Srednja škola Ivanec PROMJENE KLIME I GLOBALNO ZATOPLJENJE Albert Košić, 3.

G2

KLIMATSKE PROMJENE TIJEKOM GEOLOŠKE PROŠLOSTI

KLIMA – prosječno stanje atmosphere nad nekim područjem podložna promjenama kroz
određeno vremensko razdoblje
PROMJENA KLIME – termin koji obuhvaća sve oblike nepostojanosti klime
KLIMATSKA FLUKTUACIJA Pravilna ili nepravilna sistemska promjena klime.
KLIMATSKA OSCILACIJA Pravilna fluktuacija.
Znanost koja se bavi klimatskim promjenama tijekom
PALEOKLIMATOLOGIJA
geološke prošlosti.
Razdoblje u kojem meteorološkim instrumentima pratimo
klimatske elemente (mogućnost usporedbe zbog
INSTRUMENTALNI PERIOD
baždarenosti instrumenata prema međunarodnim
kriterijima.)

KLIMATSKE PROMJENE TIJEKOM KVARTARA

Holocen 11 700 godina
KVARTAR
Pleistocen 2,6 milijuna godina
 Kraj pliocena  ledeno doba koje se nastavlja tijekom kvartara
 GLACIJALI – kontinentalne oledbe
 Niža morska razina (REGRESIJA) – zarobljena voda u ledenim pokrovima
 Na području Sjeverne Amerike je zabilježeno samo četiri glacijala
 INTERGLACIJALI – kontinentalne oledbe izostaju
 Viša morska razina (TRANSGRESIJA) – posljedica taljenja leda (postojanje
ledenih pokrova na Antarktici i Grenlandu)
GLACIJALI U ALPAMA
1. DONAU 2. GÜNZ 3. MINDEL 4. RISS 5. WÜRM
UZROCI PLEISTOCENSKIH GLACIJACIJA
MILANKOVIĆEVI CIKLUSI – teorija koja govori da se ciklično mijenjaju tri orbitalna
parametra Zemlje koja dovode do različitog intenziteta Sunčeva zračenja na različitim
dijelovima te samim time do različitog zagrijavanja planeta
1. NAGIB OSI ZEMLJINE ROTACIJE
2. PROMJENA OBLIKA ZEMLJINE PUTANJE OKO SUNCA
 Perihel (3.1.) i afel (4.7.)
3. OSNA PRECESIJA
 Promjena smjera Zemljine osi u odnosu na Zvijezde
WÜRMSKA GLACIJACIJA
 Postepen pad temperature  stvaranje leda na sjevernoameričkom i euroazijskom
kopnu
 Postepeno zahlađenje klime  stvoreni optimalni uvjeti za stvaranje leda  brzo širenje
 Led s visokim albedom (moć odbijanja svjetlosti)  reflekcija velikog djela Sunčeve
svjetlosti i daljnjeg snižavanja temperature zraka
 Temperatura mora biti dovoljno niska, ali i visoka da bi održala vlažnost zraka i obilne
padaline
 Faza ekspanzije ledenog pokrova i faza recesije (povlačenja) leda
1
 Srednja škola Ivanec PROMJENE KLIME I GLOBALNO ZATOPLJENJE Albert Košić, 3.G2
 Prije 11 800 godina  potpun nestanak ledenog pokrova u Sjevernoj Americi i
Euroaziji, a zadržali su se Grenlandski i Antarktički pokrovi  prijelaz iz
pleistocena u holocen
KLIMA U HOLOCENU
 Slična klimi pleistocenskih glacijala, ali hladnija
 Generalno topla klima  izmjene toplijih i hladnijih razdoblja
 Započinje općim porastom temperature i deglacijacijom kopna
 ATLANTSKI KLIMATSKI OPTIMUM – porast temperature do maksimuma
 Vrijeme ugodne i povoljne klime
 Ljetne temperature su prosjecno 2-4C više nego na sjevernoj hemisferi
 Traje vlažno razdoblje na sjeveru Afrike i u Jugozapadnoj Aziji, a Sahara je bila
naseljeno područje ugodno za život
 OPĆE POGORŠANJE KLIME (5. st.) – poveziva sa seobom naroda
 SEKUNDARNI KLIMATSKI OPTIMUM (SUBATLANTIK) – povoljno klimatsko razdoblje
 Općenito topli period, ali postoje podaci o izrazito hladnim zimama
 LABILNOST KLIME – slijedi nakon klimatskog optimuma
 U Europi su česte izmjene poplava i suša te hladnih i blagih zima
 Postupno pogoršanje klime, iako nije kontinuirano nepovoljna
 MALO LEDENO DOBA – hladno razbolje od 1400. g. – 1850. g.
 Izrazito hladne zime u Europi, a ledenjaci su se spustili najniže nakon würmske
glacijacije
 Porast površine zaleđenog mora u polarnim prostorima
 Krajem 19. st. ledenjaci se povlaće na sjever i klima postaje toplija
 KLIMA U SUVREMENO DOBA - TENDENCIJA OPĆEG PORASTA TEMPERATURE,
19. st.

PRIRODNI UZROCI KLIMATSKIH PROMJENA

KLIMA – prosječno stanje atmosphere nad nekim područjem podložna promjenama kroz
određeno vremensko razdoblje
PROMJENA KLIME – termin koji obuhvaća sve oblike nepostojanosti klime
PROMJENE U SASTAVU ATMOSFERE
 ATMOSFERA – plinoviti omotač koji se sastoji od mješavine plinova
 U geološkoj prošlosti postojala su razdoblja intenzivne vulkanske aktivnosti
 Osim magme se izbija ogromna količina vulkanske prašine koja uzrokuje porast
temperature zbog apsorpcije Sunčeve radijacije te sprječava gubitam topline s
površine zemlje, a visoka koncentracija prašine u atmosferi sprječava prodor
Sunčeve kratkovalne radijacije do Zemljine površine
 Određeni plinovi apsorbiraju terestričke dugovalne radijacje dok lako propuštaju
kratkovalnu radijaciju koje nazivamo stakleničkim plinovima
 NAJPOZNATIJI STAKLENIČKI PLINOVI – vodena para i ugljilni dioksid
 Viša koncentracija vodene pare u zraku = viša temperatura zraka
 TEKTONIKA PLOČA – kretanje litosfernih ploča
 promjena položaja kontinenata, orogeneze i smjer morskih struja
2
 Srednja škola Ivanec PROMJENE KLIME I GLOBALNO ZATOPLJENJE Albert Košić, 3.G2

INTENZITET SUNČEVA ZRAČENJA

 Nije konstantan
 SUNČEVE PJEGE – tamnija i hladnija područja na površini Sunca
 Pojavljuju se u ciklusima
 Uzrokuju jači intenzitet Sunčeva zračenja

ANTROPOGENI UTJECAJ NA KLIMU

 Ugljikov dioksid, metan, dušikov oksid i klorofluorougljici
 Na vodenu paru ne utječe čovjek
 Ljudske aktivnosti najviše pridonose koncentraciji ugljikova dioksida u atmosferi
UGLJIKOV DIOKSID METAN DUŠIKOV OKSID KLORFLUORUGLJICI
Izgaranje fosilnih Upotreba prirodnog Izgaranje fosilnih Rashladna tehnika,
goriva (elektrane, plina goriva, intenzivna pogonsko sredstvo u
zračni promet), poljoprivreda i bocama pod tlakom -
krčenje šuma kemijska industrija freoni
 AEROSOLI – sitne čestice koje reflektiraju Sunčevo zračenje  hlađenje
 Pojava može biti prirodno uzrokovana, poput ispuhivanja čestica vjetrom u pustinjama,
vulkanskim erupcijama ili šumskim požarima, a antropogeni jesu izgaranje fosilnih goriva
i industrija
KISELE PADALINE I OCEANI
 KISELA PADALINA – padalina čija je pH vrijednost ispod pet
 Do snižavanja pH vrijednosti dovode dušikovi i sumporovi oksidi
 Uništavaju vegetaciju, arhitekturu i povećavaju kiselost svjetskog mora
OZONSKE RUPE
 Ozonski omotač  stratosfera - štiti Zemlju od UV zraka
 CFC plinovi uništavaju ozonski omotač
 Prva rupa je otkrivena 1985. godine iznad Antarktike
 PROTOKOL U MONTREALU (1987. g.) – smanjenje proizvodnje freona za 50%
 Oštećenja ozona od freona je gotovo obustavljena

UTJECAJ GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA ATMOSFERSKE PROCESE

 GLOBALNO ZATOPLJENJE – postupno zagrijavanje donjih slojeva atmosfere
uzrokovano stakleničkim učinkom
 PROTOKOL U KYOTU (1977. g.) – cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova

UTJECAJ GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA KRIOSFERU I HIDROSFERU

 KRIOSFERA - svi ledeni pokrovi, ledenjaci, led u moru, snijeg i permafrost na Zemlji
 Razlike u topljenju ledenjaka na sjevernoj i južnoj hemisferi te smanjenje površine
permafrosta na području Arktika
RAZINA SVJETSKOG MORA
 Promjene kroz geološku prošlost  promjena rasporeda kopna i mora, izmjena
razdoblja glacijala i interglacijala
3
 Srednja škola Ivanec PROMJENE KLIME I GLOBALNO ZATOPLJENJE Albert Košić, 3.G2
 Promjena razine svjetskog mora u suvremeno doba: termalna ekspanzija oceanske
vode, izdizanje Zemljine kore zbog izostatske ravnoteže i topljenje leda
 Porast za 50cm do kraja 21. st.
ZALIHE PITKE VODE
 Globalno zatopljenje  suha ljeta pojačana evaporacija  smanjeno prihranjivanje
podzemnih voda
 Sve češći klimatski ekstremi
 Porast broja svjetskog stanovništva

UTJECAJ GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA ŽIVOT NA ZEMLJI

 IZUMIRANJE: smanjenje bioraznolikosti
 MIGRACIJE: preseljenje vegetacijskih zona
UTJECAJ NA POLJOPRIVREDU
 Negativan utjecaj klimatskih ekstrema na poljoprivredu
 Velike regionalne razlike:
 Porast proizvodnje u razvijenim državama
 Pad proizvodnje u slabije razvijenim državama  migracije
 Produbljivanje razlika između bogatih i siromašnih
UTJECAJ NA ZDRAVLJE ČOVJEKA
 Negativan utjecaj klimatskih ekstrema  toplinski valovi  razvoj različitih bolesti 
kvalitetna zdravstvena infrastruktura  lakša prilagodba razvijenih, teže posljedice za
nerazvijene

AKTIVNOSTI ZAJEDNICE ZA SMANJENJE ANTROPOGENOG UTJECAJA NA

KLIMATSKE PROMJENE
 WMO  Međuvladino tijelo za klimatske promjene, 1988. g.
 Rio de Janeiro, 1992.: Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime
 CILJ: smanjenje i stabilizacija klimatskih promjena
 KRATKOROČNI CILJ: smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2000. na razinu
iz 1990. g. – NIJE ISPUNJEN – KYOTSKI PROTOKOL (kontriola emisije šest
stakleničkih plinova, stupi na snagu 2005. g., a SAD ga ne potpisuje
 DUGOROČNI CILJ: stabilizacija koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi da
se omogući dovoljno vremena ekosistemima na prilagodbu novonastalim
klimastkim uvjetima
 PARIŠKI SPORAZUM (2016. g.) – definiran akcijski plan za ograničavanje globalnog
zatopljenja od maksimalno 2C, osiguravanje opskrbe hranom, borba protiv klimatskih
promjena, razvoj “zelenih” tehnologija i pomaganje slabijim državama u razvitku 
nepostojeća penalizacija!
 Trebamo smanjiti deforestaciju – obnavljati šume, pravilno reciklirati otpad, štedjeti
energiju, koristiti obnovljive izvore energije…