Sadraj

Sadraj........................................................................................................................................3 1 UVOD - O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI....................................................................4 1.1 Osnivanje Hrvatske narodne banke...................................................................................4 1.2 Poloaj Hrvatske narodne banke.......................................................................................4 1.3 Cilj Hrvatske narodne banke.............................................................................................4 1.4 Zadaci Hrvatske narodne banke........................................................................................4 1.5 Kapital, financijska i ostala izvjea Hrvatske narodne banke.........................................5 1.6 Transparentnost rada i obavjetavanje javnosti................................................................5 1.7 Odnosi s dravnim tijelima Republike Hrvatske..............................................................5 1.8 Meunarodna suradnja......................................................................................................5 2 MONETARNA POLITIKA.....................................................................................................6 2.1 O monetarnoj politici........................................................................................................6 2.2 Pregled instrumenata i mjera monetarne politike.............................................................6 2.2.1 Operacije na otvorenom tritu .................................................................................6 2.2.2 Stalno raspoloive mogunosti..................................................................................7 2.2.3 Obvezna priuva .......................................................................................................8 2.2.4 Posebna obvezna priuva...........................................................................................8 2.2.5 Devizne aukcije..........................................................................................................9 2.2.6 Blagajniki zapisi.......................................................................................................9 2.2.7 Obvezni blagajniki zapisi-za 2008...........................................................................9 2.2.8 Minimalno potrebna devizna potraivanja...............................................................10 2.2.9 Kratkoroni kredit za likvidnost..............................................................................11 2.2.10 Pregled stopa za izraun kamata i naknada HNB-a..............................................11 3 ZAKLJUAK........................................................................................................................12 4 LITERATURA.......................................................................................................................13

1 UVOD - O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Hrvatska narodna banka sredinja je banka Republike Hrvatske. Poloaj, zadae, vlasnitvo nad kapitalom sredinje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i meunarodnim institucijama i organizacijama ureeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", br. 75 od 1. srpnja 2008.)

1.1 Osnivanje Hrvatske narodne banke

Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u lanku 53. Hrvatsku narodnu banku kao sredinju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti. Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim 5. travnja 2001. utvreni su, izmeu ostaloga, poloaj, poslovi, vlasniki status, ovlatenja i ustroj hrvatske sredinje banke. Tim je zakonom ojaana institucionalna, financijska i personalna neovisnost hrvatske sredinje banke, a pravni okvir u skladu s kojim mora poslovati priblien standardima Europske unije.

1.2 Poloaj Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedite Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. Peat Hrvatske narodne banke sadrava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u vlasnitvu je Republike Hrvatske.

1.3 Cilj Hrvatske narodne banke

Cilj Hrvatske narodne banke jest odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu s naelima otvorenoga trinog gospodarstva i slobodne konkurencije.

1.4 Zadaci Hrvatske narodne banke

Zadaci Hrvatske narodne banke su: * utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike, * dranje i upravljanje meunarodnim priuvama Republike Hrvatske, * izdavanje novanica i kovanog novca, * voenje rauna kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim raunima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija, * ureivanje i unapreivanje sustava platnog prometa. 4

1.5 Kapital, financijska i ostala izvjea Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka ima temeljni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna. Hrvatska narodna banka sastavlja financijska izvjea za svaku financijsku godinu u skladu s raunovodstvenim propisima i Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Reviziju sastavljenih financijskih izvjea i cjelokupnog poslovanja Hrvatske narodne banke obavljaju neovisni vanjski revizori, prema propisima o reviziji i Meunarodnim revizijskim standardima. Odluku o izboru revizora koji e obaviti reviziju financijskih izvjea Hrvatske narodne banke donosi Odbor za financije i dravni proraun Hrvatskog sabora na prijedlog Savjeta Hrvatske narodne banke.

1.6 Transparentnost rada i obavjetavanje javnosti

Hrvatska narodna banka redovito i pravodobno obavjetava javnost o analizama makroekonomskog stanja, stanju financijskoga i monetarnog sustava, novanim i kreditnim kretanjima, platnoj bilanci, teaju i stabilnosti cijena te objavljuje statistike informacije iz svojeg djelokruga.

1.7 Odnosi s dravnim tijelima Republike Hrvatske

Najmanje jednom polugodinje Ministarstvo financija savjetuje se s Hrvatskom narodnom bankom o planovima koji se odnose na domae i vanjsko zaduivanje Republike Hrvatske tijekom idueg polugodita, ukljuujui iznose koji se ugovaraju i isplauju prema tim zaduivanjima, kao i o oekivanim uincima toga zaduivanja. O svim transakcijama Republike Hrvatske Ministarstvo financija duno je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u opsegu koji e zajedniki utvrditi Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija. Hrvatska narodna banka moe predloiti Vladi Republike Hrvatske da predloi Hrvatskom saboru donoenje zakona koji su vezani uz ostvarivanje cilja i zadataka Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka ne moe odobravati kredite Republici Hrvatskoj, jedinicama lokalne i podrune samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj ni drutvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dunike instrumente.

1.8 Meunarodna suradnja

Hrvatska narodna banka moe biti lanica meunarodnih institucija i organizacija nadlenih za podruja monetarne politike, devizne politike, platnog prometa, supervizije kreditnih institucija i ostala podruja iz njezina djelokruga i sudjelovati u njihovu radu. Takoer, Hrvatska narodna banka moe zastupati Republiku Hrvatsku u navedenim meunarodnim institucijama i organizacijama.Hrvatska narodna banka lanica je Banke za meunarodne namire (engl. Bank for International Settlements).

2 MONETARNA POLITIKA
2.1 O monetarnoj politici
Jedan od zadataka Hrvatske narodne banke jest utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike u Republici Hrvatskoj. Radi ostvarivanja utvrene monetarne i devizne politike HNB moe odrediti mjere i instrumente koji su mu potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka i za reguliranje koliine novca u optjecaju te donositi mjere u svezi s kamatnim stopama i teajem domae valute. HNB je ovlaten donositi podzakonske propise i druge akte kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizikih osoba, te obavlja kontrolu deviznog poslovanja u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom. Hrvatska narodna banka ovlatena je utvrivati metodu za odreivanje vrijednosti kune prema drugim valutama. Radi provoenja utvrene monetarne i devizne politike Hrvatska narodna banka moe u svoje ime izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domau ili stranu valutu te na financijskim tritima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih papira i drugih lakoutrivih financijskih instrumenata kao i prava i obveze u vezi s njima. Hrvatska narodna banka moe odobravati kredite solventnim bankama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj na razdoblje ne dulje od est mjeseci. Za osiguranje povrata tih kredita mogu se upotrijebiti: financijski instrumenti odreeni Zakonom o HNB-u; zadunice koje je izdala Hrvatska narodna banka ili Republika Hrvatska, koje su plative u Republici Hrvatskoj i koje ine dio javne emisije te zadunice odreene Zakonom o HNB-u. Hrvatska narodna banka utvruje posebnom odlukom kamatne stope na kreditne i diskontne poslove Hrvatske narodne banke. Takoer, Hrvatska narodna banka posebnom odlukom propisuje obvezu banaka da izdvoje i odravaju obveznu priuvu na raunu za namiru i u blagajni ili na izdvojenom raunu u Hrvatskoj narodnoj banci. Obvezna priuva odreuje se u postotku propisanom s obzirom na vrstu, ronost, veliinu i poveanje depozita i drugih obveza banke. Odlukom o obveznoj priuvi propisuje se i osnovica te nain obrauna obvezne priuve. Na izdvojena sredstva obvezne priuve Hrvatska narodna banka moe plaati banci naknadu, a odluku o visini te naknade donosi Hrvatska narodna banka.

2.2 Pregled instrumenata i mjera monetarne politike

2.2.1 Operacije na otvorenom tritu

Redovite operacije * provode se putem obratnih repo operacija * slue za poveanje likvidnosti u sustavu * izvravaju se svaki tjedan (srijedom), s rokom dospijea od jednog tjedna * izvravaju se na aukcijama putem standardnih ponuda * sudionici: banke koje ispunjavaju odreene ope kriterije 6

* prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a u kunama izdani s originalnim rokom dospijea do godine dana. Operacije fine prilagodbe * provode se putem repo/obratnih repo operacija, izravnih kupnji/prodaja vrijednosnih papira (VP) * slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti u sustavu * frekvencija i dospijee nisu standardizirani * provode se na aukcijama (putem nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem * ogranien broj sudionika: osim opih kriterija za redovite operacije, sudionici moraju zadovoljiti i druge kriterije * prihvatljiv kolateral: trezorski zapisi MF-a u kunama izdani s originalnim rokom dospijea do godine dana. Strukturne operacije * provode se putem izravnih kupnji/prodaja VP-a te repo/obratnih repo operacija * slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti * frekvencija: redovita ili neredovita * dospijee nije standardizirano * provode se na aukcijama (putem standardnih ili nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem * sudionici: sve banke koje ispunjavaju odreene ope kriterije * prihvatljiv kolateral: dravni vrijednosni papiri. 2.2.2 Stalno raspoloive mogunosti

Novani depozit * pravna osnova: Odluka o polaganju novanog depozita kod Hrvatske narodne banke (NN, br. 34/2005.) * banke na kraju dana viak sredstva mogu deponirati kod HNB-a * mogunost koritenja: svakodnevno * dospijee: prekonono * kamatna stopa: 0,5% * sredstva novanog depozita ne ulaze u izraun obveze odravanja obvezne priuve * mogunost suspenzije diskrecijskom odlukom HNB-a Lombardni kredit * pravna osnova: Odluka o uvjetima za odobrenje kratkoronog kredita na osnovi zaloga vrijednosnih papira (lombardni kredit) (NN, br. 34/2005.) * odobrava se na zahtjev banke na kraju radnog dana * nevraeni unutardnevni kredit smatra se zahtjevom za lombardni * mogunost koritenja: svakodnevno * dospijee: prekonono * kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 90% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a * kamatna stopa: 9% * mogunost suspenzije odobravanja i ogranienja iznosa diskrecijskom odlukom HNB-a.

2.2.3

Obvezna priuva

* pravna osnova: Odluka o obveznonoj priuvi (NN, br. 203/2003., 145/2004., 34/2005., 64/2005., 136/2005., 146/2005. i 112/2008.) * obveznici: domae banke i tedne banke te podrunice stranih banaka * stopa obvezne priuve: 17% * osnovica za obraun sastoji se: 1. od kunskog dijela, koji obuhvaa kunske izvore sredstava, i to primljene depozite i kredite u kunama (sa i bez valutne klauzule), izdane dunike vrijednosne papire u kunama, hibridne i podreene instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske obveze u kunama 2. od deviznog dijela, koji se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih depozita i kredita, obveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnikih vrijednosnih papira banke), hibridnih i podreenih instrumenata u devizama i ostalih financijskih obveza u devizama * kunski i devizni dio osnovice izraunavaju se posebno, a ine ih prosjena dnevna stanja kunskih i deviznih izvora sredstava u jednom obraunskom razdoblju * od obraunatoga deviznog dijela obvezne priuve 50% se ukljuuje u obraunati kunski dio obvezne priuve i izvrava u kunama * obraunsko razdoblje traje od prvoga do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca * razdoblje odravanja poinje druge srijede u mjesecu i traje do dana koji prethodi drugoj srijedi sljedeeg mjeseca * postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne priuve iznosi 70% * postotak izdvajanja deviznog dijela obvezne priuve obraunatog na temelju deviznih sredstava nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od pravnih osoba u posebnom odnosu prema banci iznosi 100%, dok postotak izdvajanja preostaloga deviznog dijela obvezne priuve iznosi 60% * preostali dio obvezne priuve moe se odravati prosjenim dnevnim stanjima likvidnih potraivanja * valuta izdvajanja deviznog dijela obvezne priuve: EUR, USD * stopa remuneracije (stopa po kojoj se plaa naknada): 1. na izdvojena sredstva kunskog dijela obvezne priuve: 0,75% 2. na izdvojena sredstva deviznog dijela obvezne priuve: kamatna stopa koja je na dan izdvajanja deviznog dijela obvezne priuve za izdvajanje u: USD: jednaka 50% U.S. Federal Funds Target Rate EUR: jednaka 50% ECB Minimum Bid Refinance Rate 2.2.4 Posebna obvezna priuva

* pravna osnova: Odluka o posebnoj obveznoj priuvi na obveze po izdanim vrijednosnim papirima (NN, br. 18/2006. i 130/2007.) * obveznici: domae banke i tedne banke te podrunice stranih banaka * osnovica za obraun sastoji se:

1. od kunskog dijela, koji ini pozitivna razlika izmeu prosjenoga dnevnog stanja izdanih vrijednosnih papira u kunama u odreenome obraunskom razdoblju i u poetnome obraunskom razdoblju 2. od deviznog dijela, koji ini pozitivna razlika izmeu prosjenoga dnevnog stanja izdanih vrijednosnih papira u devizama u odreenome obraunskom razdoblju i u poetnome obraunskom razdoblju * stanje izdanih vrijednosnih papira koje se ukljuuje u izraun prosjenoga dnevnog stanja izvora sredstava za obraun osnovice granine obvezne priuve, ne ukljuuje se u izraun prosjenoga dnevnog stanja izdanih vrijednosnih papira za obraun osnovice posebne obvezne priuve * stopa posebne obvezne priuve: 55% * obraunsko razdoblje traje od prvoga do posljednjega dana kalendarskog mjeseca poetno obraunsko razdoblje jest razdoblje od 1. do 31. sijenja 2006. 2.2.5 Devizne aukcije

* prema diskrecijskoj odluci HNB-a * radi ouvanja stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu * mogu biti obostrane (HNB kupuje i prodaje devize) i jednostrane (HNB kupuje ili prodaje devize) * tip aukcije moe biti multiple price ili uniform price * pristup aukcijama imaju samo banke koje imaju ovlatenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom 2.2.6 Blagajniki zapisi

* pravna osnova: Odluka o blagajnikim zapisima Hrvatske narodne banke (NN, br. 203/2003.) * nematerijalizirani prenosivi blagajniki zapisi nominirani u kunama * prodaja preko multiple price tipa aukcija uz diskont * Hrvatska narodna banka utvruje datum odravanja aukcije i obavjetava sudionike najkasnije na dan odravanja aukcije * rok dospijea: 35 dana * namira: T + 0. * pristup primarnom tritu imaju domae banke, podrunice stranih banaka i HBOR * poslove depozitorija blagajnikih zapisa obavlja Sredinja depozitarna agencija d.d. 2.2.7 Obvezni blagajniki zapisi-za 2008.

* pravna osnova: Odluka o upisu obveznih blagajnikih zapisa Hrvatske narodne banke (NN. br. 132/2007. i 29/2008.) * nematerijalizirani neprenosivi obvezni blagajniki zapisi nominirani u kunama * osnovica se sastoji od tri dijela: 1. bilannog 9

2. izvanbilannog * porast plasmana za svaku kategoriju osnovice izraunava se zasebno kao pozitivna razlika izmeu stanja plasmana na kraju obraunskog razdoblja i stanja tih plasmana na 31. prosinca 2007. uveanog za iznos koji se dobije primjenom doputene stope rasta plasmana za pojedino obraunsko razdoblje * obraunsko razdoblje uvijek poinje 1. sijenja 2008., a zavrava posljednjeg dana svakoga kalendarskog mjeseca tekue godine * doputena stopa rasta plasmana za svako obraunsko razdoblje utvruje se na sljedei nain: 1. u razdoblju od 1. do 31. sijenja 2008. iznosi 1% 2. u svakom iduem razdoblju poveava se za 1 postotni bod * stopa upisa: 75% od osnovice * rok dospijea: 360 dana * stopa remuneracije: 0,25% * izvjetavanje Hrvatske narodne banke: mjeseno 2.2.8 Minimalno potrebna devizna potraivanja

* pravna osnova: Odluka o minimalno potrebnim deviznim potraivanjima(NN, br. 59/2008.) * obveznici: domae banke i tedne banke te podrunice stranih banaka * minimalno potrebna devizna potraivanja iznose 28,5% deviznih obveza * obveza odravanja propisanog postotka je dnevna * devizna potraivanja prema Odluci su strana gotovina, ekovi koji glase na stranu valutu, devizni tekui rauni, devizni depoziti kod HNB-a, devizni depoziti po vienju, devizni depoziti s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca, dospjeli devizni depoziti, vrijednosni papiri stranih financijskih institucija i stranih drava koji se dre radi trgovanja i koji su raspoloivi za prodaju instrumenti trita novca, obveznice i drugi dugoroni duniki instrumenti, vrijednosni papiri stranih financijskih institucija i stranih drava u devizama koji se dre do dospijea i koji se vrednuju po fer vrijednosti u RDG-u (kojima se aktivno ne trguje) s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca instrumenti trita novca, obveznice i drugi dugoroni duniki instrumenti s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca * devizne obveze prema Odluci su redovni devizni rauni, posebni devizni rauni pravnih osoba, devizni rauni i devizni tedni ulozi po vienju stanovnitva, obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnikih vrijednosnih papira), obveze po izdanim dunikim vrijednosnim papirima u kunama s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom), primljeni oroeni devizni depoziti, primljeni kunski depoziti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom), primljeni devizni krediti, primljeni kunski krediti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom), hibridni i podreeni instrumenti u devizama, hibridni i podreeni instrumenti u kunama s valutnom klauzulom, ostale financijske obveze u devizama * izvjetajno razdoblje: kalendarski mjesec * rok izvjetavanja: 10 radnih dana od isteka izvjetajnog mjeseca, za svaki radni dan izvjetajnog mjeseca.

10

2.2.9

Kratkoroni kredit za likvidnost

* pravna osnova: Odluka o kratkoronom kreditu za likvidnost (NN, br. 135/2008.) * za banke i tedne banke te podrunice stranih banaka koje imaju likvidnosnih potekoa, uz uvjet da su solventne * kredit se moe koristiti najdulje dvanaest mjeseci * odobrava se uz financijsko osiguranje sljedeim instrumentima: 1. blagajnikim zapisima Hrvatske narodne banke 2. vrijednosnim papirima Ministarstva financija Republike Hrvatske 3. obveznicama za koje je Republika Hrvatska zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira 4. ostalim dunikim instrumentima osiguranja koje Hrvatska narodna banka ocijeni prihvatljivima * kamatna stopa jednaka je: 1. kamatnoj stopi na lombardni kredit uveanoj za 0,5 postotnih bodova za razdoblje koritenja kredita do tri mjeseca 2. kamatnoj stopi na lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod za razdoblje koritenja kredita dulje od tri mjeseca

2.2.10

Pregled stopa za izraun kamata i naknada HNB-a

Aktivne kamatne stope * lombardni kredit - 9% * unutardnevni kredit - beskamatno * iskontna (eskontna) stopa - 9% * kratkoroni kredit za likvidnost - do 3 mjeseca: k. s. na lombardni kredit + 0,5 postotnih bodova - dulje od 3 mjeseca: k. s. na lombardni kredit + 1 postotni bod. Pasivne kamatne stope * novani depozit - 0,5% * stopa remuneracije na kunski dio obvezne priuve - 0,75% * stopa remuneracije na izdvojeni devizni dio obvezne priuve: kamatna stopa koja je na dan izdvajanja deviznog dijela obvezne priuve za izdvajanje u: USD: jednaka 50% U.S. Federal Funds Target Rate EUR: jednaka 50% ECB Minimum Bid Refinance Rate 1. Odluka o kamatnim stopama i naknadama Hrvatske narodne banke 2. Odluka o nainu obrauna, naplate i plaanja kamata i naknada Hrvatske narodne banke

11

3 ZAKLJUAK
Monetarna politika bavi se novcem kao sredstvom razmjene, kreditima i novanokreditnim odnosima. Ona prouava cijeli sklop novanih odnosa, sve komponente novane mase i uzroke njihove promjene. Temeljna zadaa svake monetarne politike koju sredinja banka provodi, kao dio makroekonomske politike jest kontroliranje ponude novca u optjecaju, kamatnih stopa i uvjeta kreditiranja. Glavni instrumenti kojima to sredinja banka postie jesu operacije na otvorenom tritu (sredinja banka kupuje/prodaje dravne obveznice), promjene stope obveznih priuva te promjene eskontne stope sredinje banke. No sloenost financijskih i monetarnih odnosa te brojni drugi imbenici utjeu na to da sredinja banka kao najvia monetarna vlast svake zemlje mora biti vrlo oprezna i paljiva u svome svakodnevnom reguliranju monetarnih i financijskih kretanja. Najvei uspjeh Hrvatske narodne banke jo od vremena Antiinflacijskog programa je postizanje i odravanje stabilnosti ope razine cijena. Niske stope inflacije postignute polovicom devedesetih kljuni su imbenik odranja makroekonomske stabilnosti u posljednjih deset godina. Cijenu niske inflacije HNB plaa monetarnim restrikcijama i sidrom deviznog teaja. Opasnost ovakve politike je visoka stopa vanjskog zaduivanja i visoka stopu nezaposlenosti, te unitavanje domae izvozne industrije, te stavljanje uvoznika u povoljniji konkurentski poloaj. Ovakva politika s druge strane razvila je trgovinu i financijske institucije. U svojim nastojanjima odravanja niske stope inflacije Hrvatska narodna banka u posljednjih nekoliko godina najveu opasnost vidi u kreditnoj ekspanziji poslovnih banaka. Dodatan problem proizlazi iz injenice da izvore svoje kreditne aktivnosti banke pronalaze u inozemstvu, to aktualizira i problem rasta vanjskog duga i stvaranja vanjske neravnotee. Zbog toga se monetarna politika sredinje banke u posljednjih nekoliko godina moe ocijeniti izuzetno restriktivnom. Tome najbolje svjedoi razvoj njezinog instrumentarija, koji u posljednje vrijeme, svojim obuhvatom i snagom (obvezna priuva (17%), granina obvezna priuva (55%), posebna obvezna priuva (55%), minimalno potrebna devizna potraivanja (32%), obvezni blagajniki zapisi (50%)) poprima sve rigidniji karakter. Nastojanja sredinje banke da zauzda daljnji rast inozemnog duga poslovnih banaka, ujedno i njihovu kreditnu aktivnost u najveoj mjeri se odraavaju na stanje u poslovnom sektoru. Banke na restriktivne mjere i smanjenje likvidnosti odgovaraju preusmjeravanjem dijela plasmana sa sektora poduzea na sektor stanovnitva koji slovi kao najbolji dunik. U situaciji u kojoj svi dunici strepe od rasta kamatnih stopa, poduzea koja investicijsku aktivnost financiraju iskljuivo zaduivanjem, nailaze i na potekoe s likvidnou.

12

4 LITERATURA
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm http://bs.wikipedia.org/wiki/Monetarna_politika http://www.cb-mn.org/Monetarna%20politika/monetarna%20politika.htm http://www.centar.hr/osobne-financije-mainmenu-32/trip-deals-mainmenu-58/337monetarna-politika-u-hrvatskoj http://www.limun.hr/main.aspx?id=6223&NadID=6220 Financijske teme i dileme doprinos raspravi o financijskim reformama u zemljama u tranziciji; Hrvoje imovi, Zagreb 2006. Monetarna politika; Ivo Periin, Antun okman i Ivan Lovrinovi, 2001. Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo mirkovi, Pula

13