Konzumerizam, kulturni i ekonomski fenomen koji karakterizira stjecanje dobara i usluga u sve

većim količinama, ima duboke povijesne korijene koji se mogu pratiti u ranim fazama ljudske
civilizacije. Početak konzumerizma može se shvatiti kao složeno međudjelovanje ekonomskih,
društvenih i tehnoloških čimbenika koji su se razvijali tijekom vremena. Ovaj će esej proniknuti
u podrijetlo konzumerizma, ispitujući ključne katalizatore koji su potaknuli društva prema kulturi
potrošnje.

Poljoprivredna revolucija:

Prijelaz s nomadskog, lovačko-sakupljačkog načina života na naseljene poljoprivredne zajednice

označio je ključni trenutak u povijesti konzumerizma. Poljoprivredna revolucija, koja se odvijala
oko 10.000 godina prije Krista, dovela je do viška proizvodnje hrane, što je zajednicama
omogućilo skladištenje i trgovinu robom. Ovaj višak ne samo da je potaknuo rast ranih
gospodarstava, već je također postavio temelje za pojavu raznolikog asortimana proizvoda izvan
osnovnih životnih potreba.

Trgovina i razmjena:

Kako su se društva razvijala, trgovačke mreže su se počele širiti, olakšavajući razmjenu dobara
između različitih regija i kultura. Pojava trgovine i sustava razmjene omogućila je pojedincima
nabavu artikala koji nisu bili dostupni na lokalnoj razini, promičući nastali oblik konzumerizma.
Želja za novitetom i raznolikošću, zajedno s uvođenjem valute, dodatno je ubrzala razmjenu
dobara i usluga.

Srednjovjekovna trgovina:

Srednji vijek svjedoči ponovnom oživljavanju obrta i trgovine u Europi. Uspostava trgovačkih
putova, rast trgovišta i uspon trgovačke klase pridonijeli su procvatu aktivnosti orijentiranih na
potrošače. Srednjovjekovno razdoblje postavilo je temelje za renesansu, tijekom koje je došlo do
oživljavanja interesa za umjetnost, književnost i luksuznu robu, signalizirajući sve veći naglasak
na osobnoj estetici i slobodnom vremenu.

Industrijska revolucija:
Pravi prijelomni trenutak u povijesti konzumerizma došao je s industrijskom revolucijom, koja je
započela u kasnom 18. stoljeću. Tehnološki napredak, poput parnog stroja i mehanizirane
proizvodnje, revolucionirao je proizvodne procese, dovodeći do masovne proizvodnje i
značajnog smanjenja cijene robe. Ova pristupačnost transformirala je konzumerizam iz
privilegije elite u rašireni kulturni fenomen.
20. stoljeće svjedoči usponu oglašavanja i masovnih medija kao moćnih alata za oblikovanje
ponašanja potrošača. Pojava radija, televizije, a kasnije i interneta omogućila je marketinškim
stručnjacima da dosegnu široku publiku, utječući na percepcije i stvarajući želje za proizvodima.
Brendovi su počeli igrati ključnu ulogu u definiranju osobnog identiteta, a potrošačka kultura
postala je sinonim za pojmove statusa i društvene prihvaćenosti.

Globalizacija:

U drugoj polovici 20. stoljeća globalizacija je dodatno ubrzala konzumerizam. Međusobna

povezanost gospodarstava, lakoća međunarodne trgovine i širenje popularne kulture preko
granica potaknuli su globalno potrošačko društvo. Multinacionalne korporacije postale su ključni
igrači u oblikovanju globalnih potrošačkih trendova, pridonoseći homogeniziranom potrošačkom
iskustvu diljem svijeta.

Zaključak:

Početak konzumerizma može se pratiti kroz anale ljudske povijesti, razvijajući se od viška
stvorenog poljoprivrednom revolucijom do masovne proizvodnje i globalizacije modernog doba.
Složeno međudjelovanje ekonomskih, društvenih i tehnoloških čimbenika potaknulo je društva
prema kulturi potrošnje, transformirajući prirodu ljudske razmjene i preoblikujući samu strukturu
društvenih vrijednosti. Razumijevanje geneze konzumerizma sastavni je dio razumijevanja
dinamike suvremenih gospodarstava i zamršenog odnosa između pojedinaca i dobara koje žele.