Professional Documents
Culture Documents
Povjest Radna
Povjest Radna
Količina vode na Zemlji je stalna, ne mijenja se, već se mijenja samo njezino mjesto i
agregatno stanje u kojem se nalazi.
Sunčeve zrake zagrijavaju vodu. Voda prelazi u vodenu paru i izdiže se zato jer je topli
zrak lakši. Izdizanjem dolazi do hlađenja vodene pare, ona prelazi opet u tekuće
stanje, pretvara se u padaline ( kiša, snijeg, tuča) i vraća se na Zemljinu površinu.
Najviše vode ispari s oceana, a na njih padne i najveći dio padalina.
Voda koja padalinama dospije na kopno dijelom: a.) ispari
b.) otječe površinom kopna u
rijekama koje se slijevaju u mora
i oceane
c.) ode u podzemlje od kuda
opskrbljuje rijeke i jezera
Rijeke se ulijevaju u mora i oceane odakle opet voda ponovno isparava i tako se
kruženje nastavlja.
KRUŽNI TOK VODE ILI HIDROLOŠKI CIKLUS
ZNAČENJE VODE
SVOJSTVA MORA
1. SLANOST ILI SALINITET - količina otopljenih soli u vodi
- prosječna količina soli u 1 litri morske vode je 35 grama
-salinitet ovisi o: → geografskom položaju mora
→ isparavanju
→ količini padalina
→ pritjecanju slatke vode s kopna
- Mrtvo more najslanije
- Jadransko more 38‰ (promili)
GIBANJA MORA
1. VALOVI - vjetar uzrokuje valove
- najveći valovi čak do 25 m u oceanima
- TSUNAMI- potresni val velike snage i visine
3. MORSKE STRUJE - stalna gibanja mora koja nastaju zbog stalnih odnosno
planetarnih vjetrova, rotacije Zemlje, razlike u slanoći, razlike u
temperaturi, privlačne sile Mjeseca i ulijevanja rijeka u mora
BOGATSTVO MORA:
1. planktoni, ribe
2. sol
3. dobivanje pitke vode procesom desalinizacije
4. nafta i plin
5. iskorištavanje za turizam
6. gradovi i luke na obalama
7. more kao prometni put
VODE NA KOPNU
1. PODZEMNE VODE
- voda koja se procjeđuje kroz tlo do nepropusnog sloja
- nazivamo je i voda temeljnica
- do podzemnih voda dolazi se bušenjem
- u sušnim područjima duboko kopani bunari zovu se arteški bunari
2. TEKUĆICE
- teku površinom kopna
- rijeke i potoci
- teku od izvora iz viših predjela ka ušću u nižim predjelima reljefa
- teku udubljenjem koje zovemo korito
- izvor je početak tekućice , a ušće je kraj tekućice koja se ulijeva u: 1. drugu rijeku
2. more ili ocean
3. jezero
GORNJI TOK- predstavlja izvor
-rijeka je brza, ima ravan tok, taloži šljunak
SREDNJI TOK- rijeka je sporija, ima krivudavi tok (meandrira), taloži pijesak
DONJI TOK- rijeka je spora, ima krivudavi tok, taloži mulj
-u donjem toku je ušće koje može biti:
a.) ESTUARIJ- lijevkasto ušće-riječno ušće koje se proširuje
b.) DELTA- u obliku lepeze sa velikim količinama nanosa
● SLIV ILI SLIJEV → je područje s kojeg se tekućice slijevaju prema jednom jezeru ili moru
● PRITOCI → potoci ili manje rijeke koje se ulijevaju u veću rijeku
● PORJEČJE → rijeka sa svojim pritocima
● RIJEČNA MREŽA → rijeke sa svim svojim pritocima na nekom području
3. STAJAĆICE
- vode koje ne teku
- jezera, močvare i bare
a.)PRIRODNA
1. TEKTONSKA JEZERA
-velika i duboka
-nastala tektonskim spuštanjem Zemljine kore
-Bajkalsko jezero- najdublje jezero na Zemlji
2. VULKANSKA JEZERA
-nastala u kraterima vulkana
3. RIJEČNA JEZERA
-karakteristična za nizinska područja
- puno uz rijeku Volgu
4. KRŠKA JEZERA
-nastaju potapanjem ponikva ili polja u kršu
-u Hrvatskoj Crveno i Modro jezero te Vransko jezero na Cresu
5. LEDENJAČKA JEZERA
-nastala radom i otapanjem leda
-u visokim planinama
- u Austriji, Švicarskoj, Italiji, Finskoj, Kanadi
- najveća Velika jezera u Sjevernoj Americi
b.)UMJETNA
- napravio čovjek
- koriste se za navodnjavanje, uzgoj riba, dobivanje električne energije, turizam,
rekreaciju
● MOČVARE I BARE - jezera koja postupno nestaju zbog nanošenja materijala kao što
je pijesak, šljunak itd. koji se taloži na dnu i zatrpava jezero
- u Hrvatskoj Kopački rit i Lonjsko polje
- ljudi isušuju močvare kako bi dobili obradive i građevinske površine