Univerzitet u Sarajevu Ime:

Prirodno-matemati£ki fakultet Prezime:

Odsjek za ziku Broj indeksa:

Fizika u nuklearnoj medicini

Baza pitanja
Datum
Teorija:

1. Od £ega se sastoji nuklearni reaktor i skicirati ga?

2. Ukratko objasnite princip rada ciklotrona.

3. Navesti izraz za energiju £estica ubrzanih u ciklotronu kao i veli£ine koje se u njima pojavljuju.

4. Nabrojati kratkoºivu¢e pozitronske emitere od posebnog interesa u nuklearnoj medicini.

99 99m
5. Objasnite princip rada generatora radionuklida na primjeru generatora Mo- Tc.

6. ’ta je to kolimator, kakva je njegova svrha u gama kameri i od £ega se naj£e²¢e sastoji?

7. Navesti osnovne tipove kolimatora u gama kameri i skicirati ih.

8. Ukratko opisati pinhole kolimator i skicirati ga.

9. Ukratko opisati paralelni kolimator i skicirati ga.

10. Ukratko opisati divergiraju¢i kolimator i skicirati ga. Navesti formulu za stepen umanjenja
ovog kolimatora i objasniti veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

11. Ukratko opisati konvergiraju¢i kolimator i skicirati ga.

12. Navesti osnovne tipove dogažaja koji se mogu detektovati gama kamerom.

13. Navesti osnovne tipove gama kamera u klini£koj upotrebi.

14. Nabrojati osnovne osobine gama kamere. Ukratko objasniti osobinu unutra²nje prostorne
rezolucije gama kamere.

15. Nabrojati osnovne osobine gama kamere. Ukratko objasniti osobinu ekasnosti detekcije
gama kamere.

16. Nabrojati osnovne osobine gama kamere. Ukratko objasniti osobinu energetske rezolucije
gama kamere.

17. Nabrojati osnovne osobine gama kamere. Ukratko objasniti osobinu gama kamere pri velikim
brzinama brojanja.

18. Nabrojati osnovne nedostatke detektora. Ukratko objasniti nedostatak nelinearnosti slike.
19. Nabrojati osnovne nedostatke detektora. Ukratko objasniti nedostatak neuniformnost slike.

20. Nabrojati osnovne nedostatke detektora. Ukratko objasniti tehnike korekcije neuniformnosti
gama kamera.

21. Nabrojati osnovne nedostatke detektora. Ukratko objasniti tehniku pode²avanja gama kamere.

22. Navesti osnovna ograni£enja osobina kolimatora.

23. Navesti formulu za izra£unavanje debljine septe kolimatora kao i veli£ine koje se u njoj
pojavljuju.

24. Navesti formulu za izra£unavanje rezolucije kolimatora kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

25. Objasniti za²to ekasnost kolimatora ne zavisi od udaljenosti izmežu izvora zra£enja i koli-
matora.

26. Navesti formulu za izra£unavanje rezolucije sistema kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

27. Navesti formule za rezoluciju divergiraju¢eg kolimatora, kao i njegovu ekasnost. Navesti
nazive svih veli£ina koje se u tim formulama pojavljuju.

28. Navesti formule za rezoluciju konvergiraju¢eg kolimatora, kao i njegovu ekasnost.

29. Navesti formule za rezoluciju pinhole kolimatora, kao i njegovu ekasnost.

30. Nabrojati standardizirane protokole za mjerenje osobina gama kamere.

31. Navesti osnovnu deniciju kontrasta i objasniti veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

32. Ukratko objasniti princip C-D analize.

33. Ukratko objasnite princip ROC metode.

34. Objasniti skra¢enice TPF, FPF, TNF i FNF.

35. ’ta je sinogram i za ²ta on sluºi?

36. Objasniti pojam prosta (jednostavna) pozadinska projekcija (simple backprojection). Navesti
matemati£ku relaciju za pozadinsku projekciju od N prola, kao i veli£ine koje se u njoj
pojavljuju.

37. ’ta je to FBP? Navesti osnovne korake za njeno provoženje.

38. Za ²ta se koriste rekonstrukcioni lteri i navesti neke tipove.

39. Navesti formulu za Ramp rekonstrukcioni lter kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

40. Navesti formulu za Shepp-Logan rekonstrukcioni lter kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

41. Navesti formulu za Hahn rekonstrukcioni lter kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

42. Objasnite princip ML-EM algoritma.

2
43. ’ta su SPECT sistemi i od £ega se sastoje?

44. Za²to su standardni SPECT sisteme neprakti£ni za snimanje mozga? Nabrojati SPECT
sisteme koji se koriste za snimanje mozga.

45. Ukratko opi²ite SPECT sisteme koji se koriste za snimanje mozga? Nabrojati SPECT sisteme
koji se koriste za snimanje srca.

46. ’ta je osnovni izazov prilikom kori²tenja SPECT sistema za snimanje malih ºivotinja. Koja
se vrsta kolimatora koristi u tu svrhu?

47. Objasnite pojam konjugovanog brojanja kao i razloge njegovog kori²tenja.

48. Objasniti skra¢enicu ACF, navesti njenu formulu i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

49. Navesti relaciju za zapreminsku osjetljivost sistema i objasniti veli£ine koje se u njoj po-
javljuju.

50. Objasniti ²ta je to ACD. ’ta se moºe odrediti pomo¢u ACD mehanizma?

51. Objasnite pojam time-of-ight PET.

52. Navesti i ukratko objasniti dva klju£na faktora koji uti£u na prostornu rezoluciju ACD sis-
tema, a odnose se na proces pozitronske emisije i anihilacije.

53. Skicirati i objasniti pojam efektivna udaljenost pozitrona?

54. Navesti izraz za izra£unavanje rezolucije ACD sistema kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

55. Ukratko objasniti DOI efekat.

56. Navesti formulu za stvarnu brzinu brojanja PET sistema (true coincidence rate) kao i
veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

57. ’ta je to gACD i gdje je najve¢a?

58. Navesti formulu za srednju geometrijsku ekasnost kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

59. Navesti formulu za ekasnost detekcije PET sistema kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

60. Nabrojati osnovne dogažaje u ACD sistemima.

61. Skicirati PET skener cijelog tijela i nazna£iti njegove osnovne elemente.

62. ’ta se naj£e²¢e snima specijaliziranim PET skenerima.

63. Ukratko objasniti princip rada i svrhu PET skenera manjih ºivotinja.

64. Ukratko objasniti 2-D pohranjivanje podataka, kao i razloge uvoženja 3-D pohranjivanja
podataka.

65. Nabrojati korekcione faktore koje je potrebno vr²iti nad podacima dobijenim PET sniman-
jem.

3
66. Za²to i kako se provodi normalizacija podataka kod PET snimanja?

67. Kako se provodi korekcija na slu£ajne dogažaje kod PET snimanja?

68. Kako se provodi korekcija na rasijano zra£enje kod PET snimanja?

69. Kako se provodi korekcija na prigu²enje kod PET snimanja?

70. Kako se izra£unava korekcioni faktor prigu²enja A za par detektora (i, j )?

71. Kako se vr²i korekcija na mrtvo vrijeme?

72. Nabrojati mjerljive parametre neophodne za opis karakteristika PET skenera.

73. ’ta je to NECR i kako se izra£unava?

74. Nabrojati osnovne klini£ke discipline u kojima se koristi PET skeniranje?

75. Ukratko objasnite motivaciju za uvoženje hibridnih sistema.

76. Koja je osnovna prednost tomograje X-zracima?

77. Od £ega su naj£e²¢e izraženi detektori CT skenera?

78. Nabrojati osnovne elemente CT skenera X-zracima?

79. ’ta je to CT broj i u £emu se izraºava? Kako se moºe izra£unati?

80. Ukratko opisati evoluciju SPECT/CT skenera.

81. Kada se pojavio prvi prototip PET/CT skenera?

82. Koja je klju£na prednost hibridnih sistema u pogledu korekcija na prigu²enje i rasijanje?

83. Koji su klju£ni izazovi u proizvodnji hibridnih PET/MRI i SPECT/MRI sistema?

84. Nabrojati osnovne korake procesiranja digitalne slike.

85. Objasniti na£in prikupljanja podataka poznat pod nazivom gated imaging.

86. ’ta predstavljaju skra¢enice ROI i VOI? Kako se one mogu kreirati na klini£koj digitalnoj
slici?

87. ’ta predstavlja skra¢enica TAC i kako se prakti£no kreira?

88. Nabrojati osnovne korake procesiranja klini£ke digitalne slike?

89. ’ta je tracer? Navesti i ukratko objasniti zahtjeve koje mora ispunjavati idealni tracer.

90. ’ta je to odjeljak? Koja su osnovni tipovi odjeljaka?

91. ’ta su to analogni trejseri i navesti primjer istog u nuklearnoj medicini.

92. Navesti formulu za koecijent raspodjele tracera (λ) kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

4
 93. Denisati uks i objasniti njegovu prakti£nu vaºnost u procesu distribucije razli£itih sup-
stanci u ljudskom organizmu.

94. Denisati i objasniti pojam srednje vrijeme prelaza (turnover time).

95. Denisati i objasniti pojam half-time of turnover. Kako se ovo vrijeme moºe izra£unati
onda kada postoji vi²e na£ina izlaska tracera iz odjeljka?

96. Objasnite Fickov princip.

97. Objasniti Renkin-Crone model i navesti njegove nedostatke.

98. Navesti Michaelis-Menten jedna£inu kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

99. Objasnite pojam receptor-ligand analize.

100. Navesti osnovne procedure za prora£un radijacione doze u ciljnom organu iz izvor organa.

101. ’ta je to kumulativna aktivnost i kako se moºe izra£unati?

102. Kako glasi teorem reciprociteta doze?

103. ’ta je to srednja doza po kumulativnoj aktivnosti i kako se izra£unava?

104. Navesti formulu za srednju apsorbovanu dozu kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

105. Navesti formulu za srednju dozu po kumulativnoj aktivnosti kao i veli£ine koje se u njoj
pojavljuju.

106. Navesti formulu za dozu cijelog tijela kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju.

107. Navesti formulu za efektivnu dozu kao i veli£ine koje se u njoj pojavljuju. U kojim jedinicama
se izraºava efektivna doza?

108. Navesti osnovne nedostatke MIRD metode.

109. Nabrojati faktore koji modikuju apsorbovanu dozu.

110. ’ta je to ekspozicija, a ²ta kerma u zraku? Koja je su²tinska razlika izmežu ovih veli£ina?

111. Navesti konverzione formule za ra£unanje kerme iz ekspozicije.

112. Kolika je maksimalna totalna efektivna doza koja se prema preporukama ICRP i NCRP ne
smije pre¢i? Koliki je dubinski dozni ekvivalent prema NRC zahtjevu?

113. Ukratko objasniti ALARA koncept.

114. ’ta je Air Kerma Rate Constant i ukratko objasniti kako se ona moºe iskoristiti za izra£u-
navanje kerme u zraku od emitera gama i x zra£enja?

115. Navesti TDS pravila i ukratko ih komentarisati.

116. Navesti osnovna pravila za izbjegavanje doza internog zra£enja.

5
117. Nabrojati osnovne principe koji se trebaju po²tovati prilikom dizajniranju prostorija sa
izvorima radioaktivnog zra£enja.

118. Navesti osnovne procedure postupanja sa razasutim radioaktivnim materijalom.

119. Navesti osnovne tehnike odlaganja radioaktivnog otpada.

120. ’ta su personalni dozimetri i navesti njihove osnovne tipove.

121. Ukratko objasnite tehniku Wipe Testing i kada se ova tehnika naj£e²¢e koristi.

6
Zadaci:

41
1. Kalij 42 je proizveden u reakciji K(n, γ)42 K. Prirodni kalij sadrºi 6.8%41 K i 93.2%39 K.
42
Kolika je brzina aktivacije K po gramu kalija u termalnom reaktoru gusto¢e uksa neutrona
13 2
od 10 neutrona/cm · s (koristiti sliku 1)?

Figure 1: Radionuklidi aktivirani neutronima od vaºnosti u biologiji i medicini

42
2. Kolika je brzina proizvodnje K iz prethodnog zadatka i kolika je speci£na aktivnost nakon
perioda zra£enja od 3 h (T = 12.4 h)?

3. Izra£unati faktor umanjenja divergiraju¢eg kolimatora debljine 5 cm, ºiºne daljine 45 cm i

izvora 15 cm od kolimatora? Ako je pre£nik detektora 30 cm, kolika je veli£ina slike na ovoj
udaljenosti?

4. Pretpostaviti da je divergiraju¢i kolimator iz prethodnog zadatka inertovan u konvergiraju¢i.

Neka je izvor na udaljenosti 15 cm ispred kolimatora i neka je pre£nik detektora 30 cm. Koliki
je faktor uve¢anja i veli£ina slike na ovoj udaljenosti?

5. Izra£unati debljinu septe potrebne za detekciju niskih energija (150 keV) i srednjih energija
(400 keV) olovnih kolimatora koji imaju pre£nike rupa 0.25 cm i duºine 2.5 cm. Uzeti da
−1 −1
linearni koecijent slabljenja na 150 keV i 400 keV iznose 21.66 cm i 2.49 cm , respektivno.

6. Izra£unati rezoluciju (FWHM) niskoenergetskog kolimatora iz prethodnog zadatka, uzimaju¢i

da je izvor zra£enja na dubinama b = 0 i b = 10 cm te da je debljina septe 0.03 cm.

7. Izra£unati ekasnost g kolimatora iz prethodnog zadatka, uzimaju¢i da su ²upljine heksago-

nalne u heksagonalnom poretku (K = 0.26).

8. Pretpostaviti da pod idealnim uslovima, odreženi radiofarmaceutik iz lezije i zdravog tkiva

produkuje brzine otkucaja Ro i Rl = 1.2Ro , respektivno. Pretpostavimo dalje da je pozadin-
ska brzina otkucaja Rb = Ro pridodana slici. Izra£unati kontrast slike sa i bez dodane
pozadinske aktivnosti.

7
 9. Procijeniti minimalni pre£nik detekcije objekta sa 10% kontrasta, |Cl | = 0.1, u podru£ju slike
pri £emu je pozadinska gusto¢a informacija ID0 = 100 otkucaja/cm2 .

10. Neka je objekat pre£nika 4 cm sa 10%

kontrasta mogu¢e detektovati u prisustvu pozadinske
2
gusto¢e informacije ID0 = 100 otkucaja/cm . Pretpostavite da je dodano pozadinsko zra£enje
2
iste gusto¢e informacije IDb = 100 otkucaja/cm . Procijenite minimalni pre£nik lezije koja
se sada moºe detektovati.

11. Pretpostavimo da se odreženi radionuklid koncentri²e u normalnom tkivu do nivoa koji osig-
2
urava brzinu brojanja od 10cpm/cm po cm debljine tkiva. Pretpostavimo da se u odreženoj
2
vrsti lezije ovaj radionuklid koncentri²e tako da je brzina brojanja 20cpm/cm po cm de-
bljine lezije. Uporedite kontrast, CNR i detektabilnost lezije pre£nika 1 cm u odnosu na
lezije pre£nika 2 cm u normalnom tkivu ukupne debljine 10 cm i vremena snimanja od 1
min. Zanemarite u£inke prigu²enja i udaljenosti od izvora do detektora za ovo poreženje.

12. Neka postoje dva radiofarmaceutika dostupna za studiju. Radiofarmaceutik A generi²e kon-
trast selektivnom apsorpcijom lezije koja je 10 puta ve¢a od apsorpcije u okolnom normalnom
tkivu, dok radiofarmaceutik B generi²e kontrast smanjenjem apsorpcije u istu leziju, na nivo
koji je 1/10 (10%) apsorpcije u okolnom tkivu. Tako je omjer apsorpcije 10: 1 u oba slu£aja.
Pretpostavimo da je lezija debljine 1 cm prisutna u ukupnoj debljini od 10 cm tkiva. Zane-
marivanjem u£inaka prigu²enja i udaljenosti od izvora do detektora, izra£unajte CNR dobiven
s dva radiofarmaceutika. Za oba radiofarmaceutika pretpostavite da unos u normalno tkivo
2
stvara brzinu brojanja 10cpm/cm po centimetru debljine tkiva, dok je vrijeme snimanja 1
min u oba slu£aja.

13. Pretpostaviti da radite sa ECT sistemom prostorne rezolucije FWHM = 1 cm i FOV = 30 cm.
Procijeniti interval uzorkovanja ∆r i broj uglova za snimanje koji bi bili zadovoljavaju¢i da
se postigne navedena rezolucija sistema.

20 cm, koja sadrºi uniformnu raspodjelu aktivnosti,

14. Pretpostaviti da je slika cilindra pre£nika
generisana FBP rekonstrukcijom. Slika je rekonstruisana pomo¢u kvadratne matrice 20 ×
20 cm sa veli£inom piksela 1 × 1 cm. Ukupno 106 otkucaja je prikupljeno za sliku. Izra£u-
nati broj otkucaja potrebnih za rekonstrukciju slike istog SNR po pikselu ako su i interval
uzorkovanja i veli£ina piksela redukovani na 0.5 cm.

15. Razmotriti dvije slike cilindri£nog presjeka pre£nika 20 cm sa ravnomjernom koncentracijom

radioaktivnosti. Jedna slika je planarna, dok je druga generisana FBP rekonstrukcijom sa
ramp lterom. Svaka slika je veli£ine 20 × 20 cm sa veli£inom piksela od 1 × 1 cm i sa ukupno
106 otkucaja za svaku sliku posebno. Izra£unati procentualni nivo ²uma u odnosu na signal,
za svaku od slika.

16. Izvesti jedna£inu za geometrijsku sredinu otkucaja iz tva ta£kasta izvora smje²tena na liniju
koja spaja dva izvora (slika 2) i pokazati za²to se ona ne moºe opisati samo preko po£etnih
otkucaja I01 i I02 te µ i D. Razmotriti kolimator parallel-hole te da tako I01 i I02 ne zavise
od udaljenosti.

17. Kolika je pribliºna prostorna rezolucija u slu£aju FOV pre£nika 30 cm koriste¢i 64 × 64

matricu, a kolika za 128 × 128 matricu? Uzeti da podaci ne sadrºe ²um.

8
 Figure 2: Izvori na liniji izmežu dva detektora.

51
18. Kolika je zapreminska raspodjela RBC-a ako je 1 MBq Cr injektiran u krvni sistem i uzorak
krvi uzet nakon ravnoteºnog perioda (10 minuta) sadrºi 0.2 kBq/mL? Uzeti da je hematokrit
H = 0.4.
19. Kolika je kumulativna aktivnost u jetri u slu£aju injektiranja 100 MBq putem radiofarma-
99m
ceutika Tc sulfat koloida, uzimaju¢i da je 60% injektiranog koloida zadrºano u jetri i da
tu ostaje neodreženo?

99m
20. Neka je 100 MBq radiofarmaceutika Tc injektirano u pacijenta, uz esencijalnu apsorpciju
u plu¢ima. Izra£unati kumulativnu aktivnost u plu¢ima ako se iz plu¢a izlu£i biolo²kim
putem 60% aktivnosti supstanci sa poluºivotom 15 min i 40% aktivnosti sa poluºivotom 30
min.

99m
21. Neka je 100 MBq radiofarmaceutika Tc injektirano u pacijenta, uz esencijalnu apsorpciju
u plu¢ima. Izra£unati kumulativnu aktivnost u plu¢ima ako se iz plu¢a izlu£i biolo²kim
putem 60% aktivnosti supstanci sa poluºivotom 2h i 40% aktivnosti sa poluºivotom 3 h.

22. Radioaktivni gas vremena poluºivota 20 s injektiran je intravenozno. Pojavljuje se u plu¢ima

sa poluvremenom unosa od 30 s i biva izba£en sa biolo²kim vremenom poluºivota od 10 s.
Kolika je kumulativna aktivnost u plu¢ima za injektiranje 250 MBq?

23. Neki radionuklid raspada se emituju¢i β £estice u 100% raspada sa Ēβ = 0.3 MeV. To
je odmah pra¢eno sa 80% raspada uz emisiju γ zraka energije 0.2 MeV i 20% raspada uz
emisiju konverzionih elektrona energije 0.195 MeV i karakteristi£nih zraka energije 0.005
MeV. Odrediti ravnoteºne apsorpcione dozne konstante za emisiju ovog radionuklida?

24. Izra£unati dozu zra£enja koju primi jetra odraslog £ovjeka srednjih godina u slu£aju injek-
99m
tiranja 100 MBq Tc sulfat koloida. Uzeti da je 60% aktivnosti apsorbirano od strane
jetre (LI), 30% slezene (SP) i 10% od strane ko²tane srºi (RM), sa trenutnom apsorp-
cijom bez biolo²kog izbacivanja. Uzeti da je S(LI ← LI) = 3.16 · 10−6 mGy/MBq · sec,
−8
S(LI ← SP) = 7.22 · 10 mGy/MBq · sec i S(LI ← RM) = 8.96 · 10−8 mGy/MBq · sec.
131
25. Odrasla mu²ka osoba tretira se sa I (Tp = 8 dana) u cilju lije£enja hipertireoze. Studije
131
pokazuju da ²titnja£a apsorbuje 60% I uz biolo²ko izlu£enje s periodom 2 dana. Uzimaju¢i
131
da je do apsorpcije do²lo trenutno, izra£unati dozu koju primi ²titnja£a po MBq I?

99m
26. Izra£unati KR na rastojanjima 10 cm i 300 cm od ²price koja sadrºi 1 GBq Tc (Γ =
0.0141mGy · m2 /GBq · hr).