Karpatsko-balkanske planine

Na istoku Srbije protežu se Karpatske i Balkanske planine.

Izgrađene su od stena, različite starosti, a najstarije su prekrivene krečnjacima.

Zastupljeni su različiti površinski i podzemni oblici kraškog reljefa.

Ovde se nalazi najveće kraško polje u Srbiji – Odorovsko polje kod Pirota.

Oblast Karpatskih i Balkanskih planina karakteristična je po ostacima vulkanskih kupa (oko Bora i Majdanpeka) koje
svedoče o nekadašnjoj vulkanskoj aktivnosti.

Zbog postojanja magmatskih stena, ovaj kraj je poznat po rudnom bogatstvu.

Nabiranjem Karpatsko-balkanskih planina nastala su 2 planinska niza koja su međusobno odvojena i raščlanjena
kotlinama i rečnim dolinama.

Karpatskim planinama pripadaju:

 Miroč
 Delijovan
 Kučaj
 Homoljske planine
 Beljanica
 Tupižnica
 Rtanj

Balkanskim planinama pripadaju:

 Ozren
 Devica
 Suva planina
 Stara planina
 Tresibaba
 Svrljiške planine

Između ovih planina nalaze se kotline:

 Zviška
 Homoljska
 Sokobanjska
 Zaplanjska
 Svrljiška
 Knjaževačka
 Belo-palanačka
 Pirotska

Na području Karpatsko-balkanskih planina, reke su izgradile brojne klisure i kanjone, a najpoznatiji su: Lazarev
kanjon, Đerdapska i Sićevačka klisura.