LJUDSKA PRAVA I SOCIJALNI RAD

Mirela

1. STA SU LJUDSKA PRAVA I KAKO IH RAZUMIJEMO ?

Ljudska prava su svojstvena svim ljudskim bicima „bez kojih bi bili liseni osnovnih
atributa covjecanstva“, ona su neotudjiva prava koja garantiraju postivanje
fundamentalnog digniteta pojedinca. UJEDINJENE NACIJE ( 1987 ) definiraju ljudska
prava kao ona prava koja su svojstvena nasoj prirodi i bez kojih ne mozemo zivjeti kao
ljudska bica. Ljudska prava pripadaju svima, bez obzira na religijska uvjerenja,
nacionalnost, kulturu, spol, klasu, politicku orjentaciju, godine, obrazovanje ili
imovinski status.

2. Ife navodi sljedece kriterije koje je nuzno ispuniti kako bi se moglo govoriti o nekom
pravu kao ljudskom pravu.. ?
Cesto se govori o ugrozenosti prava pojedinih grupa : zene, djeca, izbjeglice, osobe s
onesposobljenjem, stari. Kriteriji koje je nuzno ispuniti su :
- Realizacija prava je neophodna za osobu ili grupu kako bi se dostigla puna
humanost, zajedno s drugima
- Ova prava ostvaruju se za sve osobe ili za pojedine grupe kako bi se ostvarila puna
humanost
- Mora postojati konzensus o tome sta se smatra ljudskim pravom jer se nesto ne
moze smatrati ljudskim pravom dok za to ne postoji sira podrska u svim
sredinama
- Ova prava trebaju biti efektivno realizirana.

3. SOCIJALNA PRAVA U SISTEMU LJUDSKIH PRAVA

Princip socijalne jednakosti jedan je od osnovnih principa u socijalnom radu, dok i
sama socijalna prava impliciraju posvecenost istim idealima : socijalnoj integraciji,
socijalnoj jednakosti i solidarnosti. Socijalna prava svakom pojedincu pruzaju pravo
na socijalnu sigurnost, ukljucujuci socijalnu zastitu, pravo majke i djeteta na zastitu,
pravo starih na drustvenu zastitu kao i drugih ranjivih kategorija.

4. Izmedju socijalnih radnika i socijalnih prava postoji jasna i kompleksna veza :

- Nepostivanje i nemogucnost ostvarivanja socijalnih prava, prvenstveno prava iz
socijalne zastite mogu imati ozbiljne posljedice
- Losa politika drustva, kao i lose osmisljena socijalna politika znacajno utjecu na
ostvarivanje socijalnih prava
- Ostvarivanje socijalnih prava moze biti unaprijedjeno postivanjem ljudskih prava
- Svako pravo u praksi ima ekvivalent u medjunarodnim dokumentima za zastitu
ljudskih prava
- Ljudska prava kao i socijalni rad posebno isticu vaznost principa nediskriminacije.

5. DEFINIRAJ SOCIJALNA PRAVA

Marshal (1965) socijalna prava definira kao sastavni dio prava na ekonomsko
blagostanje i sigurnost, pravo na raspodjelu socijalnog nasljedja i pravo na zivot
civiliziranih osoba prema standardima koje preovladavju u danom drustvu. Socijalna
 prava u duhu medjunardonih dokumenata, imaju za cilj da pojedincu omoguce
socijalnu sigurnost u najsirem smislu te rijeci.

SOCIJALNA PRAVA KAO PRAVA DRUGE GENERACIJE

Shue, H. Ljudska prava dijeli u 3 grupe :
-pravo na slobodu od krsenja integriteta osoba od vlada ( tortura, okrutno i
nehumano kaznjavanje )
-pravo na zadovoljavanje vitalnih potreba kao sto su hrana, stan, zdrastvena zastita i
obrazovanje. Ispunjenje ovih prava zavisit ce od nacionalnog ekonomskog razvoja
-pravo na uzivanje gradjanskih i politickih sloboda
Kroz historiju ljudskih prava ustanovljen je zajednicki sadrzilac ljudskih prava koja
trebaju biti zasticena radi ocuvanja digniteta svakog ljudskog bica: ljudski integritet,
sloboda i jednakost. Ljudska prava prve generacije odnose se na civilna i politicka
prava, ova prava odnose se na individualne slobode koje su osnove ta razvoj
demokratije i civilnog drustva. U prava prve generacije spadaju pravo glasanja,
sloboda govora, pravo na privatnost, pravedno sudjenje, pravo na drzavljanstvo,
vjersku slobodu, nediskriminaciju, zabranu zloupotrebe i dr. Cilj prava 2 generacije je
da se svim clanovima drustva osiguraju zadovoljavajuci uvjeti zivota.
6. SOCIJALNA PRAVA KAO POZITIVNA PRAVA
Za razliku od prava prve generacije, prava druge generacije zahtijevaju aktivniju i
pozitivniju ulogu drzave. Drzava u tom smislu mora poduzimati mjere i akcije i
donositi programe kojima ce osigurati ostvarivanje soc.prava gradjana. Prava prve
generacije mogu biti zasticena i garantirana pravom, dok prava druge generacije su
puno kompleksnija od pukog zasticivanja jer ponekad zahtijevaju radikalne politicke
promjene kako bi se realizovala ova prava. Prava druge generacije su skupa. Eide
naglasava da ljudska prava za drzavu namecu tri vrste obaveza ; postivanje, zastita i
izvrsavanje. Nemogucnost ostvarivanja soc.prava nedvojbeno vodi krsenju drugih
ljudskih prava. Medju osnovnim preprekama u ostvarivanju ljudskih/socijalnih prava
isticu se:
- Neorganiziranost drzavne strukture, odsustvo vladavine prava i zanemarivanje
preuzetih medunarodnih obaveza
- Dezintegriranost zemlje i svih njenih drustvenih sistema
- Nepostojanje socijalne i zdrastveme politike na drzavnom nivou koje bi
garantirale minimum jednakosti za sve gradjane.

7. Znacaj univerzalne deklaracije o pravima covjeka za zastitu ljudskih prava i koja prava
su garantirana ovim dokumentom ?
UD proglasena od strane UN-a 1948 god. Ovom deklaracijom proglasena su ljudska
prava po kojima se svim pojedincima garantiraju osnovna prava koja se moraju
postivati ma gdje se oni nalazili. Principi nediskriminacije i jednakosti posebno su
vazno za socijalne radnike i potpuno su suglasni s etikom socijalnog rada. Univerzalna
deklaracija puno vise paznje posvecuje gradjanskim i politickim pravima, nego
ekonomskim, socijalnim i kulturnim.Clanom 22 prvenstveno se proklamira pravo na
soc.osiguranje kao i pravo na ekonomska, socijalna i kulturna prava opcenito : svako
kao clan drustva ima pravo na soc.osiguranje i pravo da ostvaruje ekonomska,
socijalna i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje licnosti
 putem drzavne pomoci i medjunarodne saradnje, a u skladu s organizacijom i
sredstvima svake drzave.

8. Clan 25
U clanu je naglaseno :
-svako ima pravo na zivotni stadard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i
njegove porodice, ukljucujuci hranu, odjecu, stan i lijecnicku njegu i potrebne
socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za slucaj nezaposlenosti, bolesti,
nesposobnosti, udovistva, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za zivot u
prilikama koje su izvan njegove moci.
-majka i dijete imaju pravo na narocitu brigu i pomoc. Sva djeca, bilo rodjena u braku
ili izvan njega, treba da uzivaju istu socijalnu zastitu.

9. Znacaj medjunarodnog pakta za zastitu ekonomskih,socijalnih i kulturnih prava, prava

za zastitu soc.prava i koja prava su garantirana ovim dokumentom ?
Cilj MPOESKP je da drzave preuzmu odgovornost za osiguranje seta ljudskih prava
koje mozemo svrstati u kategoriju „kvalitet zivota“. Usvajanjem Pakta htjele su se
izjednaciti ekonomska i socijalna prava s gradjanskim i politickim.
Medunarodni pakt sadrzi 5 dijelova i 31 clan, odnosno prava iz njega se mogu
podijeliti u 5 oblasti :
-zaposljavanje ( pravo na rad, pravo na pravicne uvjete rada i jednake sanse za
napredovanje, pravo na sigurne i zdrave uvjete rada, pravo na odmor i slobodno
vrijeme
-zastita porodice ( zastita braka i porodice, podrska parovima za vrijeme trudnoce,
podrska porodicama kojima je potrebna pomoc, posebno onima cija djeca su na
skolovanju )
-socijalna sigurnost ( pravo na soc.osiguranje )
-zdrastvena zastita ( pravo na fizicko i psihicko zdravlje )
-obrazovanje ( pravo na obrazovanje, pravo na besplatno osnovno obrazovanje )
-ucesce u kulturnom i naucnom progresu i zastita autorskih prava.

11. Znacaj evropske socijalne povelje za zastitu soc.prava i koja prava garantira ?

Ovim dokumentom htjela se unaprijediti i osigurati zastita soc.prava svih gradjana evropske
zajednice. Evropska socijalna povelja predstavlja evropski surogat i regionalni pandan
medjunarodnom paktu o ekonomskim kulturnim i socijalnim pravima. ESP garantira brojna
ekonomska i socijalna prava kao sto su pravo na obrazovanje, pravo na stanovanje, pravo
migranata, pravo na zdrastvenu zastitu, pravo na rad i nediskriminaciju i niz drugih prava.

12.Socijalna prava koja se odnosne na osnovna egzistencijalna prava.

Soc.prava koja trebaju biti osigurana i dostupna svima, a ona koja se odnose na osnovna
egzistencijalna prava koja trebaju biti osigurana kroz sistem socijalne zastite su:

-svi koji su bez odgovarajucih sredstava imaju pravo na socijalnu i medicinsku zastitu

-svako ima pravo koristiti sluzbe socijalne zastite

-osobe s onesposobljenjem imaju pravo na neovisnost, socijalnu integraciju i ucesce u zivotu

zajednice
-porodica kao osnovna jedinica drustva ima pravo na odgovarajucu socijalnu pravnu i
ekonomsku zastitu kojom se osigurava njen puni razvitak

-djeca i mladi imaju pravo na odgovarajucu socijalnu,pravnu i ekonomsku zastitu

-svaka starija osoba ima pravo na soc.zastitu

-svako ima pravo na zastitu od siromastva i socijalnog iskljucivanja

Ukratko prava na socijalnu zastitu obuhvata sljedeca prava:

-pravo na socijalnu sigurnost, socijalnu pomoc i socijalne usluge

-pravo na zastitu od siromastva i socijalne iskljucenosti

-prava porodice, starih osoba, osoba s invaliditetom i mladih.

13. Socijalna prava u sirem smislu koja su garantirana Poveljom su: zaposljavanje ,
stanovanje,obrazovanje,zdrastvo,socijalna zastita,zabrana diskriminacije.

14. Socijalna prava u Ustavu BIH

Ustav Federacije BIH normativno garantira visok stepen socijalnih ljudskih prava jer u njega
ulaze znacajni medjunarodni dokumenti iz ove oblasti, kao sto su medjunarodni pakt o
socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima i Evropska socijalna povelja, socijalna prava
garantirana ovim Ustavom su : zastita porodice i djece, obrazovanje, zdrastvena zastita,
socijalna zastita, stan, hrana. Ustav takodjer predvidja 21 medjunarodni dokument za zastitu
ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredbi, gdje su za oblast socijalne zastite
posebno vazni:

-Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948

-Medjunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima iz 1966

-Evropska socijalna povelja iz 1961 i Protokol 1

-Konvencija o pravima djeteta 1989.

15. Federalni zakon o osnovama socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice
sa djecom.

Ovaj zakon obuhvata tri oblasti : socijalnu zastitu, civiline zrtve rata i zastitu porodice sa
djecom. Zakon precizno navodi ko su korisnici odnosno osobe koje se nalaze u stanju
socijalne potrebe : djeca bez roditeljskog staranja, odgojno zanemarena djeca, odgojno
zapustena djeca, djeca ciji je razvoj ometen porodicnim prilikama, osobe sa invaliditetom i
osobe ometene u fizickom ili psihickom razvoju, materijalno neosigurane i za rad
nesposobne osobe, starije osobe bez porodicnog staranja,osobe s drustveno negativnim
ponasanjem, osobe i porodice u stanju socijalne potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti
potreban odgovarajuci oblik socijalne zastite.Prava djece u smislu ovog Zakona zauzimaju
znacajno mjesto u cjelokupnom sistemu socijalne zastite i to : djeca bez roditeljskog staranja,
odgojno zanemarena djeca, odgojno zapustena djeca i djeca ciji je razvoj ometen porodicnim
prilikama zbog poremecenih porodicnih odnosa ili teskih materijalnih prilika zbog kojih
roditelji nisu u mogucnosti osigurati uvjete za pravilan fizicki i psihicki razvoj.Prava iz
socijalne zastite su: novcana i druga materijalna pomoc, osposobljavanje za zivot i rad,
smjestaj u drugu porodicu, smjestaj u ustanovu socijalne zastite, usluge socijalnog i drugog
strucnog rada, kucna njega i pomoc u kuci.Korisnici socijalne zastite prema clanu 20 imaju
pravo na zdrastvenu zastitu. Iako clan 19 predvidja da ovo pravo mogu ostvariti korisnici
socijalne zastite u praksi se susrecemo s dvjema kategorijama koje ostvaruju ovo pravo :
korisnici stalne novcane pomoci, osobe smjestene u ustanovu socijalne zastite.

16. Kantonalni zakoni kao osnovni okvir za rad socijalnih radnika.

U Federaciji BIH zakoni o socijalnoj zastiti su doneseni u svim kantonima. Prema izvjestaju
Ombdusmena za 2005 godinu zakonodavna vlast je najveca prepreka za primjenu ljudskih
prava jer nedonosenjem ili usvajanjem diskriminirajucih i neprovodivih zakona proizvodi
masovna krsenja ljudskih prava. Da bi svi gradjani Federacije mogli ostvarivati prava jednako
na citavoj teritoriji potrebno je uskladjivanje zakona. Medjutim mogucnosti kantona su
veoma razlicite a oblast soc.politike na nivou Federacije bez jasne strategije ne postoje
realne sanse za ostvarivanje ovog principa u praksi.

17. Strogi kriteriji kao prepreka za ostvarivanje socijalnih prava.

Zakon o socijalnoj zastiti u kantonu Sarajevo tolerantiniji je u odnosu na druge kantone jer
daje mogucnost svakoj osobi koja se nadje u stanju socijalne potrebe da ostvari neka od
prava iz soc.zastite, dok ostali kantoni navode nesposobnost za rad kao osnovni kriterij. U KS
majkama porodiljama se isplacuju sredstva po osnovu ovog zakona dok u drugim kantonima
situacije je porazavajuca. Osoba moze ostvariti pravo na soc.pomoc samo ukoliko ima
prebivaliste u kantonu. Nedovoljnost prihoda bi trebao biti osnovni kriterij za ostvarivanje
prava iz soc.zastite. Medjutim zakon navodi nesposobnost za rad kao osnovni uvjet za
ostvarivanje socijalnih prava iz soc.zastite.

18. Cenzusi-odredjujuci moment za ostvarivanje socijalnih prava

Imovinski cenzusi za ostvarivanje prava na soc.pomoc su posebno strogi. Prihod po clanu

domacinstva krece se od najnizeg u npr. Zenicko-dobojskom gdje ovaj prihod ne smije
prelaziti 10% prosjecne place u kantonu, kao i u Hercegovacko-neretvanskom, gdje se ovih
10% racuna od prosjeka place u Federaciji za korisnike stalne novcane pomoci, do najveceg u
Sarajevskom kantonu i to 20%.

19. Socijalna pomoc-vrijedja li dostojanstvo osobe ?

Koristiti socijalnu pomoc nije jednostavno, a visina socijalne pomoci je toliko mala da vrijedja
dostojanstvo korisnika. Kada je rijec o odredjivanju visine materijalnih pomoci uloga
socijalnog radnika je kljucna jer zakon propisuje najvisi iznos za soc.pomoc. jednokratne
novcane pomoci u Kantonu Sarajevo prosjek place 20%, 30% u Tuzlanskom, 35 % u Unsko-
sanskom, dok u ZO moze biti do 200 KM.

20. Mogucnost socijalnih radnika u ostvarivanju socijalnih prava u odnosu na domace

zakonodavstvo i medjunarodne izvore.

Socijalni radnik je izvrsilac propisa iz oblasti soc.zastite i socijalni rad je metod socijalne
politike. Nedovoljnost i neadekvatnost zakonodavnog okvira predstavlja problem za socijalne
radnike koji su vezani za takve odredbe i trebaju raditi na njihovom provodjenju. Soc.radnici
svakodnevno susrecu slozene situacije klijenata cija je ekonomska situacija teska a zakon nije
predvidio nikakav oblik pomoci. Najveci broj socijalnih radnika slijepo izvrsava zakonske
odredbe i odluke cak i kada nisu u interesu klijenta. Razlog je pretezno ranija losa iskustva
kada su prijedlozi soc.radnika bili neuvazeni, i nedovoljna samouvjerenost soc.radnika..
Strucno misljenje soc.radnika je temelj za ostvarivanje prava kljenta. U ovom slucaju je
mjerodavno misljenje soc.radnika u kojeg postoji povjerenje i pouzdanje u objektivnu
procjenu pri cemu se soc.radnici pozivaju na kantonalni zakon a po potrebi i na federalni.
Stoga, federalni zakon predstavlja znacajan legislativni okvir, posebno bitan za socijalne
radnike u praksi.

21. Socijalni rad u kontekstu socijalnih potreba.

Socijalni radnici cesto nemaju blagovremene i adekvatne informacije, sto ima ozbiljne
posljedice na ostvarivanju soc.prava klijenata. Stalne promjene u zakonodavstvu zbunjujuce
su jer ih soc.radnici moraju poznavati ali i intepretirati na pravi nacin. Dodatni problemi koji
prate socijalne radnike su :

-needuciranost o ljudskim/socijalnim pravima vodi pasivizaciji i pogresnom tumacenju

-neblagovremeno informiranje vodi krsenju socijalnih prava klijenata

-ceste izmjene i dopune zakona vode ozbiljnim pogreskama u radu i krsenjima prava
klijenata

-subjektivizam i pretjerana psihologizacija socijalnog rada doprinosi konfuznosti i vode

mogucim greskama u procjeni.

22. Socijalna prava i njihovo ostvarivanje u Federaciji BIH, siromastvo i soc.rad

Siromastvo je posljedica ekonomske nerazvijenosti koji neposredno utice na nizak nivo

zadovoljavanja ljudskih prava, posebno socijalnih. Siromastvo utice na negiranje ljudskog
dostojanstva. Pojedinci i porodice koje zive u siromastvu imaju smanjen kvalitet zivota koji
vrijedja ljudsko dostojanstvo. Optereecnost sistema socijalne zastite posebno je pitanje koje
trazi temeljite odgovore a polozaj socijalnih radnika zbog toga je dvostruko tezi. Eid smatra
da je najveca prepreka ostvarivanju i uzivanju ekonomskih i socijalnih prava izrazena
socijalna nejednakost.

23. Stanje socijalnih prava u FBIH

Visoka stopa nezaposlenosti s tendencijom rasta je zabrinjavajuca. Za socijalnu zastitu kod

nas se izdvaja dovoljno ili vise nego u drugim zemljama, ali broj korisnika je izuzetno velik.
Neke od osnovnih problema koji su kod nas prepoznati u sistemu soc.zastite su:

-zakonom propisani siroki opseg nema pokrica u materijalnim mogucnostima

-finansiranje prava iz soc.zastite na nivou kantona u FBIH prati hronicna nestasica

raspolozivih sredstava u budzetima.

24. socijalna politika i socijalna prava

Da bi sistem socijalne zastite bio funkcionalan treba se rukovoditi stvarnim potrebama
klijenata koje trebaju biti temelj za ostvarivanje socijalnih prava. U tom smislu Evropski
komitet za socijalna prava smatra da je potrebno ispuniti sljedece kriterije kako bi pravo na
soc.pomoc bilo efikasno:

-jasno definirano zakonom

-zasnovano na objektivnim kriterijima

-ostvarljivo

-ne smije podlijegati nikakvoj drugoj uvjetovanosti osim potrebe korisnika za socijalnom
pomoci.

Politika je veoma cesto mjenjala smjer i prioritete zbog cega se mogu uociti 3 problema i to :
netransparentnost, nerealno upravljanje i odsustvo planiranja.

25. Socijalni rad kao humana profesija

Filozofska vrijednost ljudskih prava ima dosta zajednickog za socijalnim radom. Neki od
principa socijalnog rada su iznikli iz univerzalnih vrijednosti koje najcesce susrecemo u
filozofiji ljudskih prava su:

-vrijednost i dostojanstvo covjeka

-mogucnost usavrsavanja ljudske prirode

-zadovoljavanje bazicnih ljudskih potreba

-sloboda

-samoodredjivanje

-neprosudujuci stav

-konstruktivno ucesce u drustvu

-znacaj rada i konstruktivnog koriscenja slobodnog vremena

-zastita od okolnosti koje ugrozavaju egzistenciju.

26. DEFINIRANJE SOCIJALNOG RADA U NAUCNOJ I STRUCNOJ LITERATURI

Prva medjunarodna konferencija socijalnih radnika definira socijalni rad kao svaki napor radi
smanjenja napetosti zbog siromastva, kako bi doveo pojedinca i porodicu u normalne uvjete
zivota, prevenirao socijalne bolesti i poboljsao socijalne i zivotne uvjete u lokalnoj zajednici,
kroz socijalni rad s pojedincem, kroz grupne aktivnost, socijalne akcije i socijalna istrazivanja.
Lindermen smatra da je glavna zadaca socijalnog rada djelovanje u interesu ljudskih
vrijednosti, sto socijalni rad bitno kulturoloski odreduje. Organizacija UN polazi od osnovnog
cilja soc.rada ostvarivanje opceg drustvenog razvoja i postovanje dostojanstva ljudske
licnosti. Dervisebgovic soc.rad definira kao strucnu, znanstveno utemeljenu djelatnost na
preduzimanju mjera i akcija preventivnog djelovanja tj.sprecavanja pojava soc.problema u
lokalnoj zajednici, grupi i kod pojedinaca kao i rjesavanje stanja socijalne potrebe uz puno
njihovo angaziranje kako im je pomoc potrebna.

27.SOCIJALNI RAD KAO PROFESIJA LJUDSKIH PRAVA

Socijalni rad kao profesija je nastao iz humanih i demokratskih principa a njegova primarna
zadaca je pomoci najugrozenijim kategorijama, siromasnima, nezasticenima, nezaposlenim,
pojedinim ugrozenim kategorijama kao sto su djeca, stari, zene, osobe s onesposobljenjem i
druge ranjive kategorije. Promisljanje soc.rada kao profesije ljudskih prava moze utjecati na
stvaranje drukcijeg intelektualnog okvira za zadovoljanje klijentovih potreba. Jos na Prvoj
konferenciji soc.rada istaknute su sljedece univerzalne vrijednosti koje su i danas prepoznate
i predstavljaju mainstream:

-ideja opceg dobra

-ideja medjunarodne saradnje

-zajednicka sudbina i kreiranje boljeg svijeta

-spremnost za stvaranje boljeg svijeta

-individua je aspolutna vrijednost.

Socijalni rad (tradicionalno odredjenje)

-pomaganje pojedincima, gupama i zajednicama da obnove i povecaju i kapacitet za socijalno

funkcioniranje

-stvaranje socijalnih uvjeta za zadovoljavanje potreba

-pomaganje ljudima da dobiju adekvatnu pomoc

-savjetovanje i psihoterapija

-potrebna znanja iz:psihologije, prava, pedagogije, socijalnih, ekonomskih i kulturnih oblasti i

njihov uzajamni utjecaj i proces

Socijalni rad (kao profesija ljudskih prava)

-pomoc pojedincima da povecaju kapacitet za ostvarivanje ljudskih (socijalnih) prava

-stvaranje socijalnih uvjeta za ostvarivanje ljudskih (socijalnih) prava

-ucesce u legislativnim procesima

-potrebno zanje iz ljudskih prava IFSW pojasnjava i obrazloze ulogu socijalnog rada u
prevazilazenju kompleksnih problena na relaciji pojedinac-okolina. Njegova je zadaca a
pomogne ljudima kako bi razvili puni potencijal i obogatili zivote pa je tako profesionalni
socijalni rad usmjeren na : rjesavanje problema i podsticanje drustvenih promjena. Definicija
koju daje IFSW jedina najdirektnije i najeksplicitnije povezuje socijalni rad s ljudskim
pravima.
28. LJUDSKE POTREBE, SOCIJALNI RAD I LJUDSKA PRAVA

Ljudska prava mogu biti osnova za praksu socijalnog rada. Ukoliko se osvrnemo na
maslovljevu hijerarhiju potreba prema kojoj su osnovne egzistencijalne potrebe
(hrana,voda,odjeca,smjestaj) dolazimo do zakljucka da su tako socijalna ljudska prava
prioritetnija od prava prve generacije.

Socijalni rad u zadovoljavanju potreba / ostvarivanju prava prema Ife:

PRAKSA SOCIJALNOG RADA BAZIRANA NA POTREBAMA

-poznavanje koncepta potreba

-ljudske potrebe moraju biti zadovoljene

-socijalni radnik prepoznaje ljudske potrebe(subjektivna procjena klijenta)

-socijalni radnik radi na njihovom zadovoljavanju

PRAKSA SOCIJALNOG RADA BAZIRANA NA PRAVIMA

-poznavanje ljudskih prava

-ljudska prava moraju biti ostvarena

-socijalni radnik postuje prava klijenta

-socijalni radnik radi na njihovom ostvarivanju

29. MORALNA OBAVEZA SOCIJALNIH RADNIKA U ZADOVOLJAVANJU OSNOVNIH

POTREBA/PRAVA KLIJENATA

Hijerarhija vrijednosti u socijalnom radu(Shardlow)

VRIJEDNOSNA HIJERARHIJA PRIMJERI

Osnovne Zastita zivota: pravo na hranu i
skloniste,promovoiranje mira itd.
Gradjanske Pravo na dom: zdrastvenu zastitu,
obrazovanje, ucesce u civilnom drustvu itd.
Profesionalne/organizacijske Osposobljavanje pojedinaca: suprostavljanje
ugnjetavanju i diskriminaciji u raspodjeli
dobara, odnos prema provjerljivosti
podataka itd.

30. ETIKA SOCIJALNOG RADA I LJUDSKA PRAVA

Profesionalni kodeks etike u soc.radu obavezuje socijalnog radnika na najhumanije

postupanje sa svakim klijentom. Ovaj kodeks daje okvir za profesionalno djelovanje, a
istovremeno odreduje obaveze i duznosti socijalnih radnika :
-duznost pruzanja odgovarajucih usluga

-duznost postovanja klijentove privatnosti

-duznost informiranja klijenta

-duznost upozorenja.

Osnovni ciljevi Medjunarodne deklaracije o etickim principima su:

-da formulira set osnovnih principa socijalnog rada oji moze biti usvojen u odredjenim
kulturnim i socijalnim okruzenjima

-da prepozna podrucja etickih problema u praksi socijalnog rada

-da osigura smjernice ka izboru metoda za bavljenje etickim pitanjima/problemima

31. PRINCIPI KOJIM SE SOCIJALNI RADNIK RUKOVODI U PRAKSI

Pored brojnih principa kojima se socijalni radnik rukovodi u praksi vazno je istaci sljedece :

-svaki pojedinac im a pravo na samoispunjenje kao i obavezu da doprinosi razvoju

blagostanja drustva

-svako drustvo treba funkcionirati tako da osigura maksimum beneficija svih njegovih
clanova

-socijalni radnici su posveceni principu socijalne pravde

-socijalni radnici su odgovorni da budu posveceni ciljevima i disciplinarnom znaju i

vjestinama kako bi pomogli pojedincima, grupama, zajednicama i drustvima u njihovom
razvoju i razrjesavanju konflikata pojedinac-drustvo

-socijalni radnici trebaju osigurati najbolju mogucu pomoc svakome ko trazi pomoc ili savjet,
bez diskriminacije po osnovu spola, godina, boje koze, socijalnog porijekla, rase, jezika,
politickih uvjereja ili seksualne orjentacije

-socijalni radnici postuju osnovna ljudska prava pojedinaca i grupa, kao sto je izrazeno u
Univerzalnoj deklaraciji UN i drugim medjunarodnim dokumentima nastalim iz Deklaracije

-socijalni radnici ohrabruju klijente da sto vise ucestvuju, a istovremeno bi trebalo biti
informirani o rizicima i mogucim dobitima poduzimanjem akcija.

Medjunarodna asocijacija skola socijalnog rada izdvaja neke od kljucnih problema s kojima
su suoceni socijalni radnici :

-lojalnost socijalnih radnika najcesce je izmedju suprostavljenih/konfliktnih interesa

-cinjenica da socijalni radnici funkcioniraju istovremeno kao pomagaci i kao kontrolori

-konflikt izmedju obaveza socijalnih radnika da stite interese klijenata i zahtjeva drustva za
efikasnost i korisnosti

-cinjenica da su u drustvu sredstva ogranicena

S obzirom na to da postoji jasna veza izmedju kodeksa etike socijalnog rada i ljudskih prava
moralni principi socijalnih radnika u ovom kontekstu mogli bi glasiti :

-uvijek radi tako da afirmiras i realiziras ljudska prav aza sve ljude

-ne uradi nista da uskratis, negiras ili krsis ljudska prava bilo koga

32. ZNACAJ OBRAZOVANJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Obrazovnje iz ljudskih prava moze biti na 2 nivoa:

1. Teorijski- koji podrazumijeva usvajanje znanja o ljudskim pravima (upoznavanje

definicija i znacenja, vaznosti ideje ljudskih prava i poznavanje medunarodnih
dokumenata)
2. Prakticni-koji uce ljude kako da primjenjuju usvojena znanja u praksi, u privatnom i
profesionalnom radu, ponasaju se u duhu ideje ljudskih prava, ali i da ih stite ukoliko
primjete njihovo nepostivanje.

33. OBRAZOVANJE KLIJENTA ZA LJUDSKA PRAVA

Obrazovanje klijenta socijalnog rada za ljudska prava moze pomoci u ostvarivanju veceg
broja njihovih prava. Ovim se postize svijest o vlastitoj odgovornosti. Osnazivanje je proces
kojim se klijent moze ohrabriti da preuzme incijativu za ostvarivanje veceg broja svojih prava.
Proces edukacije klijenta se moze kretati u 2 pravca:

-motivirati i osnaziti klijenta

-motivirati klijent da inciraju promjene u drustvu kada su evidentna krsenja ljudskih prava

Edukacija klijenta je znacajan dio puta ka razvijanju kulture ljudskih prava koja implicira
razvijanje kriticke svijesti. Klijenti cesto nisu dovoljno informirani o pravima koje mogu
ostvariti kao ni o kriterijima i proceurama

34. OBRAZOVANJE SOCIJALNIH RADNIKA ZA LJUDSKA PRAVA

Proces obrazovanja za ljudska prava mora zapoceti vec od samog osnovnog studija kako bi se
kasnije ovi problemi mogli teorijski popitivati i prakticno istrazivati. Socijalni radnici moraju
poznavati sadrzaj medjunarodnih dokumenata kako bi mogli poduzimati korake rade
implementacije odredbi ovih dokumenata. Znanje o ljudskim pravima moze biti znacajno za
praksu socijalnog rada. Kada je rijec o ostavrivanju ljudskih prava vazne su dvije stvari:

-zivjeti filozofiju ljudskih prava

-raditi sve kako bi ljudska prava bila osigurana svima.

Ljubav za druge i prema drugima glavni je izbor motivacije za socijalne radnike i ovaj faktor
treba iskoristiti ili znacajno mobilizirati u zauzimanju za ljudska prava.

35.ULOGA IASSW U KREIRANJU I RAZVOJU GLOBALNIH STANDARDA OBRAZOVANJA

SOCIJALNIH RADNIKA ZA LJUDSKA PRAVA

IASSW i IFSW u dokumentu „globalni standardni za obrazovanje i obuku u socijalnom radu“

pored toga sto imaju za cilj da definiraju medjunarodne standarde kako bi se unaprijedilo
obrazovanje socijalnih radnika na globalnom nivou, takodjer odrazavaju ideale kojima bi
skole socijalnog rada dosljedno trebale teziti. Urbanac istice da obrazovanje socijalnih
radnika treba u nastavnim planovima i programima imati aspekt ljudskih prava : s obzirom na
nove probleme, koji su postajali sve prisutniji tijekom europeizacije socijalni rad je sve vise
postajao profesija koja se teneljila na ljudskim pravima.

36.ULOGA SOCIJALNOG RADA U OSTVARIVANJU SOCIJALNIH LJUDSKIH PRAVA

Za socijalne radnike ljudska prava su izuzetno vazna a u praksi se mogu inkorpotirati na dva
nacina i to induktivno i deduktivno. Deduktivni pristup polazi od poznavanja prava iz
medjunarodnih dokumenata o ljudskim pravima, njihovog razumjevanja i konacnog
implementiranja u praksu. Induktivni pristup polazi po obrnutom principu, gdje je prakticna
stvarnost izvor iskustva koje povezujemo s odredjenim ljudskim pravima. Reichert predlaze
sljedece kao rjesenje odnosno pretakanja ljudskih prava u praksu :

-socijalni radnici trebaju biti senziblini prema krsenju djecijih prava, iskoristavanju djecije
radne snage i djecije prostitucije

-socijalni radnici moraju zastupati prava ranjivih kategorija, osuditi politiku i praksu
netolerancije i mrznje koje ugrozavaju prava bilo koje osobe

-socijalni radnici moraju raditi u suradnji s vladinim i nevladinim organizacijama kako bi

poboljsali blagostanje svih ljudi

-socijalni radnici trebaju postati partneri s UN u unapredjivanju humanog razvoja i ljudskih

prava, ukljucujuci ekonomska ljudska prava i smanjenje ekonomske nejednakosti

-u svim podrucjima prakse socijalnog rada, bilo s pojedincima i porodicama, grupama ili u
lokalnoj zajednici, socijalni rad mora biti baziran na ljudskim pravima

-socijalni radnici koji su ugrozeni zbog zauzimanja za ljudska prava moraju dobiti punu
podrsku profesije.

37. INTEGRIRANJE SOCIJALNIH LJUDSKIH PRAVA U PRAKSI SOCIJALNOG RADA

Socijalni rad integrira socijalna ljudska prava u svojoj praksi, kao i teoriji, iako veza nikada
nije eksplicitna. Praksa socijalnog rada zasnovana na ljudskim pravima odnosi se na :

-primjenu ljudskih prava u svakodnevnoj praksi rada s klijentima

-ljudska prava moraju biti ideja vodilja kroz dizajniranja i planiranja socijalne politike, kao i
kod donosenja zakonodavnog okvira

-ljudska prava moraju biti ideja vodilja kod dizajniranja pristupa socijalnim pravima u
sluzbama socijalne zastite

-politike, programi kao i praksa pristupa socijalnim pravima moraju biti predmetom
monitoringa i evaluacije.

Pristup socijalnog rada zasnovan na ljudskim pravima stoga podrazumijeva:

-postovanje ljudskog dostojanstva

-rad na ostvarivanju najranjivijih kategorija(djeca,stari,zene,izbjeglice,osobe s
onesposobljenjem, siromasni itd)

-osiguranje socijalne zastite svima onima kojima je potrebna

-osiguranje jednakog tretmana svima kojima je potrebna pomoc

-rad na otklanjanju diskriminacije kod profesionalaca

-rad na informiranju trazioca usluga socijalnih sluzbi

-rad na uspostavljanju eksplicitnije veze socijalnog rada i ljudskih prava

-permanentan rad na podizanju kvalieteta usluga socijalnih sluzbi

-rad na educiranju socijalnih radnika o ljudskim pravima.

Socijalni radnici nerijetko su suzdrzani u koristenju termina ljudska prava, smatrajuci ga

rezerviranim za pravnike koji rade na njihovoj zastiti. Reichert navodi tri osnovna razloga
zbog kojih socijalni radnici suzdrzano govore o ljudskim pravima :

-fokus je na socijalnoj pravdi, umjesto na ljudskim pravima

-tendencija da se ljudska prava vide samo kao politicka prava

-lokalni pogled na svijet.

38. METODE SOCIJALNOG RADA U OSTVARIVANJU PRAVA KLIJENATA

Teska situacija u drustvu dovodi socijalne radnike u poziciju da su orjentirani na kurativni

socijalni rad i saniranje posljedica teskih situacija klijenata i njihovih porodica. Socijalni rad se
sve vise gusi u administrativnim procedurama i zahtijevima koji postaju sve slozeniji. Socijalni
radnik kojem se klijent obrati za socijalnu pomoc ima obavezu da osim pruzanja novacane ili
materijalne pomoci radi na ostvarivanju i njegovih drugih prava, npr.skolovanje,
zaposljavanje, stanovanje, zdrastvena zastita idr. Socijalni rad u kontekstu ljudskih prava ima
jasnije definirane ciljeve a prema medjunarodnoj definiciji koju daju IASSW i IFSW to su:

-pospjesiti ukljucivanje marginaliziranih, iskljucenih, raseljenjih, ranjivih i riziku izlozenih

grupa

-uhvatiti se u kostac s barijerama, nejednakostima i nepravdama koje postoje u drustvu

-raditi s pojedincem, porodicom, grupama, ogranizacijama i zajednicama i mobilizirati ih s

ciljem povecanja njihovog blagostanja i sposobnosti za rjesavanje problema

-pomoci ljudima da ostvare pravo na koristenje usluga i resursa u njihovim zajednicama

-formulisati i provesti politiku i programe koji povecavaju blagostanje, promoviraju razvoj i

ljudska prava, te kolektivnu socijalnu harmoniju i socijalnu stabilnost sve dotle dok takva
stabilnost ne ugrozava ljudska prava

-obrahrivati ljude da se angaziraju na zastupanju svojih stavova kada je rijec o vaznim

lokalnim, nacionalnim, regionalnim, i internacionalnim pitanjima
-zastupati u ime ljudi, promjene u politikama i strukturalnim uvjetima koji ljude drze u
pozicijama marginaliziranih, raseljenih ili ranjivih, kao i o onim politikama koje narusavaju
kolektivnu socijalnu harmoniju i stabilnost razlicitih eticnih grupa , sve dotle dok takva
stabilnost ne ugrozava ljudska prava

-raditi u pravcu zastite ljudi koji se nisu u stanju sami zasitit, naprimjer djece kojoj je
neophodna zastita i osoba s mentalnim oboljenjima ili mentalnom retardacijom u granicama
parametara prihvacene i eticki prihvatljice legislative

-angazirati se na drustvenim i politickim aktivnostima s ciljem da s eutjece na socijalnu

politiku i ekonomski razvoj i izazovu promjene putem kritike i eliminacije nejednakosti

-napredjivati stabilne, harmonicne i takve zajednice koje se medjusobno postuju i koje ne

ugrozavaju ljudska prava

-promovirati postovanje tradicija,kultura, ideologija, vjerovanja i religija izmedju razlicitih

etnickih grupa i zajednica, sve dotle dok se ne kose s fundamentalnim ljudskim pravima

-planirati, organizirati, upravljati i rukovoditi programima i organizacijama posvecenim bilo

kojem od garantiranih ciljeva.

39. OSNAZIVANJE I ZASTUPANJE KLIJENATA U KONTEKSTU LJUDSKIH PRAVA

Socijalni radnici koji rade s pojedincima prvenstveno su orijentirani na savjetovanje, kako bi

se pojedinac ohrabrio za bolje socijalno funkcionisanje.Judge i Kazantis isticu vaznosti
mobilizacije zbog toga sto:

-postoji snaga u samom broju ljudi i vjerovatnije je da ce doci do promjene ukoliko vise ljudi
govori istu stvar

-u slucajevima kada ono sto govorite izaziva kontroverze, kroz rad s drugim grupama mozete
podijeliti rizik s vecim brojem ljudi

-mozete postici promjenu u drustvu putem mijenjanja javnog mijenja kroz podizanje
drustvene svijesti cak i u slucajevima kada se vlasti i drzavni sistemi ne mijenjaju.

Proces osnazivanja usko je vezan za ljudska prava jer socijalni radnik rukovodjen ljudskim
pravima osim sto pomaze klijentu uci ga da preuzme obavezu i odgovornost za vlastite
postupke. Osnazivanje za pojedinca znaci samoodredjenje,preuzimanje kontrole u zivotu,
drzanje glave uspravno, ucenje novih razmisljanja o vlastitoj situaciji i usvajanje novih
ponasanja radi postizanja boljih rezultata.

40. STA MOGU URADITI SOCIJALNI RADNICI ?

Da bi socijalni radnici mogli reagirati na problem u drustvu i poduzeti konkretne akcije,

najprije je potrebno da prepoznaju vaznost problema, zastupljenost populacije pogodjene
nekim problemom, da poznaju postojece instrumente za zastitu i uskladjenost s
medjunarodnim dokumentima, zbog cega mogu evaluirati praksu i uskladjenost s ljudskim
pravima. Nakon sto definira odstupanje i problem, socijalni radnici koristeci sve metode od
mikro do makro, pokusavaju iznaci rjesenje. Iskustva klijenata i njihove price mogu biti
znacajan izvor podataka.Rad socijalnih radnika vise nije tako jednostavan kakvim se cinio jer
vise nije jasno kako raditi, u kojem pravcu djelovati, ali i koje tehnike i vjestine razvijati i
koristiti.

Socijalni radnici u radu s klijentima, u kontekstu ljudsih prava, neprestano trebaju raditi
evaluacije, imati superviziju i praviti samoprocjene. Evaluacijska pitanja koja se mogu
postaviti su:

-koja su prava klijenta u ovom trenutku ugrozena ili onemogucena

-kako je moguce promijeniti takvu situaciju

-postoji li zakonsko uporiste za ostvarivanje nekog prava

-kako medjunarodni dokumenti tretiraju odredjeno pravo klijenta

-postoje li finansijska sredtsva za ostvarivanje prava klijenta i mogu li se ona povecati?

U svom radu socijalni radnici nuzno moraju raditi stalne samoprocjene. Neka
samoprocjenjujuca pitanja mogu biti :

-jesam li uradio sve

-jesam li bio izvor krsenja nekih klijentovih prava

-jesam li dao informaciju klijentu o njegovim pravima

-jesam li uputio klijenta na sve moguce izvore koje moze koristiti

-koja sredstva i izvore mogu jos koristiti kako bih pomogao klijentu u ostvarivanju njegovih
prava

41. FAKTORI KOJI UTJECU NA OSTVARIVANJE SOCIJALNIH PRAVA U PRAKSI

Glavni tipovi faktora koji ometaju pristup socijalnim pravima :

Tip Prepreka
Specifikacija prava i adekvatnost zakonskih i Nedostatak preciznosti specifikacije prava ili
ostalih mjera podobnosti;
Prava ogranicena na posebne sektore
populacije;
Praznine u socijalnim sigurnosnim
mehanizmima;
Nedostatak specifikacije baznog praga ili
minimuma standarda;
Ekskluzivni uvjeti pristupa ili podobnosti;
Neuskladjenost izmedju prirode mjera i
potreba
Neadekvatan monitoring i provodjenje Neadekvatan monitoring;
Neadekvatna zastita protiv ostvarivanja
prava;
Diskriminacija i/ili razlicit tretman;
Neadekvatna odgovornost prema
 korisnicima;
Nedovoljnost resursa Kod davatelja usluga:
Nedovoljnost niza resursa
(finansiranje,osoblje,prostorije,oprema)
Popust da se garantiraju ili osiguraju na
dugotrajnoj osnovi;
Nesrazmjeran u resursima medju nivoima
administracije;

Kod korisnika ili trazitelja prava:

Nedovoljnost niza resursa i
kapaciteta,ukljucujuci finansijske resurse,
obrazovne kapacitete, licne sposobnosti,
socijalne vjestine i kontakte
Menadzment i procedure Fragmentacija izmedju nivoa administracije i
izmedju sluzbi;
Neadekvatna integracija i konsultacije s NVO-
ima i korisnicima;
Kompleksnost procedura;
Prepreke proizasle iz oblika ili prakse u
pruzanju usluga
Informacije i komunikacije Nedovoljna kolicina i protok
visokokvalitetnih informacija;
Neodgovoarajuci oblik i priroda dobivenih
informacija;
Nedovoljna upotreba novih i alternativnih
kanala
Psiholoske i sociokulturne prepreke Od davatelja usluga:
Negativna ocekivanja od ili predispozicije
prema nekim grupama;
Stigmatizacija odredenih grupa;
Nedostatak razumjevanja za kulture manjina.

Kod korisnika ili trazitelja prava:

Strah i nesigurnost uzrokovani u i od javnih
procedura i okruzenja;
Nizak stepen samopouzdanja;
Kulturne prepreke;
Neadekvatna paznja prema vulnerabilnim Vulnerabilne grupe:
grupama i regijama Postojanje vulnerabilnih grupa kojima
nedostaju resursi za trazenje beneficija i
usluga;
Postojanje poteskoca koje se preklapaju
izmedju ovih sektora populacija;
Vulnerabilne regije:
Postojanje regija ili lokacija koje su visestruko
uskracene
 Nedostatak investiranja u odredjene
zajednice i lokalitete
Klimateske i geografske prepeke koje djeluju
ka izdvajanju podrucja ili regija.

42. OCEKIVANJA KLIJENATA

Usluge socijalnog rada u vidu savjetovanja,nedjeljivi su dio pruzanja pomoci klijentima.

Ocekivanja klijenata moglo bi se sazeti u sljedecem: novo vrijeme trazi nove lidere,nove
ljude, koji ce biti preduzmljivi i pametni, sa znanjem i iskustvom i sa kapitalom i programima
stvaranja boljeg sutra u nasoj zemlji. Nova drzava treba sluziti zastiti slobode, razvoja
drustvenih vrlina i opcem blagostanju..

43. RAZUMJEVANJE FENOMENA PREDRASUDA I DISKRIMINACIJE I NJIHOVOG UTJECAJA NA

KRSENJE SOCIJALNIH PRAVA KLIJENATA

Diskriminacija moze imati uzroke na subjektivnom i drustvenom nivou. Posljedice

diskriminacije su nemogucnost ostvarivanja prava zbog cega ove osobe vrlo cesto zive u
siromastvu. Antidiskriminirajuca praksa podrazumijeva tolerantno, nepristrasno, objektivno
ponasanje javnih sluzbenika liseno bilo kakvih nerazumnih, samovoljnih izopacenih
predrasuda i poriva. Uglavnom se radi o negativnim saznanjima, a Oukes i saradnici
pojasanjavaju to na sljedeci nacin:

-kad kontaktiramo s pojedincima iz drugih grupa, tretiramo ih kao da su slicno clanovima te

grupe i drukciji od clanova drugih rupa nego sto ustvari jesu

-percepcija drugih na osnovu grupne pripadnosti je konatminirana diskriminirajucim

vrijednostima, mi vjerujemo da je grupa kojoj pripadamo bolja od onih kojima ne pripadamo.

Problem otkrivanja i priznavanja predrasuda posebno je slozen problem, a socijalni radniuci

mogu biti dodatno motivirani kako ih drugi ne bi vidjeli kao neprofesionalne ili lose ljude.. U
pogledu ovog problema moguce su dvije pozicije profesionalaca:

-da negiraju da imaju predrasude

-da priznaju predrasude i pronadju nacin kako se s njima nositi.

44. ETIKA SOCIJALNOG RADA I DISKRIMINACIJA

Eticki kodeks socijalnih radnika istice vaznost promocije tolerancije medju ljudima kao i
postovanje temeljnih ljudskih prava pojedinaca i grupa. Kristina Urbanac istice vaznost
poznavanja ovog problema za socijalne radnike jer: neznanje o tome sta je
protivdiskriminacijska praksa u socijalnom radu nije opravdanje za socijalne radnike da ju ne
provode. Svi su socijalni radnici, koji rade u multikulturalnim zajednicama, socijalni i eticki
obvezni podizati razinu osvjestenosti i djelovati u smjeru protudiskriminacijske prakse na
osobnoj razini ali i na razini ustanove u kojoj rade. Jedan od najvaznijih etickih principa
soc.rada kod nas je da je soc.radnik duzan pomoci svakoj osobi bez obzira na spol, rasu,
religiju ili etnicku pripadnost.
45. NEDISKRIMINACIJA I GLOBALNI STANDARDI OBRAZOVANJA I OBUKE U SOCIJALNOM
RADU

Posebno poglavlje u ovim standardima je posveceno standardima koji se odnose na kulturne

i etnicke razlike i spolnu zastupljenost gdje se istice da:

-studenti tokom skolovanja trebaju obogatiti znanja o kulturnim, etnickim i spolnim

razlicitostima

-studenti tokom studija izucavaju module/predmete o kulturnim, etnickim i spolnim

razlicitostima

-studenti trebaju razviti samosvjesnost o etnickim, kulturnim vrijednostim a, vjerovanju,

tradiciji i o predrasudama, te njihovu utjecaju na sposobnost razvijanja odnosa s ljudima

-treba senzibilirati studente za rad s razlicitostima

-treba minimizirati grupne stereotipe i predrasude i osigurati da rasisticko ponasanje, politika

i struktura ne budu reproducirane kroz prakse

-treba osigurati da studenti usvoje pristup zasnovan na ljudskim pravima

-treba osigurati da studenti socijalnog rada budu sposobni da uspostavljkaju odnose s

razlicitim osobama i da sve osobe tretiraju s postovanjem i dostojanstvom bez obzira na
kulturu, etnicku pripadnost, vjerovanje i orijentaciju tih osoba

-treba osigurati da studenti usvoje pristup zasnovan na ljudskim pravima ugradjenim u

medjunarodnim dokumentima

-treba osigurati da studenti upoznaju sebe kao pojedince i kao pripadnike socio-kulturnih
grupa.

46. NEDISKRIMINACIJA KAO TEMELJNA VRIJEDNOST MEDJUNARODNIH DOKUMENATA

Medjunarodni dokumenti za zastitu ljudskih prava kao temeljne vrijednosti isticu principe
nediskriminacije i jednakosti. Osnovne vrijednosti socijalnog rada temelje se upravo na ovim
vrijednostima i principima, ovaj se princip prvensveno istice u medjunarodnim dokumentima
koji se odose na zastitu gradjanskih i politickih prava, odnosno prava prve generacije.
Diskriminacija na temelju vjere sveprisutniji je oblik diskriminacije sirom svijeta i posebno
izrazena u BIH posljednjih decenija. Ljudska prava predstavljaju snazan izvor u borbi protiv
diskriminacije prema pojedincima i grupama.

47. DOMACE ZAKONODAVSTVO I NE/DISKRIMINACIJA

Ustav FBIH istice da sve osobe uzivaju pravo na zabranu svake diskriminacije zasnovane na
rasi, boji koze, spolu, jeziku, religiji ili vjerovanju, politickim ili drugim uvjerenjima,
nacionalnom i socijalnom porijeklu. Ukazuje se na to da se ozbiljna krsenja ljudskih prava
uglavnom dogadaju zbog propusta u implementaciji i loseg mehanizma zastite, a ne zbog
propusta u legislativi. Ombdusmeni potvrduju da je krsenje ljudskih prava u vidu
diskriminacije i nejednakosti prisutno u velikom broju.