MARINSKI PROCESI

lat. mare- more

Mehaničko djelovanje vode u morima i jezerima u najvećoj mjeri ograničeno je na uzak pojas
kopna – na obalu. Valovi često svojom velikom snagom udaraju o obalu i uništavaju.
Uništavaju ako je obala visoka. Ukoliko je niska, mogu akumulirati materijal kojeg nosi sa
sobom. Destruktivno djelovanje valova na obalu naziva se ABRAZIJA.
Abrazijom se stvaraju erozijski i akumulacijski reljefni oblici.
Erozijske reljefne oblike predstavljaju klif, valna potkapina i abrazijska terasa.
Mlat valova o strmu obalu stvara udubljenje u razini mora koje se postupno usijeca u
unutrašnjost kopna – valnu potkapinu.
S vremenom, stijenska masa iznad valne potkapine postaje nestabilna, ruši se i stvara klif.
- Klifovi Australije, Dugi otok, Kornati i Konaovski klifovi, klifovi UK, Irske, ….
Materijal koji se urušio taloži se na abrazijsku terasu.
Postupno zbog proširivanja abrazijske terase i plićeg morskog prostora, smanjuje se razorna
snaga valova.
Tada valovi počinju usitnjavati i zaobljavati abradirani materijal i počinju oblikovati
akumulacijske reljefne oblike. Oni nastaju u plitkom podmorju ili na samoj obali.( na niskim
obalama)
Najčešće nastaju ŽALA -obale na kojima se taloži pijesak ili šljunak ( slika Rab, Grčka)
KOSA ILI STRELKA- kada se materijal hvata za istaknuti dio obale- Zlatni rat- Brač
TOMBOLO ILI PRIMOŠTEN – otok koji se nalazi blizu obale sprud spoji s kopnom
- Primošten Rovinj, Sveti Stefan, St. Michel
SPRUD ili LIDO - pješćani akumulacijski oblici nastali uz obalu
LAGUNA – nastaje ako se krajevi spruda spoje s obalom ( Venecijanska laguna)

Tipovi obala prema postanku:

1. ARAZIJSKE – obale koje nastaju razornim djelovanjem valova
2. POTOPLJENE ILI INGRESIJSKE
- Dalmatinski tip obale- potapanje bora- antiklinala i sinklinala
- Potapanje reljefnih oblika npr. potapanjem riječne doline nastao je Limski kanal koji
ima rijas ( estuarij strmih obala)
- Potapanjem donjih dijelova riječnih dolina nastaju estuariji
- Potapanjem nekadašnje ledenjačke doline nastaju fjordovi
3. ORGANOGENE
a) Koraljne – atoli i koraljni grebeni
 - Atoli-prstenasti koraljni otoci, vole čista i topla mora, koralji rastu oko potopljenog
vulkana, tvore prsten iz ptičje perspektive, a unutra je laguna ( dakle, laguna može
nastati na dva načina)

- Lijepo molim pogledati video-link je na kraju nastavne jedinice😊

Maldivi, Veliki koraljni greben, Bikini atol , Maršalovi otoci…

b) Mangrove obale- biljka koja voli bočatu vodu, ima grbavo korijenje koje često viri iz
vode, tvori neprohodne i ne privlačne prostore- Meksički zaljev, Venezuela, zapadna
tropska obala Afrike …
- Drvenasta biljka u močvarnim i muljevitim riječnim ušćima , lagunama uvalama
Zadaci:
Objasnite vezu između tipa obala te naseljenosti i ljudskih djelatnosti navodeći primjere iz
Hrvatske i svijeta.
Jedan od najvećih estuarija svijeta je onaj rijeke St. Lawrence. Na području koje države se
nalazi?
Istraži što je Morski put St. Lawrencea ( St. Lawrence Seaway) i zašto je važan za pomorski
promet između Kanade i SAD-a.
Venecijanska laguna- podsjetite se kako nastaju lagune i čime je njihovo plitko more
odijeljeno od otvorenog mora.
Koji su problemi vezani za geografski položaj Venecije i kako se taj grad pokušava boriti
protiv toga?

Postanak atola: https://youtu.be/B0SFt1wctis