Mjerenje kapaciteta pluća

Zagreb, XV. gimnazija

Marin Marinić
17.10.2023.
 Sažetak
Ovom vježbom izmjerit ćemo svoj vitalni kapacitet, rezidualni volumen i respiracijski volumen
pluća pomoću par metoda. Rezultate ćemo zapisati u tablicu. Dobivene rezultate ćemo
uspoređivati sa prosječnim rezultatima našeg spola, suprotnog spola i nesportašem.

Uvod
U prvoj metodi vitalni kapacitet, rezidualni volumen i respiracijski volumen određivat ćemo
pomoću balona. Vitalni kapacitet je volumen zraka koji izdahnemo nakon maksimalnog
udaha, rezidualni volumen je volumen zraka koji ostaje u plućima nakon našeg maksimalnog
izdaha, a respiracijski volumen je volumen zraka koji izdahnemo pri normalnom disanju. U
drugoj metodi koristit ćemo formulu BSA (body surface area), a u trećoj mjerač vršnog
protoka zraka koji se koristi u medicinske svrhe (astma). Dobivene rezultate zapisat ćemo u
tablice i usporediti s prosjekom našeg spola, suprotnog spola i nesportašem

Metode
Prva metoda
Materijali: balon i dva ravnala
Kako bi izmjerili vitalni kapacitet moramo udahnuti najviše zraka što možemo i forsirano
izdahnuti što više zraka u balon kako bi ga što više napumpali. Kada smo to učinili držimo
balon zatvoren i izmjerimo mu dijametar pomoću dva ravnala te ga zapišemo u tablicu.
Pomoću Grafa 1 u tablicu napišemo odgovarajući volumen pluća kojeg smo iščitali ovisno o
dijametru (ponoviti radnju 3 puta). Za respiracijski kapacitet pluća normalno ćemo uzdahnuti
i izdahnuti u balon te napraviti sve kao i za vitalni kapacitet. Za rezidualni volumen izdahnut
ćemo onoliko zraka koliko maksimalno možemo i ono što nam ostane u plućima izdahnuti u
balon, napraviti sve kao i prva dva puta.

Slika 1: Kako izmjeriti dijametar balona Slika 1: Graf ovisnosti vitalnog kapaciteta o dijametru balona
Druga metoda
U drugoj metodi koristit ćemo formulu BSA (body surface area). Nju su napravili znanstvenici
kroz istraživanja o tome da je kapacitet pluća osobe proporcionalan površini tijela. Ima dosta
formula za izračun BSA, a mi koristimo Mosteller formulu. Vitalni kapacitet dobijemo kada
BSA pomnožimo s 2500 (muškarci) ili 2000 (žene). Upišemo dobivene vrijednosti u tablicu.
Treća metoda
Materijali: peakflowmeter (mjerač vršnog protoka zraka)
U trećoj metodi koristit ćemo mjerač vršnog protoka zraka. On mjeri protok i brzinu zraka iz
pluća i koristi se za praćenje astme. Udahnut ćemo maksimalno i njega prisloniti na usne te
izdahnuti forsirano.

Rezultati
1.metoda
Tablica 1: prosjek rezultata muškaraca, žena i nesportaša (vitalni kapacitet)

Prosječni rezultat Prosječni rezultat Prosječni rezultat kolege

muškarca/cm3 žene/cm3 nesportaša/cm3

5000 4000 2507

Tablica 2: rezultati mjerenja vitalnog kapaciteta pomoću balona

Broj mjerenja d balona/cm V balona/cm-3

1. 15.1 1750
2. 16.0 2125
3. 16.5 2375
Srednja vrijednost 15.9 2083
Tablica 3: prosjek respiracijskog kapaciteta pluća muškaraca i žena

Prosječni rezultat Prosječni rezultat

muškarca/cm3 žene/cm3

1200 1000

Tablica 4: rezultati respiracijskog kapaciteta pluća pomoću balonom

Broj mjerenja d balona/cm3 V balona/cm3

1. 13.0 1125
2. 13.3 1250
3. 14.8 1500
Srednja vrijednost 13.7 1300
Tablica 5: prosjek rezidualnog kapaciteta pluća muškaraca i žena

Prosječni rezultat Prosječni rezultat

muškarca/cm3 žene/cm3

525 475

Tablica 6: rezultati rezidualnog kapaciteta pluća pomoću balona

Broj mjerenja d balona/cm3 V balona/cm3

1. 10 500
2. 13 1125
3. 11.2 700
Srednja vrijednost 11.4 775

2.metoda

BSA(m2)=
√ visina∗težina
3600
=
√ 166 cm∗60 kg
3600
=1.66

Vitalni kapacitet pluća prema BSA= BSA*2500= 4150 cm3

3.metoda
Tablica 7: rezultati mjerenja mjeračem vršnog protoka

Broj mjerenja Vršni protok/ (l/min)

1. 500
2. 580
3. 550
Srednja vrijednost 543

Tablica 8: prosjek rezultata nesportaša (mjerač vršnog protoka)

Prosječni rezultat kolege Prosječni rezultat Prosječni rezultat

nesportaša/ (l/min) muškarca/(l/min) muškarca/(l/min)
470 500 400

Rasprava
Moj prosjek rezultata vitalnog kapaciteta pluća koje smo izmjerili pomoću balona skroz su
ispod prosjeka. Nemam nekih medicinskih problema pa je najvjerojatnije naša metoda
neprecizna. To možemo i vidjeti zbog toga što naš kolega nesportaš ima veći volumni
kapacitet od nas, što nije bilo za očekivati jer sportaši ima bolje razvijen dišni sustav kako bi
mogli izvršavati svoje treninge. Potvrda da je metoda neprecizna dolazi i kada mjerimo vitalni
kapacitet pluća preko mjerača vršnog protoka. Rezultati tih mjerenja pokazuju da ja kao
sportaš imam veći vitalni kapacitet od prosječnog muškarca, žene ili nesportaša. Također moj
prosjek upada u prosjek drugih sportaša. Rezultati respiracijski kapaciteta su iznad prosjeka
muškaraca i žena, što se očekivalo jer sam ja sportaš. Rezultati rezidualnog volumena također
su iznad prosjeka. Metoda sa BSA formulom stavlja me iznad prosjeka žena i ispod prosjeka
muškaraca. Takav rezultat je očekivan s obzirom na moju težinu i visinu, i drugačiji je od
ostalih rezultata, jer nije uzeto u obzir tko je sportaš, a tko nije.

Evaluacija metode
Metoda sa balonom je vrlo neprecizna, što smo zaključili vrlo netipičnim rezultatima za vitalni
kapacitet. Moguće je da je tijekom puhanja dio zraka otišao izvan balona, dok smo mjerili
balon mogli smo ga stisnuti ravnalom i tako smanjiti dijametar. Također je mali dio zraka
mogao izaći iz balona dok smo držali otvor rukama. Rezultati bi bili pouzdaniji kada bi
napravili više mjerenja, kada bi imali više mjerenja za precizno mjerenje balona i po jedan
balon za svaki izdah. Rezultati dobiveni BSA formulom također nisu pouzdani, formula ne
uzima u obzir je li neka osoba sportaš ili ne. Tako je mene zbog visine i težine svrstala skroz
ispod prosječnog muškarca, no to bi i imalo smisla kad bi ja bio nesportaš. Tako da mislim da
je BSA formula preciznija za nesportaše. Rezultati dobiveni peakflowmeterom najpouzdaniji
su rezultati jer sprava puno preciznije mjeri brzinu i količinu zraka koju izdahnemo. Također
otvor je puno optimalniji nego kod balona pa će veći postotak zraka ući u njega.

Zaključak
Zaključujemo da kapacitet pluća ovisi o spolu i o tome je li osoba sportaš ili nesportaš.
Muškarci imaju veći kapacitet pluća od žena, a sportaši imaju veći od nesportaša. To je bilo
očekivano i dobili smo takve rezultate osim u jednom mjerenju gdje je metoda vrlo
neprecizna. Zaključili smo da visina i težina također ovise o volumnom kapacitet i u pravilu
što je osoba viša ima veći volumni kapacitet (naravno postoje odstupanja). Također naša
najpouzdanija metoda je pomoću peakflowmetra.

Dodatni zadatak

Slika 2: ovisnost vitalnog kapaciteta o danima treniranja

1. Vidimo da je vitalni kapacitet na početku bio 4800, a na kraju eksperimenta 5260.
Zaključujemo da je se vitalni kapacitet povećao u 60 dana aktivnog treniranja.
2. Tu promjenu uzrokovala je težina treninga, tijelo se moralo prilagoditi treningu jer je to bila
nova stvar za njega. Također pri kraju eksperimenta treninzi su sigurno postajali sve
intenzivniji pa je i vitalni kapacitet postajao sve viši zbog potrebe za bržim dolaženjem do
energije.
3. Vitalni kapacitet važan je za muzičare koji sviraju puhaće instrumente ili pjevaju. Oni
moraju znati kako disati tijekom izvođenja, također vježbaju disanje kako bi im vitalni
kapacitet bio veći i kako bi mogli duže i bolje svirati/pjevati.

Literatura
- BSA formulu smo dobili na satu biologije, dala nam je prof. Marceljak
- prosječne rezultate muškaraca i žena također smo dobili na satu biologije, dala nam je prof.
Marceljak
- prosječne rezultate nesportaša dao nam je kolega iz razreda

informacije o vitalnom kapacitetu: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64889

vitalni kapacitet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
2021., pristupljeno 18. 10. 2023.

informacije o sportašima i plućnom kapacitetu: https://hrcak.srce.hr/file/46271, UTJECAJ

VIŠEGODIŠNJEG TRENINGA NA STATIČKE I DINAMIČKE PLUĆNE VOLUMENE I KAPACITETE MLADIH
VATERPOLISTA, mr. sc. Mladen Hraste, mr. sc. Mladen Hraste, prof. Mislav Lozovina, 8.5.2008.,
pristupljeno 18.10.2023.