smijemo davati psu masnoće na kojima je nešto više puta pečeno,zbog peroksida i drugih
toksičnih supstanci

ČOKOLADA

Vlasnici često vole dobre stvari podjeliti s njhovim ljubimcima a većina pasa voli poslastice,pa među
njima i čokoladu.Čokolada sadrži visok postotak masti,a pored toga kofein i theobromin koji su dvije
vrste nervnih stimulansa.
Spojevi metilksantina(kofein,teofilin,theobromin) često dolaze u ljudskim namirnicama.Oni oštećuju
CNS,srce i krvožilni sustav,bubrege,glatku i poprečno-prugastu muskulaturu,a mogu završiti i smrtno
kod pasa.

Mala količina čokolade ne mora prouzrokovati štetu no ipak je bolje suzdržati se od djeljenja takvog
slatkiša svom ljubimcu.

GOTOVA HRANA
Mnogi vlasnici ne znaju puno o prehrani,nemaju vremena ili želje da sami pripremaju hranu za svog
ljubimca.Zato danas imamo gotove proizvode koji sadrže optimalno izbalansirane hranjive tvari koje
su potrebne psima.Postoji nekoliko oblika gotove hrane koja se prema količini vode i metodi
konzervacije dijeli na suhu,poluvlažnu,konzerviranu,smrznutu i peletiranu.Osim toga možemo je
podjeliti i prema njenom sastavu,pa se u prodaji javlja kao kompletna hrana,dodatna hrana ili u
obliku kolačića.

Kompletna hrana ima sve hranjive tvari koje su potrebne psima u određenom životnom razdoblju
kao za vrijeme rasta(štenad) ili u odrasloj dobi.Dopunska hrana nije kompletna jer sadrži samo neke
vrste hranjivih tvari.Razni kolačići i keksi služe za dodavanje drugaoj hrani,a dobar su izvor
energije,vitamina,i minerala te ih zato kombiniramo s nekom proteinskom hranom.

Konzervirana hrana dolazi u obliku proizvoda baziranih na mesu,i ribi sa žitaricama ili bez
njih.Probavljivost i izbalansiranost konzervirane hrane je dobra,tako da je moguće psima davati tu
vrstu hrane,ali joj je energetski sastav nizak pa je potrebna veća količina takve hrane.

Poluvlažna hrana dolazi sa postotkom vode između 15-30%.Takva hrana mora se zaštiti od
kvarenja,što se postiže uključivanjem šećera,soli i glicerola koji vežu vodu.Dodaju se sredstva koja
spriječavaju rast gljivica i pijesni.Njena probavljivost je izuzetno visoka

Suha hrana dolazi na tržište u obliku kolačića,dvopeka te raznih pahuljica.Može biti kompletna ili
dodatna,pa se u tom slučaju daje u kombinaciji s mesom ili konzerviranom hranom.

One kompletne napravljne su tako da sadrže sve hranjive tvari u dovoljnim količinama,a obično se
sastoji od žiarica te proteina biljnog ili životinjskog porijekla kao meso i kosti,riba,soja,masti,minerali i
vitamini.Takva hrana može trajati nekoliko mjeseci,a jedini joj je nedostatak nešto slabija
probavljivost zbog većeg sadržaja vlakana,te nije tako ukusna kao drugi oblici hrane.
STANJA KOJA SU REZULTAT POGREŠNE HRANIDBE
DEBLJINA

Debljina nastupa ako je količina masti i ugljikohidrata u hrani preobilna u odnosu na

energetske potrebe životinje.To je najčešće posljedica preobilnog hranjenja,smanjenog
kretanja i hormonalnih poremetnji kao izraz disfunkcije endokrinih organa.

Neke pasmine su izrazito sklone debljanju(labradori,koker španijeli i jazavčari),jer nisu

izbirljivi te nemaju kontrolu nad osjećajem sitosti.Debljina se često pojavljuje kod starijih
pasa zbog smanjene fizičke aktivnosti.

Ako se kod debljine isključi probleme endokrine disfunkcije,postoje dva osnovna načina
tretiranja debljine:

 Izgladnjivanje
 Kontrolirana redukcija energetske vrijednosti hrane

Hrana s visokim postotkom vlage je bolja od dehidrata jer životinja pojede veću količinu,ali
ne i više kalorija,pa na taj način dobije osjećaj sitosti

Kod smanjenog unosa hrane pažnju treba posvetiti vitaminima i mineralima koje psi moraju
dobivati.

NUTRICIONALNI SEKUNDARNI HIPERPARATIREOIDIZAM

Nastaje kao posljedica nedostatka kalcija u hrni štenaca u vrijeme intezivnog rasta.Takvi
štenci obično jedu svježe meso koje je siromašno kalcijem.Hipokalcemija potiče oslobađanje
parathormona.On djeluje skupa s vitaminom D pri vraćanju normalne razine kalcija u krvi.

Prvo se pokušava dobiti kalcij apsorpcijom iz crijeva te smanjiti izlučivanje putem

bubrega.Ako to ne pomaže kalcij se izvlači iz kostiju pa dolazi do šepavosti,deformacije
kostiju i fraktura.

Pri lječenju je važno napraviti korekciju hranidbe,a pri težim slučajevima i dodavanje kalcija
kako bi se postigao omjer kalcija i fosfora 2:1.Najbolje je koristiti gotovu uravnoteženu hranu
specijalno pripremljenu za štence.

RAHITIS
Rahitis je rijetka bolest kod koje dolazi do nedovoljne mineralizacije kostiju,a u mladih pasa
hrskavičnog matriksa u epifizama dugih kostiju.Do takvog stanja dolazi kod premale količine
vitamina D i kalcija.Smanji se gustoća kostiju te se one lako savijaju,no glavne promjene su
na epifizama koje su proširene i nepravilne.Rahitis liječimo prikladnom i uravnoteženom
hranom sa dovoljno kalcija,fosfora i vitamina D

STANJA KOJA SE MOŽE POBOLJŠATI POSEBNOM ISHRANOM

ZATAJIVANJE SRCA

Zbog slabosti srca smanjuje se protok krvi u bubregu.Bbubreg na to reagira aktiviranjem

sistema renin-angiotenzin,koji povećavaju koncentraciju aldosterona(hormona kore
nadbubrežne žlijezde) u krvi

Funkcija aldosterona je da zadržava natrij,a s njim i vodu u organizmu.Na taj način povećava
se tlak i protok krvi u bubregu,ali to dodatno opterećuje već slabo srce.Na kraju dolazi do
zatajivanja srca i pojave edema.

Primarni cilj terapije zasniva se na smanjenju količine natrija u hrani,a sam postotak
smanjenja ovisit će o stupnju bolesti.Prema nizu istraživanja utvrđeno je da količina Na u
hrani za male pse nebi smjela prelaziti 13mg/kg,a kod velikih pasa još i manje od toga

Ograničavanje natrija u hrani služi samo kao dodatak diuretičkoj terapiji.

Količina Na u hrani
Namirnica Na
mg/1674kJ
Meso
Nemasna govedina 198-4
Nemasna junetina 217.3
Piletina 267.8
Teletina 403.7
Povrće
Grah 171.4
Kupus 127.3
Krumpir 32.2
Ž itarice
Makaroni(kuhani) 27.4
Špageti(kuhani) 6.8
Riža(kuhana) 6.5
Mliječni proizvodi
Maslac 470.3
Vrhnje 79.2
Ž umanjak 59.0
Treba paziti i na vitaminski sastav hrane,posebno na B-vitamine koji se zbog terapije mogu
gubiti.Dnevnu količinu hrane treba raspodjeliti u nekoliko manjih obroka.Unos veće količine hrane
odjednom vrši pritisak na ošit,te tako ometa funkciju srca.Uz sve to treba paziti i na energetsku
vrijednost hrane,kako pas ne bi smršavio ili postao
gojazan.Pripremiti ukusnu hranu koja sadrži malo natrija nije lak
zadatak,jer takva hrana u pravilu ima manje mesa zbog visokog
sadržaja natrija u njemu.Popraviti okus može se ako takvu hranu
zagrijemo najviše na 38 do 39°C,te uključimo životinjske masti ako
nema kontraindikacija za njihovo korištenje.

BOLESTI GUŠTERAČE

Od svih životinja pas najčešće oboli,i to od akutne upale i

egzokrine insuficijencije gušterače.

AKUTNA UPALA GUŠTERAČE

Različiti uzročnici pogoduju razvitku ove bolesti i o njima će ovisiti

klinička slika.Uglavnom se pojavljuje u debljih pasa,srednje i starije
životne dobi.

Simptomi su poremećena probava,gubitak

apetita,povraćanje,bolovi u trbuhu te često proljev s primjesama
sluzi,masti i krvi.

Pas naglo smršavi,dehidrira,često slijedi i smrt.Ako preživi,otaju posljedice u obliku egzokrine

ili endokrine insuficijencije pa i oba oblika zajedno

Uz terapiju,jako je važna dijetna prehrana koja obiluje ugljikohidratima,a oskudijeva mastima.Od

bjelančevina dolazi u obzir nemasno goveđe ili ovčje meso i mliječno kiseli proizvodi.Obroke treba
raspodjeliti u nekoliko manjih.Masnu hranu treba izbjegavati,jer pogoduje recidivima.

BOLNA UPALA KOJA MOŽE ZAVRŠITI SMRĆU

Hospitalizacija pacijenta je nužna započeti hraniti p/o čim je to moguće

Dijeta sa smanjenom količinom masti kako bi se što više ublažilo stimuliranje gušterače na lučenje
enzima koji samo pogoršavaju upalne i nekrotične procese

Ugljikohidrati se bolje toleriraju(masti i proteini us puno jači stimulansi

gušteračne sekrecije u UH)

ENDOKRINA INSUFICJENCIJA GUŠTERAČE

Podrazumijeva zatajivanje onog dijela gušterače odgovornog za proizvodnju i

lučenje inzulina u krvi.Inzulin je odgovoran za prijenos šećera iz krvi u stanice,a
njegov nedostatak uzrokuje hiperglikemiju i glikozuriju.Osnovni klinički simptomi su
polidipsija,poliurija i gubitak tjelesne mase.
Najprije treba obratiti pozornost na konzistenziju i vrstu hrane.Zbog svakodnevnog injiciranja
inzulina,energija iz ugljikohidrata,masti i proteina treba ostati konstanta.Promjene sastava hrane
izazivaju promjenu nivoa šećera u krvi i smetaju aktivnosti inzulina.Najbolje je primjeniti kontroliranu
gotovu hranu,a izbjegavati domaću.Od gotove hrane treba izbjegavati poluvlažnu,jer naglo podiže
nivo šećera u krvi i smetaju aktivnosti inzulina.Najbolje je primjeniti kontroliranu gotovu hranu a
izbjegavati poluvlažnu,jer naglo podiže nivo šećera u krvi.Taj porast uzrokovan je visokim udjelom
jednostavnih ugljikohidrata,koji se crijevu brzo asorbiraju.Nasuprot tome vlažna,a pogotovo suha
hrana,sastoje se pretežno od propavbljivih,kompleksnih ugljikohidrata i biljnih vlakana

Oni zahtijevaju enzimsku probavu da bi prešli u jednostavne šećere te tako usporavaju dolazak
glukoze u krv.

Hrana koju dajemo mora biti kompletna,izjednačena i mora imati optimalne udjele svih esencijalnih
hranjivih tvari koje kućni ljubimac treba.Topljiva biljna vlaknina(pektin,biljne gume,sluz i neke
poluceluloze) slabo vežu vodu,skraćuju vrijeme pasaže i manje su probavljive od bakterija.Što je
vlaknina topljiva to jemanji nivo šećera i LDL kolesterola u krvi.

Preporuča se hraniti pse sa visoko vrijednim proteinima.Potrebno je umjereno ograničiti unos

masnoća,tako da njihov udio u energiji iznosi manje ili jednako 20%.Veći dio energije(preko 40%) pas
dobiva iz kompleksnih ugljikohidrata.

Treba davati više manjih obroka dnevno u točno određeno vrijeme.Važno je dati četvrtinu dnevne
količine hrane prije inzulinske injekcije,a ostatak se aje nakon što inzulin počinje djelovati.

Ako pas ne želi jesti,injiciranje se može odgoditi i tako izbjeći hipoglikemija.Plan hranjenja mora biti
adekvatan aktivnosti inzulina.To je najbolje provjeriti određivanjem šećera u krvi svakih 1-2 unutar
24h.

Ako postprandijalni nivo šećera naraste preko 180mg/dl,treba smanjiti interval između hranjenja i
davanja inzulina.Hranu treba ponuditi uvijek unutar 1-2h nakon najnižeg nivoa glukoze u krvi.Kad se
jednom uspostavi optimalni plan hranidbe,treba ga se strogo pridržavati.

EGZOKRINA INSUFICIJENCIJA GUŠTERAČE

Najčešće je posljedica kronične upale gušterače,neprikladne hranidbe,no postoji i pasminska

predispozicija(njemački ovčar).Ovdje se podrazumijeva zatajivanje onog dijela gušterače,odgovornog
za lučenje probavnih enzima(lipaza,proteaza,amilaza)

Tipični simptomi su:izrazita mršavost uz povećan apetit(često,nastran),učestala

defekacija,blijeda,smrdljiva,masna,kašasta stolica,koža se peruta,a dlaka je bez sjaja.

U hranu se dodaju digestivni enzimi i povećana količina vitamina posebno onih topljivih u mastima.Da
bi sanirali proljev,količina masti u hrani mora biti smanjena jer zbog svoje kompleksnosti u probavi i
velike biološke vrijednosti i lako probavljive.Količina im se ne smije previše smanjiti,jer sam proljev
uzrokuje lošu apsorpciju i gubitak.
Kako je količina masti smanjena,ugljikohidrati moraju biti veći izvor energije.Riža je zažan izvor
ugljikohidrata,probavlja je te se lakše apsorbira od ostalih žitarica.Vlakninu treba izbjegavati,jer se
smanjuje djelovanje enzima u tankom crijevu.Dodaje se vitamine B-kompleksa koji se gube
proljevom,a posebno vitamin B12 koji se zbog insuficjencije gušterače ne može normalno
apsorbirati.Zbog proljeva valja nadoknaditi i izgubljene minerale.

KRONIČNO ZATAJIVANJE BUBREGA

Kronično zatajivanje bubrega predstavlja završnu fazu raznih progresivnih oboljenja bubrega.Uzroci
su različite traume,infekcije,umunološke bolesti,neoplazme,genetičke anomalijei toksini.Simptomi
zatajivanja bubrega su poliurija,polidipsija,čirevi u ustima,dijareja,povraćanje,anoreksija,gubitak
težine,mišićna slabost,konvulzije,anemija i koma.

Sama dijagnoza,osim po kliničkim znakovima,određuje se specifičnim testovima.To su:krvni

testovi(blood urea nitrogen-BUN,serumski kreatinin i fosfor),analiza mokraće(specifična težina i
bjelančevine),te bazni suvišak(metabolička acidoza)

Iako se ova bolest ne može izlječiti,prilagodba prehrane ima značajnu ulogu.Postoje dva cilja:usporiti
napredovanje bolesti i ublažiti simptome.Dugo se smatralo da bjelančevine imaju ulogu u razvoju i
napredovanju kroničnih bolesti bubrega,što u pasa nije nikada dokazano.

Neprikladna restrikcija bjelančevina može dovesti do oslabljenog imunološkog odgovora,smanjene

proizvodnje hemoglobina i anemije,te oštećenja mišićja.Novija istraživanja pokazala su da povećana
količina bjelančevina u hrani ne ubrzava napredak bolesti,već ti psi imaju i značajno viši stupanj
glomerularne filtracije(SGF)

Restrikcija bjelančevina djelotvorna je samo u

slučajevima kada moramo kontrolirati simptome
vezane uz
uremiju.Naime,oštećeni bubrezi teško će izlučivati
ureu,otpadni produkt razgradnje
aminokiselina.Povišena urea u krvi oštećuje sve
organe te dovodi do uremične kome.

Smanjenje proteina preporučuje se kada je BUN iznad

80/mg/dl,a serum kreatinin iznad 2,5mg/100ml.

Optimalna hrana biti će ona s umjerenim udjelom visoko kvalitetnih bjelančevina koja će podmiriti
potrebu za esencijalnim aminokiselinama.Razina bjelančevina mora se prilagoditi težini bolesti,kako
bi se kontrolirali simptomi uremije.Hrana s posebnim vrstama vlaknine(fruktooligosaharidi i repina
vlakna) djeluje povoljno na način izlučivanja otpadnih produkata bjelančevina u obliku
dušika.Naime,ta vlaknina fermentira se pod utjecajem crijevnih bakterija.Bakterije proizvode masne
kiseline kratkih lanaca koje uzrokuju povećanu prokrvljenost crijeva,a to rezultira povećanom
osmotskom difuzijom dušika u kolon.
Druga uloga vlaknine što potiče rast bakerijske populacije koja ugrađuje dušik iz crijevnog sadržaja
svoje stanične stijenke.Rezultat svega toga je povećano izlučivanje dušika fecesom,a ne mokraćom
što opterećuje bubrege.

U bolesnih životinja često je poremećena ravnoteža minerala,pogotovo razina fosfora.

Smanjenim stupnjem glomerularne filtracije fosfor se akumulira u krvi,te dolazi do sekundarnog

hiperparatireoidizma.

Ti faktori urokuju stvaranje kristala kalcij-fosfata i taloga u bubrezima i vezivnom tkivu.To dovodi do
gubitka nefrona što dodatno smanjuje filtraciju.Zato fosfor moramo reducirati putem hrane,kad je
njegova razina u serumu povećana.Kad je protein glavni izvor fosfor,restrikcija proteina pridonosi
smanjenju fosfora u hrani.Međutim,kada bolest napreduje to smanjenje nije dostatno za svladavnje
razine fosfora u krvi,te zato moramo u hrani davati djelotvorne tvari koje vežu fosfor.Najčešće se
upotrebljava aluminij-hidroksid i aluminij-karbonat.

Oštečeni bubrezi imaju smanjenu sposobnost proizvodnje aktivnog oblika vitamina D koji kontrolira
ravnotežu fosfora i kalcija.Zbog toga može doći do demineralizacije kostiju usljed sekundarnog
hiperparatireoidizma i odlaganja minerala u mekim tkivima.Tek kada postignemo normalnu
koncentraciju fosfora u serumu,ishranu kod koštanih oboljenja,možemo nadopuniti
kalcijem,tj.vitaminom D.

Natrij u hrani trebamo ograničiti samo kod životnja sa hipertenzijom.U tim slučajevima,količina
mora biti podešena da potreba životinje bude zadovoljena sa ciljem savladavanja hipertenzije.Mnogi
psi se ne prilagode naglim promjenama u količini natrija u hrani.Zato se preporuča da se hrana
priprema bez nagle restrikcije natrija.Dodavanje natrija preporuča se samo kako bi se nadoknadio
njegov gubitak u serumu,do kojeg dolazi kroz oštećene nefrone.Također treba voditi brigu da se
osigura pristojna količina kalija radi sprečavanja hipokalijemije koja ponekad nastupa.

Usljed poliurije preporučljivo je ishranu nadopuniti vitaminima topljivim u vodi zbog njihovog gubitka
putem mokraće.

Najnovija istraživanja dokazuju,da masne kiseline u hrani imaju značajnu ulogu u kontroliraju upale
tjekom kroničnog zatajivanja bubrega.Dok su neki glomeruli uništeni,preostali preuzimaju posao
uništenih.Posljedično se razvija hipertenzija,te nastaju oštećenja krvnih žila glomerula.

Krvne žile u bubrezima reagiraju na eikosanoide koji se dobivaju iz masnih kiselina hrane i nalaze u
krvi i drugim tkivima.Omjer Omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja,naspram Omega-6 masne kiseline
od 1:5 smanjuje prostaglandin E2 i tromboksan B2 u mokraći.To su proupalni medijatorni koji se
javljaju tijekom zatajivanja bubrega.Ovakav omjer također isto tako smanjuje ii glomerularnu
hipertenziju.

Hrana kojom se hrane oboljeli psi mora imati primjerenu količinu energije iz neproteinskih
izvora.Naime,ako hrana nema dovoljne količine ugljikohidrata i masti,radi potrebne energije
matabolizirati će se tjelesni proteini.U životinja s oštećenim bubrezima,to može dovesti do azotemije.
Da bi se izbjegli ti problemi,glavna količina energije mora biti osigurana primjerenom količinom
ugljikohidrata i masti.Masnoća ima i dodatne prednosti,jer pridonosi ukusnosti te hrane,a poznato je
da životinje s uremijom pate od anoreksije.

slika.3

PROŠIRENJE ŽELUCA
Slika

Proširenje želuca je opasno po život.Većinom pogađa velike pasmine pasa sa dubokim grudnim
košem poput njemačkog ovčara,ruskog hrta,irskog vučjeg hrta,njemačke doge,bernardinca.Pravi
uzrok tome oboljenju još nije poznata,iako se smatra da do volvulusa može doći pojačanom fizičkom
aktivnošću i uzbuđnjemnepodredno nakon jela te preobilnim uzimanjem tekućine kao i nekim
gastritičnim poremetnjama.Da bi smanjili rizik od tog oboljenja trebali bi:izbjegavati nepotrebna
uzbuđenja u vrijeme hranjenja,podjeliti dnevnu količinu hrane u više manjih obroka,fizičku aktivnost
započeti što kasnije nakon hranjenja te davati vlažnu hranu.

BOLESTI MOKRAĆNIH PUTEVA

Bolest donjih mokraćnih puteva nisu rijetkost u pasa.

Simptomi mogu biti gotovo nezamjetni, ali se u neliječenih jedinki mogu razviti u vrlo ozbiljno oboljenje.
Vlasnici u početku opažaju promjene u ponašanju kao što je nemir, skrivanje ili odbijanje hrane. S
vremenom životinja počinje učestalo mokriti u malim količinama, ili mokri na neuobičajenim mjestima ili
u kući. Javlja se naprezanje prilikom mokrenja, nenormalna boja mokraće uključujući i krv u mokraći.
Problem je složene etiologije, a predstavlja cijelu grupu stanja koja za posljedicu imaju upalu donjih
mokraćnih puteva. U mokraćnom mjehuru i uretri formiraju se kristalići koji, već zavisno o veličini, na
svom putu izazivaju oštećenja različitog stupnja. Oštećujući dublje strukture tkiva otvaraju put infekciji,
a duž oštećene stijenke dolazi do kapilarnih krvarenja.
Rizične faktore za ovo oboljenje predstavljaju: hrana, način ponašanja, tjelesna kondicija i spol.
Visoka razina određenih minerala u hrani
te pojedini sastojci koji utječu na stupanj
kiselosti urina pogodovni su faktori za
razvoj urolitijaze.
Manjak kretanja, nedovoljan unos vode,
kao i dugo zadržavanje mokraće također
igraju veliku ulogu u razvoju ovog
oboljenja. Predisponirajući faktor je i
prekomjerna tjelesna težina, a
nešto češće oboljevaju kastrirani
mužjaci. Za razliku od ženki koje imaju kraću i širu uretru, u mužjaka je uretra duga i tanka. Uretra je
odvodni kanal mokraće iz mokraćnog mjehura.
Mokraćni kamenci se razlikuju po kemijskom sastavu, pa postoje topive i netopive vrste kamenaca.
Topivi su samo struviti. Ciljanom prehranom postiže se kompletna disolucija
struvita, te
postiže
sekundarna
prevencija.
Netopivi
kamenci su

brojniji(oksalati, cistini, urati, mješani).Ako su zrnca

kamenca manja, psi ih izmokre, a kod većih se terapija provodi kirurškim
odstranjivanjem. U ovih vrsta kamenaca obavezna je sekundarna prevencija dijetalnom prehranom

Susrećemo se sa različitim tipovima kristala pa i kombinacijama:struviti i oksalati

Slika Struviti slikaOksalati

ULOGA MOKRAĆNOG SUSTAVA u pristupu urolitima kada tipizacije nema:

razrijeđeni urin topi topljive urolite (struvit), a ujedno osigurava prevenciju
oksalata i drugih urolita

Mokraćni kamenci u pasa, statistike

TIP KAMENCA DOB I SPOL UGROŽENE PASMINE
STRUVITI-MAGNEZIJ
1-8 GODINA MINIJATURNI ŠNAUCER
ŽENKE (>80%) BIŠON FRISE, ŠI-CU
PUDLA, LASA APSO
KALCIJ OKSALAT
6-12 GODINA MINIJATURNI ŠNAUCER
MUŽJACI (>70%) LASA APSO, CAIRN
Rizik prekomjerna težina TERIJER, YORKIE, KOKER
ŠPANIJEL, BIŠON FRISE,
ŠI-CU, MINIJATURNA
PUDLA
URATNI KAMENCI
1. BEZ PREMOŠĆIVANJA DALAMATINER, ENGLESKI
KRVOTOKA JETRE: BULDOG, ŠI-CU
NEKE PASMINE (3,5 GOD.) MINIJATURNI ŠNAUCER,
2. SA PORTOSISTEMSKIM YORKIE
ŠANTOM: ŠTENCI (<1
GOD.)
MUŽJACI (>85%)
Portosistemski šant često je uzrok pojave
URATNIH KAMENACA u ranoj dobi – yorki i mali
šnaucer.
U hrani treba paziti na izvore vlaknine, npr.
manje kalcija i oksalata ima u cikorijinoj pulpi,
a repina pulpa se preporuča kao izvor
vlakana ako postoji rizik od magnezijevih kamenaca
U dijagnostici se koristi više metoda. Tako veterinar može
odrediti pH urina .
PH urina mijenja se pod utjecajem stresa!
 pH se može povećati za 1.4 kao
rezultat alkaloze izazvane hiperventilacijiom

Izvršiti laboratorijsku detaljnu analizu urina, te preporučiti drugu dijagnostičku proceduru (npr.
ultrazvučni ili rentgenski pregled).
Kamenci pozitivne gustoće sjene mogu se vidjeti na nativnom rendgenogramu, dok je kontrastna uretrografija
indicirana kod svih sumnjivih oboljenja uretre.

STRUVITI - TOPLJENJE

 dijeta koja osigurava niži pH mokraće kao preduvjet topljenja i smanjenu koncentraciju
iona koji izgrađuju kamenac

 OSTALI KAMENCI:KIRURŠKI ZAHVAT + PREVENCIJA odgovarajućim nutricionističkim

rješenjem (dinamika topljenja je jednostavno previše spora da bi pristup gotovo svim
ostalim kamencima na taj način bio klinički opravdan)
  Metoda procjene rizika od formiranja urolita preuzeta iz humane urologije - Supersat software
 Uzma u obzir: pH i 12 koncentracijiskih parametara urina
 RSS i 3 zone (zona nastajanja urolita, rasta i topljenja)
 RSS <1 „undersaturation zone“ – je zona topljenja i nemogućnosti rasta i formiranja
STRUVITNIH UROLITA
 CILJ učinkovita dijeta za TOPLJENJE STRUVITA

slika

ALERGIJE

Alergije je promjenjeno hipersenzibilno reakciono stanje organizma.Ovdje se podrazumijevaju

neželjene reakcije na pojedine sastojke hrane.Preosjetljivost na hranu manifestira se često kao
dermatitis,a rijeđe kao gastrointestinalne smetnje.

Simptomi povezani s kožom su eritem,svrbež i automutilacija,a gastrointestinalni simptomi su

povraćanje i proljev.Za razliku od inhalacionih alergija i dermatitisa prouzrokovanih bubama,koji se
razvijaju više godina,preosjetljivost na hranu može nastupiti unutar prva godine života.Najčešće
pasmine koje imaju genetsku predispoziciju na alergije uzrokovane hranom u njemački ovčar i zlatni
retriver.

Alergije mogu nastati zbog pomanjkanja enzima laktoze u crijevima,što dovodi do nesposobnosti
probavljanja laktoze.Postoje dva tipa reakcije,tip1-odgovoran za jak svrbež,te tip3-odgovoran za
akutne intestinalne simptome.

Antigeni u hrani po strukturi su lipoproteini i glikoproteini.U 80% slučajeva hrana koja uzrokuje alergiju
su govedina i mliječni proizvodi,a manje žitarice,svinjetina,jaja,riba,perad.Neki produkti u industrijski
proizvedenoj hrani,mogu zbog načina proizvodnje postati antigeni.Rano odbiće od sise može razviti
alergiju na hranu.Uzrok je
nedovoljno razvijena zaštitna crijevna
barijera,zbog koje strani proteini mogu
prodrijeti u limfoidna tkiva i izazvati
imunološku reakciju.

Za dijagnozu alergije na hranu potrebna je

identifikacija alergena.To
provodimo hranidbenom
eliminacionom dijetom i dokazom o poboljšanju kliničkih simptoma.U eliminacionoj dijeti i dokazom o
poboljšanju kliničkih simptoma.

U eliminacionoj dijeti koristimo janjetinu i rižu,kao izvore proteina i ugljikohidrata.U zadnje vrijeme
često se upotrebljava janjetina u gotovoj hrani,ali neki psi mogu biti alergični na sastojke gotove
hrane,tako da je za njih pogodnija domaće pripremljena hrana.
Omjer proteina i ugljikohidrata u eliminacionoj dijeti mora iznositi 1 : 2 ili 1 : 4.
Općenito se prihvaća 50% smanjena svrbeža kao dijagnostički kriterij.Ako se kroz minimalno tri tjedna
svrbež ne smanji,ili se ne radi o alergiji na hranu,ili eliminaciona hrana sadrži sastav na koji životinja
alergična.

Do konačne dijagnoze dolazimo ako se prijašnja hrana ponudi kao provokacijska hrana.Ako od 4 sata
do 14 dana nastupi svrbež,dokazano je da je pas alergičan.Identificiranje specijalnih antigena slijedi
nakon ograničenja pojedinih dijelova hrane iz prvobine prehrane i praćenja da li se klinički impotomi
vraćaju.

Pošto govedina i mliječni prozvodi čine najviše osjetljivosti na hranu,treba najprije testirati te
satojke.Dodatak pola do dvije žlive mliječnog praha po obrokku djeluje tako da je životinja izložena
svim antigenima koji se nalaze u mlijeku.Ako se simptomi ne ponove ili ne nastupe nakon 10 do 14
dana,treba testirati sljedeći sastojak.

Kuhana govedina,pšenično i sojino brašno mogu se testirati pola do dvije žlice po obroku.Uvijek se
testira samo po jedna tvar.Ako jedna komponennta uzazove reakciju,treba hraniti sa eliminacionom
hranom do nestanka simpotoma prije nego li se testira drugi sastojak.Ako se unutar 14 dana od
početka testiranja ne pokažu klinički simptomi,anjvjerojatnije pas na njih nije alergičan.

Dijagnostička identifikaciona faza može umarati psa,jer je dugotrajna i riskira da se pojave novi
simpotomi.Preporučuju se trgovački produkti,jer su ujednačeni praktični i garantiraju kompletnu
prehranu.Kao izvor proteina često se koristi janjetina,ali neki psi i to ne podnose.
Ponekad se poslje eliminacione dijete,psa može opet hraniti dotadašnjom hranom,a da više e
pokazuje alergiju na tu hranu.Zbog negativnih nuspojava kortikosteroidne terapije,bolje je držati se
striktno režima prehrane,nego li ići na medikamentoznu terapiju.Cilj terapije je obrada simptoma,jer se
alergija na hranu teško može izlječiti.

ZAKLJUČAK

Pišući ovaj rad puno sam sam naucila o važnosti pravilno izbalansiranog obroka u prevenciji liječenja
najčešćih bolesti pasa.Svaki vlasnik psa trebao bi osigurati uvijek sviježu vodu,higijenu ponuđenog
obroka i pravilan ritam hranjenja psa.Važno je voditi evidenciju radi ustanovljavanja koja hrana daje
željene rezultate i naravno postepeno uvoditi novi režim prehrane.Kada veterinar propiše medicinsku
hranu za psa,tada to treba shvatiti kao ozbiljnu terapiju.Uspješno liječenje bolesnih pasa moguće je
jedino ako se vlasnik pridržava uputa veterinara i posveti puno ljubavi i strpljenja prema svom kućnom
ljubimcu.