VELEUČILIŠTE S PRAVOM JAVNOSTI

BALTAZAR ADAM KRČELIĆ, ZAPREŠIĆ

Nezaposlenost u svijetu

Seminarski rad

Kolegij: Makroekonomija Studentice:

Mentor:

Status: Izvanredni

Zaprešić, studeni 2022.

Sadržaj
UVOD ...................................................................................................................................... 1

1. NEZAPOSLENOST ........................................................................................................... 2
1.1. Kako se mjeri nezasposlenost .............................................................................................
1.2. Uzroci i vrste nezaposlenosti ....................................................................................... 6

2. PLATNA BILANCA REPUBLIKE HRVATSKE.............................................................. 9

2.1. Primjena priručnika BPM6 ................................................................................................
12
2.2. Platna bilanca – svodna tablica ..........................................................................................
14
2.3. Platna bilanca – robe i usluge.............................................................................................
15
2.4. Platna bilanca – primarni i sekundarni dohodak ................................................................
17
2.5. Platna bilanca – izravna i portfeljna ulaganja ....................................................................
18
2.6. Platna bilanca – ostala ulaganja .........................................................................................
20

3. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 22
Popis literature........................................................................................................................ 23
Popis slika .............................................................................................................................. 24
Popis tablica ...........................................................................................................................
241
UVOD

Tema ovog seminarskog rada je nezaposlenost u svijetu. Govoriti ćemo o tome što je
nezaposlenosti, o vrstama nezaposlenosti, o utjecaju na društvo u globalu, ekonomiju kao i o
samom utjecaju na osobu, pojedinca i na njegovu obitelj.
Pokazati ćemo da je nezaposlenost neravnomjerno raspoređena.
*Pokazatelj sreće.
*Promjena agregatne potražnje utječe na nezaposlenost
1. NEZAPOSLENOST

1.1. Tko su nezaposlene osobe?

Nezaposlenom osobom smatramo osobu sposobnu za rad, stariju od 16 godina, koja ne može
naći zaposlenje primjereno svojim sposobnostima i stupnju obrazovanja. Jednako tako,
nezaposlenim smatramo i osobe koje ne rade puno radno vrijeme te traže adekvatan posao.
Postoje i radno sposobne osobe koje ne traže posao (studenti, domaćice), strani državljani bez
radnih dozvala, umirovljenici, oni se ne smatraju nezaposlenima.
Nezaposlenost uz bruto domaći proizvod (BDP), inflaciju, platnu bilancu, javni i privatni dug
spada u glavne makroekonomske varijable.

1.2. Kako se mjeri nezasposlenost?

Stupanje nazaposlenosti neke zemlje obično se mjeri omjerom nezaposlenih prema ukupnoj
radnoj snazi te zemlje. Ukupna radna snaga je zbor zaposlenih i nezaposlenih osoba.

Imamo četiri vrste nezaposlenosti, to su:

- Frikcijska
- Strukturna
- Ciklička
- Sezonska
1.2.1. Frikcijska nezaposlenost je posljedica kretanja ljudi i mijenjanja mjesta rada i života u
potrazi za boljim zaposlenjem. Često su takvi ljudi dobrovoljno nezaposleni.

1.2.2. Strukturna nezaposlenost predstavlja odnos između ponude i potraženje za poslovima

2. Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i potražnje za radnicima.

Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za
nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo. Ukazuje na nesklad u
ponudi i potražnji za radnicima zbog toga što određeni sektori tehnološki zastarijevaju, a
drugi se brže razvijaju i potražnja za jednom vrstom rada se smanjuje istodobno kada se za
drugom vrstom rada povećava (npr. radnici u brodogradilištu).

2.1.1.
2.1.2. Ciklička
2.1.3. Sezonska
2.1.4.

3. Strukturna
4. Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i potražnje za radnicima.
Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za
nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo. Ukazuje na nesklad u
ponudi i potražnji za radnicima zbog toga što određeni sektori tehnološki zastarijevaju, a
drugi se brže razvijaju i potražnja za jednom vrstom rada se smanjuje istodobno kada se za
drugom vrstom rada povećava (npr. radnici u brodogradilištu).

5. Sezonska

Ciklička
Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja
i output padaju, nezaposlenost raste praktički svuda. Na primjer u recesiji cjelokupna potražnja za
radom pada i nezaposlenost raste u svim sektorima i regijama.
Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:

 Dobrovoljnu nezaposlenost - Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele

raditi po aktualnim tržišnim nadnicama.
 Prisilnu nezaposlenost - Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za
nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu pronaći posao.

platna bilanca RH. Platna bilanca je statističko izvješće o ekonomskim transakcijama

rezidenata i ne rezidenata jedne zemlje. Rezidenti neke zemlje su fizičke i pravne osobe koje
na području te zemlje imaju prebivalište i koje se nalaze na njenom ekonomskom teritoriju i u
toj zemlji imaju interes. Ne rezident neke zemlje su fizičke i pravne osobe koje u toj zemlji
nemaju prebivalište, ali u toj državi imaju ekonomski interes
 Psihološki aspekti nezaposlenosti - uvodne napomene urednika (izvor
SIHOLOŠKI ASPEKTI NEZAPOSLENOSTI
zbornik radova XII. ljetne škole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u
Zagrebu Silba, 2002

Gubitak posla nije samo ekonomski problem za pojedinca budući da rad ima mnogostruku funkciju u
čovjekovu životu (vidi npr. Šverko, 1991). Osim ekonomske sigurnosti rad omogućuje socijalnu
interakciju, strukturira pojedinčevo vrijeme, izvor je identiteta i samopoštovanja pojedinca,
ponekad i samoaktualizacije. Upravo zbog toga što onemogućuje zadovoljenje ovih latentnih
funkcija rada, nezaposlenost ima pogubne socijalne i psihološke učinke (Jahoda, 1982).

U razvijenom svijetu psihološki učinci nezaposlenosti istražuju se već dugi niz godina. Prva
istraživanja, potaknuta Velikom ekonomskom krizom, provedena su još 1930-ih godina (npr. Bakke,
1933; Eisemberg i Lazarsfeld, 1938; Jahoda, Lazarsfeld i Zeisel, 1933/1972). No glavnina spoznaja
dobivena je u novije vrijeme, osobito u 1980-ima kad je novi ciklički porast nezaposlenosti u
razvijenom svijetu pojačao interes istraživača i kreatora socijalne politike za psihološke aspekte
nezaposlenosti. Provedena su brojna istraživanja, a njihovi nalazi sažeti su u preglednim radovima
(npr. Fryer i Payne, 1986; Hanisch, 1999; Kasl, Rodriguez i Lasch, 1998; Price, Friedland i Vinokur,
1998; Waters, 2000) i u nekoliko zapaženih knjiga (Feather, 1990; Jahoda, 1982; Leanna i Feldman,
1992; O'Brien, 1986; War, 1987). Provedena istraživanja nedvojbeno su pokazala da nezaposlenost
uzrokuje ozbiljne psihološke posljedice - smanjeno životno zadovoljstvo, osjećaj bespomoćnosti,
gubitak identiteta i samopouzdanja te narušeno psihičko i fizičko zdravlje. Istraživanja su ustanovila
i različite načine suočavanja pojedinaca s gubitkom posla te ključne posredujuće varijable
(psihološke, demografske i situacijske) koje moderiraju psihološke učinke gubitka posla. Dobivene
spoznaje imaju značajne implikacije i za praktične mjere socijalne politike.

Nezaposlenost je veliki problem u današnjoj Hrvatskoj: tijekom 90-ih rasla je gotovo

eksponencijalno. U vrijeme kada je ova knjiga nastajala, u Hrvatskoj je bilo 375 795 nezaposlenih, a
stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 21,8 %. Unatoč takvim dramatičnim razmjerima
nezaposlenosti u nas se malo zna o tome kako ljudi podnose njeno breme, što osjećaju, na kakvu se
socijalnu potporu oslanjanju i što sve poduzimaju kako bi svoj status promijenili.

Ustvari, u nas ni nema sustavnog uvida u psihološke učinke nezaposlenosti. Cjelokupna javna
rasprava, prilozi u medijima i radovi u stručnoj periodici bave se uglavnom razmjerima i uzrocima
nezaposlenosti te mogućim mjerama za njeno suzbijanje, a usmjereni su isključivo na socijetalnu
razinu i makroekonomske aspekte. Socijalne i psihološke implikacije nezaposlenosti se zanemaruju
ili se naprosto tretiraju kao neizbježna datost. Proklamirani ekonomski ciljevi gube tako svoj
instrumentalni smisao i postaju sami sebi konačnom svrhom.

Visoka stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i njezin rast posljedica su dezintegracije šireg ekonomskog
sustava do koje je došlo zbog tranzicije i rata (Dujšin, 1999). Pritom su loša makroekonomska
politika i odgađanje strukturnih reformi (Škare, 2001) pogodovali niskoj stopi gospodarskog rasta
koja ne omogućuje otvaranje većeg broja radnih mjesta. Stoga se svojim najvećim dijelom
nezaposlenost u Hrvatskoj može označiti kao stagnacijska. Njeno realno smanjivanje može se postići
samo efikasnim mjerama makroekonomske politike koje će dovesti do gospodarskog rasta. Takvih
mjera zasad nema i vrlo je vjerojatno da se nezaposlenost u nas neće osjetno smanjiti u dogledno
vrijeme. U takvoj situaciji na važnosti dobivaju mjere tzv. aktivne politike tržišta rada
(vidi Kerovec, 1997), kao i tzv. pasivne mjere kojima se nastoji olakšati položaj nezaposlenih. Za
učinkovitu primjenu ovih mjera, važno je dobro poznavati psihosocijalne karakteristike nezaposlenih
kao i socijalne i psihološke učinke nezaposlenosti. To nas potaklo naš interes prema psihološkim
aspektima nezaposlenosti.

Ova publikacija donosi 22 priloga o različitim aspektima nezaposlenosti koje su pripremili studenti
psihologije - sudionici 12. Ljetne škole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu, održane na Silbi od 27. 9. do 5. 10. 2002. godine. Škola je bila posvećena
psihološkim aspektima nezaposlenosti, a tekstovi koji slijede rezultat su višemjesečnog proučavanja
literature iz ovog područja.

Smatrali smo da je psihološke aspekte nezaposlenosti moguće potpunije sagledati samo ako se
problem nezaposlenosti sagleda u svim njegovim aspektima. Naš odabir ključnih aspekata
nezaposlenosti odražava pet tematskih cjelina ove knjige: (1) Mjerenje i razmjeri nezaposlenosti;
(2) Uzroci nezaposlenosti; (3) Psihološke i socijalne posljedice nezaposlenosti; (4) Suočavanje
pojedinca s nezaposlenošću i (5) Suzbijanje nezaposlenosti. Po tematskoj raznovrsnosti i sadržajnoj
širini, ovo je svakako najpotpunija u nas objavljena publikacija o problemima nezaposlenosti. Svako
poglavlje predstavlja jedinstvenu sintezu odabranog dijela spoznaja i autorski je prilog
razumijevanju fenomena nezaposlenosti. Brojnim uredničkim sugestijama i intervencijama trudili
smo se, a nadamo se i uspjeli, postići zavidnu razinu kvalitete svih objavljenih priloga. Stoga, iako
je riječ o mladim autorima - studentima koji se još nalaze u procesu svog stručnog formiranja -
zainteresirani čitatelj naći će u ovim prilozima mnoge zanimljive informacije i spoznaje. -
***************

Crveno – 2021.; plavo – 2022.

Crveno žene plavo muškarci

Slika 1. Državni zavod za statistiku