Turizam – odgovori na pitanja

(1. Preza) 1.Što je turizam?

Skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan
uobičajene sredine više od 24 sata do najviše godinu dana, radi provođenja slobodnog
vremena, poslovnih i drugih razloga.U turističkom odredištu turisti troše, a ne privređuju.
„Turizam je privreda svih privreda“

2.Viši sustav (možda neće bit)

Prema C. Kasparu 1972. ; U ovom prikazu sustav turizma sa subjektima turističke potražnje i
elementima turističke ponude (poduzeća, turističke destinacije, organizacija turizma)
predstavlja podsustav višeg sustava koji čini:
ekonomsko okruženje,
društveno okruženje,
ekološko okruženje,
političko okruženje i
tehnološko okruženje

3.Kriterij za definiranje turista i putnika

1.Prostorna komponenta
Svaku osobu koja poduzima putovanje od točke A do točke B nazivamo putnikom. Ipak svaki
putnik nije turist, iako je svaki turist putnik! UNWTO u svojoj definiciji navodi da se putovanje
mora događati izvan uobičajene životne sredine određene osobe (bilo u zemlji ili u
inozemstvu
2.Obilježja putovanja
Osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog
slobodnog vremena te pri tome ne obavlja lukrativnu djelatnost, niti tijekom putovanja niti u
odredištu boravka, a putovanje je uvijek dvosmjerno
3.Vremenska komponenta
Osoba mora privremeno izbivati izvan uobičajene sredine dulje od 24 sata ali maksimalno do
godine dana. Osobu koja izbiva izvan uobičajene sredine manje od 24 sata (ne ostvaruje
noćenje) nazivamo izletnik ili jednodnevni posjetitelj

1
4.Svrha putovanja
Osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom,
posjetom prijateljima ili su na poslovnom putu, studiju ili hodočašću ,prema definiciji
UNWTO-a ubrajaju se u turiste.

4. Tko su turisti i tko se ne smatra turistom?

Turist-
Prema WTO-u “turist je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobičajene sredine kraće od 12
mjeseci i čija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u
mjestu koje posjećuje”.
Osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom,
posjetom prijateljima ili su na poslovnom putu, studiju ili hodočašću ,prema definiciji
UNWTO-a ubrajaju se u turiste.
Nije turist-
Turistima se ne smatraju aktivni pripadnici oružanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim
putovanjima, putnici koji svaki dan putuju na posao, u školu, putnici u tranzitu, migranti i
radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici, osobe iz diplomatskog kora te
konzularni predstavnici

DVIJE OSNOVNE DETERMINANTE TURIZMA SU PROSTOR I POTROŠNJA

Prostor- izvan domicila
potrošnju- sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka.

5. Definicija s aspekta potražnje i ponude

-Definicije s aspekta potražnje:
„ Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove
uobičajene sredine ne dulje od godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga
neovisnih o aktivnostima za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju“
(UNWTO 1999.).
Ova definicija naglašava uvjete koji determiniraju turizam:
duljina boravka – minimum jedno noćenje i maksimalni boravak do godinu dana
svrha putovanja – odmor, zabava, rekreacija.

->

2
Definicija sa aspekta ponude:
Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan mjesta stalnog boravka i rada koje
uključuje aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju
potrebe turista (Cooper i sur., 1998.).
-akt potrošnje
-Izvan domicila

(2.preza) 6.Povijesni razvoj – dva velika razdoblja?

1. Predturistička era
Razdoblje starog, srednjeg i novog vijeka do sredine 19. stoljeća
Putovanja iz tog perioda, makar ona imala određena obilježja učestalosti pa katkada i
masovnosti (hodočašća), ne tretiramo turističkim putovanjima unatoč sličnosti obilježja s
kasnije nastalim fenomenom turizma, nego turizmu analognim pojavama kroz povijest.
1.Putovanja u Starom vijeku:
-nomadska putovanja
-putovanja u najranijoj pisanoj povijesti (Babilon, "svilena" cesta, "solna" cesta,
"jantarska" cesta)
-procesije i hodočašća
-putovanja u kulturno rekreacijske svrhe te vjerske svetkovine u starom Egiptu, Babilonu i
Palestini
2. Putovanja u antičko doba
Antička Grčka (Olimpijske igre, hodočašća u Defle, Atenu,..)
Rimsko Carstvo (putovanja u terme, priredbe u amfiteatrima, gostionice i svratišta,
razvijene mreže puteva diljem Europe...)
3. Putovanja u Srednjem vijeku (nesigurnost, ratovi i tiranije, vjerska proganjanja i
česti razbojnički prepadi reduciraju putovanja, međutim putuje se radi posjeta svetištima
hodočašća, viteškim natjecanjima, turnirima, lovnim i drugim svetkovinama,
4. Putovanja u Renesansi (upoznavanje kulture i umjetnosti talijanskih i francuskih
kulturnih središta)
5. Putovanja u Novom vijeku
putovanja trgovaca, avanturista, istraživača, umjetnika, ''povratak prirodi'’ (J.J.
Rousseau), putovanja intelektualne elite radi rekreacije, uživanja i umjetničkog
stvaranja u netaknutoj prirodi, prve kavane u Europi, gostionice, hoteli, "Grand tour"
putovanja)

3
 2. Turistička era

Počinje sredinom 19. st. a promatra se kroz nekoliko razdoblja:

od 1850. - 1875. godine - u turističkim putovanjima prevladavaju predstavnici iz redova
aristokracije; posjeti banjama; lječilištima i kulturnim centrima
od 1875. - 1910. g. - u turističkim putovanjima sudjeluju i pripadnici buržoazije (javljaju se
prva turistička mjesta, a kapital se počinje interesirati za rastući fenomen turizma)
nakon 1910. g. jačanjem borbe za radnička prava (skraćenje radnog vremena, godišnji
odmori, veće plaće itd.) u turistička putovanja se uključuju i obični slojevi građana
nakon drugog svjetskog rata -> ekspanzija turističkih putovanja, a turizam postaje
predmetom interesa brojnih znanstvenih disciplina, te nadasve ekonomske teorije i
prakse(Alfier D.1994)

--Za početke organiziranog turizma najčešće se uzimaju ideje i aktivnosti Engleza Thomasa
Cooka koji je 1841. realizirao prvo masovno turističko putovanje
Thomas osniva prvu turističku agenciju (''Cook and Son'' 1845.), koja organizira brojna
putovanja u Engleskoj, diljem Europe, a zatim i interkontinentalna putovanja.

7. Faze suvremenog organiziranog turizma

Prva faza-OLIGOTURIZAM : turizam bogatih slojeva (aristrokrata) 17-18. st. (dugi odmor,
malo luksuznih unificiranih odredišta, prevladava zimski turizam),
Druga faza- POLITURIZAM: uključenje širih društvenih slojeva (buržoazija) - 19. st. i početak
20.st. (brojnija turistička mjesta i smještajni objekti, prevladavajući ljetni turizam),
Treća faza- MASOVNI TURIZAM : omasovljenje turizma(radništvo) i teritorijalna ekspanzija
turizma (odmor postaje zakonski priznata psihofizička potreba-eksplozivan rast i razvoj
društva) druga polovica 20 st.
Četvrta faza ODRŽIVI TURIZAM: suvremeni masovni turizam –generira brojne nove funkcije i
karakteristike te niz promjena u sferi turističke potražnje i ponude(kraj 20 st. i početak 21.st.)

4
8. Suvremeni masovni i održivi turizam -KARAKTERISTIKE
SUVREMENI MASOVNI TURIZAM
Započinje nakon 1950-tih do kada je svijet zaokupljen saniranjem katastrofalnih posljedica
ratnih strahota i razaranja
Osnovne karakteristike ove faze su:
obnova domaćeg turističkog prometa
postupna obnova i izgradnja novih smještajnih kapaciteta te objekata
prometno komunalne infrastrukture
razvoj inozemnog turizma prema Europi
uključenje UN-a sa svojim specijaliziranim organizacijama u pomoći turističkim projektima
nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju.... (IMA IH PREVIŠE , PREZ 2.- SLAJD 12. )

SUVREMENI ODRŽIVI TURIZAM

Osnovne karakteristike ove faze su:
Dinamičan rast međunarodnog turizma
Demokratizacija na šire društvene skupine
Rastuća važnost prometa za globalizaciju turizma uz brigu o ekologiji i selektivnim oblicima
održivog turizma
Prilagodba paket aranžmana zahtjevima potražnje
Specijalizacija turističkih usluga,veća razina informiranja te mogućnosti izbora diverzificirane
ponude
Informatičke tehnologije:informacije,marketing,”on line” prodaja turističkih usluga
Uloga država, UN te drugih međunarodnih organizacija u turizmu kao važnom čimbeniku
socioekonomskog rasta

(3.preza) 9.Turistički motivi i potrebe

Turistička potreba predstavlja skup pojedinačnih potreba koje zajednički
zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i
rekreiraju na turistički način.
Potrebe se dijele na dvije osnovne skupine(Maslow 1954.):
- primarne ili egzistencijalne
Potrebe za hranom, vodom, stanovanjem, odjećom, obućom
ogrijevom i sl)
- sekundarne potrebe
Zadovoljavaju se tek kada čovjek zadovolji svoje primarne potrebe. Turističke potrebe
spadaju u sekundarne potrebe višeg reda. ->

5
Turističke potrebe mogu se zadovoljiti uključivanjem u turistička putovanja osoba
koje raspolažu s dvije skupine resursa:

slobodno vrijeme – koje se može ali i ne mora upotrijebiti za provođenje odmora i

rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada
slobodna sredstva – koja se mogu ali i ne moraju potrošiti na putovanje i boravak u
turističkoj destinaciji.

Turistički motivi
OBJEKTIVNI MOTIVI
Motivi koji pokreću ljude na turistička putovanja su bijeg od rutine svakodnevice
odnosno, odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine, očuvanje zdravlja i želja za
novim doživljajima.
Percepcija odmora i rekreacije izvan uobičajene sredine vežu se uz određenu glavnu
aktivnost i niz sporednih aktivnosti na odmoru, što podrazumijeva da na konačnu
odluku utječe splet motiva koji manjim ili većim intenzitetom djeluju na ponašanje
turista.
Poznavanje motiva koje ljude pokreću na turistička putovanja od posebne je važnosti
za sve pružatelje usluga u turizmu jer im to omogućava da svoje proizvode i usluge
oblikuju prema interesima turističkih potrošača.

SUBJEKTIVNI MOTIVI
Mogu biti čak i iracionalni čimbenici koji potiču turistička kretanja i turističku
potrošnju:
Moda,
Usmjerava turističku potražnju prema određenim turističkim destinacijama.
Društveni prestiž,
Može biti i svrha putovanja ako se turizam povezuje s “demonstrativnim” doživljajima
koje pojedinac prepričava drugima.
Ljubav,
Neke su se turističke destinacije razvile zahvaljujući imidžu o “zajamčenoj ljubavnoj
pustolovini”.
Vjera,
Vjera je vrlo važan subjektivni čimbenik koji potiče masovna hodočašća.

10.Koji su motivacijski poticaji?

-populacija
-slobodno vrijeme
-obrazovanje
-posredničke organizacije (turoperatori)
-urbanizacija
-marketing
-atraktivnost destinacije

6
(4. preza) 11. što je turističko tržište?

Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što
služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa
ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja

12. Konstutivni elementi tur. Tržišta?

Konstitutivni elementi turističkog tržišta su turistička ponuda i turistička potražnja
koje povezuju subjekti turističkog posredništva (turističke agencije i turoperatori).

Konstitutivnim elementima (subjektima) turističkog tržišta smatraju se:

turistička ponuda
turistička potražnja te
turistički posrednici koji povezuju ova dva pola turističkog tržišta.

Turistički posrednici posreduju između ponude i potražnje, povezujući međusobno

dislocirane često vrlo udaljene sudionike tržišta.
Razlikujemo ih kao:
Turoperatore – velike organizatore i kreatore putovanja – grosiste,
Putničke agencije – koje neposredno prodaju turističke aranžmane- detaljisti.

13. Što je regulator veličine ponude i potražnje?

Cijena robe, odnosno usluge,kao novčani izraz vrijednosti robe, pojavljuje se kao
regulator veličine ponude i potražnje .

14.Specifičnosti međ. Tur. Tržišta? (cili 4. slajd)

-podmirenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista/turističkih

potrošača,
-proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje
turističkih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se „proizvode“ već su za
njega čvrsto vezani (destinacija),
-turisti uvijek predstavljaju sastavni dio „proizvodnje“ turističkog proizvoda i njegova
konzumacija nije moguća bez njihove osobne prisutnosti,
-turistički proizvod nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog
proizvodnog procesa nego složen od brojnih gospodarskih i društvenih aktera u
turističkoj destinaciji,
-za razliku od tržišta roba, turistička potražnja (turisti) kreće prema subjektima
ponude gdje konzumiraju elemente turističke ponude – turistički proizvod (uslugu).

7
Dvije grupe (čimbenika) faktora (prema UNWTO) određuju turističku ponudu i
potražnju:
Vanjski faktori (čimbenici), te
Tržišne snage

15.Vanjski čimbenici koji utječu na turizam?

Vanjski čimbenici koji utječu na turizam:

-Gospodarski i financijski razvitak
-Demografske i socijalne promjene
-Tehnološke inovacije i poboljšanja
-Investicije u infrastrukturu, opremu i uređaje
-Politički, zakonodavni i pravni čimbenici,
-Planiranje i utjecaj na okoliš
-Razvitak trgovanja
-Sigurnost putovanja.

16. Tržišne snage koje direktno utječu na turističku ponudu i potražnju?

-Znanje potrošača o mogućnostima turizma i suvremenim turističkim zahtjevima,

-Razvoj proizvoda destinacije i razvitak proizvoda/usluga kod privatnog i javnog
sektora
-Trendovi u strukturi putovanja i turističkom operativnom sektoru, te marketingu i
menadžmentu
-Ponuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala – kadrovi

17. Aktualni trendovi na turističkom tržištu ekspanzija, disperzija?

Jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je trend rasta

turističke ponude koji je uzročno posljedično povezan s trendom rasta turističke
potražnje, sukladno gospodarskim i društvenim promjenama u globalnim (svjetskim)
relacijama.
Trend disperzije turizma na sve veći broj receptivnih turističkih zemalja i destinacija u
svijetu.
Trend nagle ekspanzije turističkog prometa u zemljama koje do tada nisu bilježile
značajniji turistički promet (npr. Kina, Ruska Federacija, Malezija).

(5.preza) 18.Što je turistička ponuda?

Turistička ponuda je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom
turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni.

Turističku ponudu potrebno je promatrati u širem smislu, uključujući sve gospodarske

i društvene sudionike jedne zemlje (destinacije)

Ponuda i potražnja susreću se na receptivnom tržištu na kojem se konzumira

turistički proizvod

8
U turizmu nije moguće proizvoditi “zalihe turističkih usluga”

Na potražnju u turizmu daleko više utječu faktori na koje turistička ponuda ne može
imati nikakvog utjecaja, jer je ona neelastične prirode i vrlo statična za razliku
od potražnje.

19. Turistička ponuda ( čimbenici, komponente, karakteristike, kostitutivni

elementi)?

1.ČIMBENICI:

2.KOMPONENTE:
atrakcije i atraktivnosti (atraktivni faktori) su:
Prirodni (klima, reljef...) i antropogeni (spomenici, kulturno naslijeđe,kultura.zabava..)
uključujući i umjetne atrakcije (Artificijelne- Disneyland i sl),

receptivni faktori
ugostiteljstvo - hotelijerstvo, restoraterstvo i drugi prateći sadržaji (smještaj, prehrana
i druge prateće usluge) –turistička suprastruktura

komunikativni faktori
Prijevoz: kopneni, vodeni i zračni (avio prijevoz, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-
car)

9
3.KARAKTERISTIKE:
Karakteristike turističke ponude su dislociranost, heterogenost, neelastičnost,
statičnost, sezonalnost, diversificiranost.

Dislociranost

Prostor na kojem se formira turistička ponuda u pravilu je dislociran od izvora

potražnje, dakle odvojen je od emitivnog tržišta.
Turist mora prijeći određenu udaljenost od svog mjesta stalnog boravka do izabrane
turističke destinacije za što koristi različite prometne sustave ili vlastito sredstvo
(automobil)

Heterogenost

Heterogenost turističke ponude uvjetovana je heterogenošću turističke potražnje i

jedan je od ključnih uvjeta privlačenja heterogene turističke potražnje u različite
turističke destinacije sa svojim specifičnostima i kvalitetom (različite destinacije,
različiti sadržaji ponude)

Neelastičnost
Neelastičnost se ogleda u nemogućnosti kapaciteta većeg dijela turističke ponude da
može reagirati na promjene u pojavama na turističkom tržištu poput kriza, terorizma,
ratova i sl.

Statičnost
Ogleda se u nemogućnosti njenog prostornog premještanja u slučajevima izostanka
potražnje. Turistički potrošači ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta
ponude destinacije
Zbog svoje nepokretljivosti teško može izravno zaintrigirati potencijalnu potražnju
osim posredstvom marketinških aktivnosti.
Moraju se izdvajati znatna sredstva za različite oblike komunikacije s tržištem
potražnje kroz različite oblike promocije.

Sezonalonost
Turistički kapaciteti se ne koriste u svim razdobljima jednakim intenzitetom.
Osnovna odrednica je klimatski faktor, koji formira dvije glavne sezone: ljetnu i
zimsku.
Cilj je svih sudionika turističke ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju,
odnosno produljiti turističku sezonu kako bi se postigli što bolji ekonomski i socijalni
učinci.

4.KONSTUTIVNI ELEMENTI:
-pitanje 12.

10
20.Pojam turističke destinacije

Pojam turistička destinacija izvodi se iz pojmova:

Turistička regija,
Turističko mjesto,
Turističko odredište

Pod turističkom regijom podrazumijevamo:

geografski prostor u kojem postoje zajedničke karakteristike i sinergija između
proizvoda i usluga u okviru turističke ponude

pojam je vezan uz političko-administrativne granice unutar kojih se provodi turističko

planiranje i politika

turistička regija – prostorna cjelina u određenim administrativnim granicama u

okviru koje djeluje i razvija se određeni turistički sustav

Među turističkim regijama razlikujemo pojmove:

homogena turistička regija -(turizam glavna djelatnost koja povezuje sve ostale
djelatnosti)

heterogena turistička regija -(turizam ravnopravan s ostalim djelatnostima)

makro turistička regija -(veće regije)

mikro turistička regija -(manje regije)

21.Konkurentnost destinacije?

Broj noćenja,potrošnja

Pod terminom konkurentnosti destinacije podrazumijevamo:

sposobnost povećanja turističke potrošnje,
povećanja broja turista,
povećanja profitabilnosti
povećanje dobrobiti za sadašnje i buduće generacije – što se osigurava primjenom
koncepta održivog turizma

(6.preza) 22. Što je turistička potražnja?

Turistička potražnja se za potrebe turističke statistike najčešće definira kao ukupan

broj osoba koji sudjeluje u turističkim kretanjima (realna), ili se želi uključiti u
turistička kretanja (potencijalna), da bi koristile različite turističke usluge u mjestima
izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili rade

11
23. SLAJD 3
Potražnju dakle ne čine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička kretanja,
već i one osobe koje bi to željele, ali se iz određenih razloga još ne mogu uključiti.
Stoga razlikujemo realnu i potencijalnu potražnju.

Turistička potražnja determinira odnose na turističkom tržištu, jer je znatno jači

turistički subjekt.

Pretpostavke za formiranje turističke potražnje su:

Slobodno vrijeme
Višak slobodnih financijskih sredstva
Navike uključivanja u turističke tijekove
Educiranost pučanstava i kultura nacije.

Glavi faktor u turističkoj potražnji je kupac koji svojim stavovima, navikama, željama
te mogućnostima formira i određuje svoje zahtjeve i ponašanja na tržištu.

24.Kako se dijeli tur. Potražnja?

Idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu
uključiti se u turistička kretanja. To istovremeno ne znači da se svi oni i mogu uključiti
u turistička kretanja.
Potencijalna potražnja – predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i
mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koji još nisu donijeli konačnu
odluku o potrošnji, odnosno o uključivanju u turistička kretanja.
Realna potražnja – to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih
sredstava i slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba.
Efektivna potražnja – predstavlja onaj dio realne potražnje, koji s aspekta različitih
razina turističke ponude (receptivne zemlje, turističke destinacije) koristi usluge
upravo u toj destinaciji, odnosno kod točno određenog davatelja usluge.

25.Karakteristike turističke potražnje?

Karakteristike turističke potražnje su dislociranost, heterogenost, elastičnost,

dinamičnost , sezonalnost.

1.Dislociranost turističke ponude i potražnje

Dislociranost turističke potražnje od turističke ponude uvjetuje korištenje
transportnog sustava, intenzivnije korištenje marketinških aktivnosti, ali i uvjetuje
bitno različite odnose na relaciji ponuda – potražnja.

12
2.Heterogenost turizma

Turistička je potražnja heterogena s gledišta različitih potreba, navika i sklonosti

pojedinih skupina potrošača.

Raznovrsna nacionalna kulturna, vjerska ili politička pripadnost

Različite zabavne ili sportske potrebe i sklonosti pojedinih kategorija turista...

Različitosti najčešće proizlaze iz: starosne (dobne) strukture potražnje, nacionalne i

regionalne pripadnosti turista, načina organiziranja turističke aktivnosti i platežne
sposobnosti potražnje

3. Dinamičnost turizma
Temeljni je uvjet funkcioniranja turističkog tržišta, a posebno potražnje, jer u
suprotnom ne bi bilo ni turizma.
Na dinamičnost potražnje posebno utječe tehnički i tehnološki napredak i to posebno
u domeni prijevoznih sredstava.
Suvremeni razvoj kopnenih, vodenih i zračnih oblika prometnih sredstava.

4.Sezonalnost turizma
Vremenska ograničenost turističke potražnje jedan je od glavnih uzroka sezonalnosti
u turizmu.
Potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena.
Problem koncentriranog kretanja turista i odvijanja turističkog prometa u točno
utvrđenim vremenskim intervalima, ljetna i zimska sezona.
Odražava se na iskorištenost kapaciteta turističke ponude, ali i na zaposlenost.
Velika koncentracija potražnje u kratkom vremenskom razdoblju najčešće izaziva
ekološke posljedice – masovni turizam.
Sezonalnost ostavlja značajne ekonomske, sociološke te demografske posljedice na
turističku destinaciju.

5.Elastičnost
Osjetljivost turističke potražnje na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima
ovisi turistička potražnja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena
usluga) – primarna elastičnost turističke potražnje.

26. Što je elastičnost? (primarna i sekundarna)

Karakteristike i specifičnosti turističkog tržišta su u fenomenu elastičnosti potražnje a

neelastičnosti turističke ponude.

13
 Osjetljivost turističke potražnje na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima
ovisi turistička potražnja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena
usluga) – primarna elastičnost turističke potražnje.

Turistička potražnja spada među čovjekove sekundarne – neegzistencijalne potrebe

te izrazito ovisi o visini potrošačevih primanja.

Elastičnost potražnje opada s rastom standarda.

 Elastičnost je dinamičan odnos dviju zavisnih ekonomskih pojava u kojem se jedna

pojava mijenja brže ili sporije od promjena u drugoj pojavi. Ovaj odnos se izražava
matematički kroz KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI (E).
 Turizam je ekonomska kategorija u sferi potrošnje na koju osobito utječe DOHODAK
te nivo CIJENA koje generiraju tzv. primarnu elastičnost potražnje, dok povratni
utjecaj ponude na potražnju poimamo sekundarnom elastičnošću potražnje.
PRIMARNA ELASTIČNOST potražnje poima se kao elastičnost potražnje s obzirom na
dohodak i cijene pa razlikujemo CJENOVNU I DOHODOVNU ELASTIČNOST.
 Pad odnosno porast potražnje za osnovnim turističkim dobrima (smještaj, prehrana)
izaziva isti efekt i kod KOMPLEMENTARNIH DOBARA (promet i slično - koeficijent
negativne cjenovne elastičnosti), a suprotni kod SUPSTITUTIVNIH DOBARA
(zamjenjivost - druga destinacija i slično - pozitivni koeficijent cjenovne elastičnosti).

SEKUNDARNA ELASTIČNOST
Odražava povratni utjecaj turističke ponude na potražnju odnosno
postotak promjene potražnje u odnosu na % promjene u turističkoj ponudi.
Koeficijent sekundarne elastičnosti svodni je pokazatelj promjene
potražnje prema promjenama međusobno zavisnih čimbenika u sferi turističke
ponude.
 Sekundarna elastičnost potražnje iskazuje se ne samo u slučaju promjene ponude u
cjelini nego i u slučaju promjena u pojedinim čimbenicima ponude (prirodni,
društveni, receptivni, komunikativni, pa i posrednički), koji logično imaju značajan
utjecaj na samu potražnju.
 Sinkronizirano djelovanje svih čimbenika je najučinkovitije te mogu izazvati vrlo
snažne reakcije turističke potražnje (velike stope rasta).

27.Polarizacija turističke potražnje

Od 1980-ih godina na tržištu je prisutan trend sve veće polarizacije turističke

potražnje na dvije osnovne kategorije:
 na jednoj su strani potrošači koji traže visoku kvalitetu usluga – to su
individualni turisti;

14
  na drugoj su strani oni kojima je najvažnija što niža cijena turističkih usluga –
turisti donjeg djela turističke piramide – organizacija u aranžmanu
touroperatora i agencija kao čarter paket aranžmani.
-VRIJEDNOST ZA NOVAC

(7.preza)28.Glavni organizmi
Osnovni turistički organizmi u receptivnom turizmu mogu biti:
 društveni - turistička društvena organizacija – nacionalni, regionalni, lokalni,
(turistička društva, savezi, zajednice..),
 gospodarski - ugostiteljstvo, turističko posredovanje i njihova udruženja,
 ustanove - gospodarske komore-udruženja turističkog i neturističkog
gospodarstva (pododbori za turizam, trgovinu ....),
 državni organi - nacionalni, regionalni i lokalni
 organizaciona nadgradnja - vertikalno i horizontalno povezivanje različitih
organizama.

29. UNWTO
 UNWTO kao specijalizirana organizacija UN za turizam je krovna organizacija
nacionalnih turističkih asocijacija koja ujedno predstavlja najveću međunarodnu
organizaciju na polju turizma.
 Djeluje kao globalni forum za turističku politiku te pružanje savjetodavnih usluga iz
područja turizma (know how).
 Okuplja 138 zemalja članica i preko 350 pridruženih članova tj. organizacija iz
područja turizma i pratećih djelatnosti.

15
30.Slajd 13
Suvremene tendencije u hotelijerstvu svijeta

 Usporen proces pretvorbe, privatizacije i restrukturacije u hrvatskom turizmu

rezultirao je činjenicom zaostajanja ovog sektora za globalnim svjetskim razvojnim
procesima.

 Naime, slijedom tržišne logike u okviru općih globalizacijskih trendova u turizmu su

već duže vrijeme bili aktualni procesi okrupnjavanja na horizontalnoj i vertikalnoj
razini, kako u sferi ponude tako i u sferi potražnje.
 Rezultat toga su formiranje ogromnih nacionalnih i međunarodnih turoperatorskih i
hotelijerskih lanaca i korporacija s više stotina tisuća soba i više tisuća hotela, uz
prognoze o udeseterostručenju ovih veličina već u narednom desetljeću.

31.Slajd 15
 Ipak, u svjetskim razmjerima, najveći dio hotelijersko-turističkih organizacija
organiziran je na načelu društva s ograničenom odgovornošću d.o.o (obiteljski hoteli
te mala i srednja hotelska poduzeća).
 Velike hotelijersko-turističke korporacije organizirane su, u pravilu, kao dioničarska
društva, koja imaju departmansku organizaciju uz specifičan sustav internog i
eksternog poduzetništva.
 Obiteljski hoteli predstavljaju najčešće inokosni tip hotelskog poduzeća ili pak d.o.o.
To su manja (jedan do deset djelatnika) ili srednja hotelijerska poduzeća (deset do sto
djelatnika).
 U hotelijersko turističkom gospodarsku Europske unije od ukupno milijun poduzeća
70% otpada upravo na obiteljske hotele sa sjedinjenom funkcijom poduzetništva i
menadžmenta, s velikom tradicijom.

32. slajd 17
 Svjetski hotelski lanci kao transnacionalne korporacije
Unatoč postojanja izuzetno razvijenih svjetskih hotelskih lanaca, pedesetak najvećih među
njima (od 5000 do čak 415 000 soba) čini tek ¼ svjetskih hotelskih kapaciteta. To očito govori
u prilog malih i srednjih oblika organiziranosti u svjetskom hotelijerskom gospodarstvu

16
-turoperatori : Tui, Apollo

33.slajd 25

 Osnovni je zadatak turoperatora u osmišljavanju turističkoga putovanja, njegovoj

organizaciji i promociji.
 Specifičnost je tih putovanja-koja se nazivaju PAKET-PUTOVANJIMA, aranžmanima ili
paušalnim putovanjima- u tome da turoperator odabire destinacije, smještajne
subjekte, prijevoz i druge usluge, najčešće prema izraženim preferencijama neke
grupe potrošača.
 Njegovom se organizacijom od raznovrsnih, pojedinačnih usluga stvara cjelovit
turistički proizvod na način kako ga doživljava turistički potrošač - od odlaska do
povratka kući.

34. slajd 27
 Analizira li se organizacijska i vlasnička struktura vodećih europskih turoperatora,
može se ustvrditi da u turoperatoskom poslovanju danas ne nailazimo samo na
strategiju multinacionalizacije već i na strategiju stvaranja tzv. “multibusiness”
kompanija.
 Motivi i ciljevi integracijskih procesa, bez obzira na oblik povezivanja, između ostalih
su sljedeći (Čavlek N. 1998.,127.):
 jačanje konkurentske sposobnosti na tržištu stvaranjem povoljnih uvjeta
privređivanja i ostvarenjem većeg udjela na tržištu,
 bolja organizacija rada, smanjenje troškova poslovanja,
 mogućnost bržeg razvoja i ostvarenje veće dobiti,
 bolja kontrola poslovanja u svim fazama,
 jačanje poslovnog ugleda stvaranjem veće ekonomske moći.

17
 PITANJA SA VJEŽBI

(1.preza)1.Koja je razlika između međunarodnog i domaćeg turista?

2.razumijevanje tur. Jezika – terminologija

Razumijevanje i značenje turističkih pojmova
Interdiscipliniranost ?
(lat.), proučavanje koje se oslanja na više različitih znanstvenih disciplina.
Koje su to znanstvene discipline?
Domicil?
(lat.), mjesto stalnoga boravka; prebivalište.
EMITIVNA PUTNIČKA AGENCIJA - putnička agencija koja se pretežito
bavi poslovima organizacije odlaska turista u turističke destinacije
EMITIVNA ZEMLJA - zemlja u kojoj je zapažen veći intezitet i sklonost
stanovništva putovanjima u druge ( receptivne ) zemlje .
EMITIVNO POSLOVANJE poslovanje kojim putnička agencija inicira i
omogućuje putovanje i boravak individualaca ili skupina turista u domaćom
I inozemnim tur. destinacijama
RECEPTIVNA PUTNIČKA AGENCIJA- putnička agencija koja se pretežito
bavi zadovoljavanjem potreba turista kad se već nalaze u tur. Destinaciji
RECEPTIVNI TURIZAM - s obzirom napodjelu turizma prema ponudi
potražnji , to je vrsta turizma koji se razvija na osnovi turističke ponude .
RECEPTIVNO POSLOVANJE na vrsta poslovanja putničkih agencija koja

18
 je usmjerena na prihvat turista , organizaciju njihova boravka u domaćoj
i inozemnoj turističkoj destinaciji .
RECEPTIVNA TUR.ZEMLJA-zemlje koje u većoj mjeri prihvaćaju turiste

3.Razlika između dolaska i noćenja

Dvije su metode statističkog praćenja turističkih kretanja:
LOKALNA METODA:
turiste se registrira dolaskom u smještajni objekt na prostoru turističke destinacije
gdje namjerava ostvariti noćenje.
Problemi:
- nemogućnost utvrđivanja točnog broja pristiglih turista
- nemogućnost iskazivanja nazivnika pri izračunu npr.prosječne potrošnje po jednom
turistu, prosječna duljina boravka i sl.
GRANIČNA METODA:
turiste registrira pri prolasku kroz državnu granicu.
Problemi:
- uključuje i putnike u tranzitu, putnike koji nisu na turističkom putovanju i sl.
- nepostojanost broja noćenja, ni veličina turističkog prometa i dr.

---Thomas provodi institut za turizam

4.Slajd motivacija

19
(2.preza) 5.Praćenje trendova i utjecaja

Praćenje trendova i utjecaja osnova za praćenje i izučavanje turizma značajno je zbog:

• stjecanja informacija o kretanjima turista;
• Zadovoljenju potreba turista
• poznavanju ponašanja potrošača (turista); (imidž, reputacija i lojalnost)
• prilagođavanja ponude potražnji;
• osiguranja opstanka poslovnih subjekata i turističkih destinacija;
• predviđanja prilika razvoja;
• spoznavanja mogućih i vjerojatnih neprilika u turizmu i problema;
• prilagođavanja uvjetima okruženja;
• Pozicioniranje destinacije na turističkom tržištu;

6.Učinci globalizacijskih procesa

• nagli porast potencijalne turističke potražnje za brojnim destinacijama, pri čemu se mora
naglasiti da potrošače željne iskustva ne privlače samo obližnje destinacije nego cijeli svijet
postaje potencijalno odredište
• konkurencija između turističkih destinacija postala je izrazito jaka, i sve više destinacija
natječe se na tržištu bazirajući svoju konkurentnost na zahtjevima potencijalnih potrošača
• mala i srednja poduzeća moraju se boriti za opstanak na turističkom tržištu, koje sve više
osvajaju velike globalizirane korporacije
• naglasak na uvođenje inovacija, specijalizaciju i na veću kvalitetu proizvoda i usluga
• povećanje potrebe za dodatnim kapitalom zbog financiranja neophodnih investicija za
buduće ciljeve i ostvarenja da bi ostali konkurentni na tržištu
• problemi za razvijene turističke destinacije koji proizlaze iz odnosa s dobavljačima, koji
često nisu heterogeni i ne primjenjuju standarde kvalitete

(3.preza) 7. Specifičnosti međunarodnog turističkog tržišta

• podmirenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista/turističkih
potrošača,
• proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje turističkih
potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se „proizvode“ već su za njega čvrsto
vezani (destinacija),

20
 • turisti uvijek predstavljaju sastavni dio „proizvodnje“ turističkog proizvoda i njegova
konzumacija nije moguća bez njihove osobne prisutnosti,
• turistički proizvod nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog proizvodnog
procesa nego složen od brojnih gospodarskih i društvenih aktera u turističkoj destinaciji,
• za razliku od tržišta roba, turistička potražnja (turisti) kreće prema subjektima ponude gdje
konzumiraju elemente turističke ponude – turistički proizvod (uslugu).

8.svj. baština pod UNESCO

Nematerijalna kulturna baština pod UNESCO

9.Nacionalni parkovi
10.Bdp-domaći I međunarodni turista
Domaći- stječe dohodak unutar zemlje
Medunarodni – ima veći utjecaj

21