Professional Documents
Culture Documents
Nezira Ek - sk3
Nezira Ek - sk3
Nezira Ek - sk3
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I
KOMUNIKACIJE
TEMA : KAKO OBEZBIJEDITI ODRŽIVO FINANSIRANJE ZRAČNE
INFRASTRUKTURE
Datum 17.11.2023
Odobrava
1
SADRŽAJ
UVOD.................................................................................................................................................................................4
1.1. Elementi infrastrukture........................................................................................................................................6
1.2. Podjela zračnih luka.............................................................................................................................................7
2. Politika EU-a o zračnom prijevozu i financiranje infrastrukture zračnih luka...........................................................7
2.1. Upravljanje ulaganjima u infrastrukturu zračnih luka u okviru EFRR-a i KF-a.................................................8
2.2. Ispitane vrste infrastrukture zračnih luka.............................................................................................................9
2.3. Primjeri infrastrukture zračnih luka koju je financirao EU.................................................................................................10
2.4. Prazna i neiskorištena infrastruktura u zračnoj luci...............................................................................................11
3.ZAKLJUČAK................................................................................................................................................................12
4. LITERATURA.............................................................................................................................................................13
2
UVOD
Zračni prijevoz glavna je vrsta putničkog prijevoza na dugim relacijama, ali služi i potrebama mnogih putnika
koji odlaze na srednje duga putovanja. Prema podatcima Eurocontrola, europske organizacije za sigurnost
zračne plovidbe, zračni promet u Europi će se do 2030. godine gotovo udvostručiti
i Europa neće biti u mogućnosti odgovoriti na velik udio potražnje zbog manjka uzletno-sletnih staza i zemalj-
ske infrastrukture, osobito u glavnim čvorišnim zračnim lukama.
Zračni prijevoz važno je područje gospodarstva: europske zračne luke izravno i neizravno zapošljavaju više od
milijun ljudi koji rade za zračne prijevoznike, kao i na poslovima održavanja, ugostiteljskih usluga,
maloprodaje i kontrole zračnog prometa. Zračni prijevoznici i zračne luke stoga doprinose europskom BDP-u s
više od 140 milijardi eura2.
Infrastruktura zračnih luka može pripa- dati zemaljskom ili zračnom dijelu. In- frastrukturna ulaganja u
zemaljski dio odnose se na izgradnju novih zgrada terminala, proširenje postojećih termi- nala te priključke na
cestovnu i želje- zničku mrežu. Infrastrukturna ulaganja u zračni dio odnose se na izgradnju uzletno-sletnih
staza, voznih staza, izlaznih staza i stajanki, infrastrukturu i opremu za kontrolu zračnog prometa i sigurnosnu
opremu.
3
1. Infrastruktura
Infrastruktura je sastavni dio ekonomije jedne zemlje, iako se često kaže da je infrastruktura osnovna
podloga ekonomije pa se stiče dojam potpune razdvojenosti.
Projekti prometne infrastrukture, uključujući i programe u vezi sa zračnim lukama, važno su područje
potrošnje proračunskih sredstava EU-a. EU je za infrastrukturu zračnih luka tijekom programskih razdoblja
od 2000. do 2013. godine putem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a), Kohezij- skog fonda
(KF-a) i mreže TEN-T5 iz- dvojio otprilike 4,5 milijardi eura6. Oko 1,2 milijarde eura (ili 27 % navedenog
iznosa) izdvojeno je za ulaganja pove- zana sa zračnim lukama, i to u tehno- logije i multimodalnu
povezanost (npr. infrastruktura za upravljanje zračnim prometom i povezanost zračne luke
i središta grada), vidjeti sliku 1.
Sredstva kohezijske
Sredstva mreže TEN-T politike za infrastrukturu: 2,8 m
za infrastrukturu:
0,5 mlrd. eura ili 11 %
Slika 1.
4
1.1. Elementi infrastrukture
Zračne luke za javni Zračne luke koji služe Zračne luke koje
zračni promet za obučavanje služe za potrebe
letačkog osoblja i za pojedinih struktura
sportske potrebe uprave i organizacija
Od ranih 1990-ih, cilj politike EU-a o zračnom prometu bio je prevladati probleme u vezi s kapacitetom izgrad-
njom dodatne infrastrukture, ali i boljom uporabom postojećih objekata. Takva bi se optimizacija mogla postići
učinkovitijom uporabom slotova , boljim zemaljskim uslugama i boljom integracijom sa željezničkom mrežom
Sredstva kohezijske
Sredstva mreže TEN-T politike za infrastrukturu: 2,8 mlrd. eura ili 62 %
za infrastrukturu:
0,5 mlrd. eura ili 11 %
Slika 4 .Pregled izvora financiranja za ulaganja u infrastrukturu zračnih luka u razdoblju od 2000. do 2013.
6
Više od 2,8 milijardi eura od 3,3 milijarde eura infrastrukturne pomoći (85 %) za razdoblje od 2000. do 2013.
godine došlo je iz fondova kohezijske politike (tj. EFRR-a i KF-a), a 75 % tog izno-
sa uloženo je u četiri države članice (Grčka, Španjolska, Italija i Poljska).
Grčka, 13 %
Poljska, 21 %
Italija, 17 %
Slika 5 . Pregled raspodjele sredstava iz kohezijskih fondova za ulaganja u infrastrukturu zračnih luka po državama članicama u
razdoblju od 2000. do 2013.
Odgovornost za potrošnju EU-a u okviru EFRR-a i KF-a dijele Komisija i države članice7. Komisija utvrđuje
smjernice za planiranje operativnih programa (OP-ova), te dogovara, odobrava i prati provedbu OP-ova koje su
predložila upravljačka tijela u državama članicama.
Komisija snosi krajnju odgovornost za pravilnu uporabu sredstava, s obzi- rom na to da je odgovorna za nadzor
uspostave i rada kontrolnih sustava
u državama članicama i za nadoknadu odobrenih rashoda. Za upravljanje operativnim programima i njihovu
provedbu odgovorno je upravljačko tijelo, a Komisija treba odobriti i velike projekte i projekte KF-a8.
Provedbena tijela, koja djeluju u ime upravljačkih tijela, obično su zadužena za upravljanje samim projektima
za infrastrukturu zračnih luka. U ispitanim projektima, to su bili AENA (Španjol- ska), ENAC i ENAV (Italija)
te zračna luka Tallinn (Estonija).
U Poljskoj, Centar za prometne projekte EU-a provodi za- daće koje mu je dodijelilo upravljačko tijelo, a
projektima upravljaju korisnici, dok je u Grčkoj za određivanje prio- riteta i odabir projekata za ulaganje u
infrastrukturu zračnih luka zadužen HCAA, javna služba koja je vlasnik
7
i koja upravlja svim zračnim lukama osim zračne luke Atena.
Infrastrukturna ulaganja u zračni dio odnose se na izgradnju uzletno-sletnih staza, voznih staza, izlaznih staza i
stajanki, infrastrukturu i opremu za kontrolu zračnog prometa i sigurnosnu opremu.
Ostatak financijskih sredstava obuhvaćenih revizijom utrošen je na ostale oblike infrastrukture poput
parkirališta za osobna vozila, teretnih terminala i automatiziranih sredstava za prijevoz putnika. U tabli- ci 1.
nalazi se opći pregled sufinanciranja EU-a po vrstama infrastrukture.
Većina ispitanih projekata imala je za cilj rješavanje postojećih ili budućih infrastrukturnih „uskih grla”9 radi
povećanja razine usluga pruženih putni- cima, prilagodbe novim sigurnosnim zahtjevima ili poboljšanja veza do
i od zračne luke
Projektom povezanim s prijevozom tereta u zračnoj luci Solun u Grčkoj bila je obuhvaćena izgradnja dviju
novih zgrada teretnih terminala, obnova postojećih dviju zgrada za teret i izgradnja parkirališta. Dvije novoiz-
građene zgrade za teret ostale su prazne dok je u vrijeme revizijskog posjeta samo jedna od dviju obnovljenih
zgrada za teret bila u redovitoj upotrebi (izdvojena sredstva EU-a: sedam milijuna eura). Nije bilo dokaza da je
provedena ikakva studija kako bi se dokazala potreba za povećanjem kapaciteta za zračni teret u toj regiji.
U fazi odobrenja prijave projekta, od- luka o ulaganju u infrastrukturne projekte donosi se na temelju
predviđenih troškova i prihoda od budućeg poslo- vanja. U teoriji, s projektom bi trebalo nastaviti samo ako bi
predviđeni priho- di bili veći od onih koji bi samo pokrili troškove i kada bi u najboljem slučaju doprinijeli
financijskoj održivosti. Rizik za ulaganje EU-a u takve projekte leži u tome što se predviđeni troškovi i pri-
hodi mogu pokazati neostvarivima.
Kad je riječ o vrsti projekata koji su is- pitani, osnova za zabrinutost proizlazi iz mogućeg neuspjeha u
ostvarivanju očekivanog porasta broja putnika ili mogućeg podcjenjivanja troškova.
Sud je izračunao procijenjeni trošak po dodatnom putniku i usporedio ga s planiranim troškom iz predviđanja
koja su iznesena u trenutku odlučiva-
nja o ulaganjima radi procjene rizika za EU od ulaganja u infrastrukturu zračnih luka koja nije isplativa. Takav
trošak po dodatnom novom putniku zračne luke izračunat je tako što je iznos kapitalnih ulaganja u 20 zračnih
luka u razdoblju od 2000. do 2012. godine podijeljen brojem putnika tijekom teoretskog razdoblja od 20
godina25 (na temelju stvarnog broja putnika do 2013. godi- ne i najnovijih predviđanja zračne luke za ostatak
razdoblja .
1
0
3.ZAKLJUČAK
U mnogim se slučajevima financijska sredstva EU-a dodjeljuju zračnim lukama koje su međusobno u
neposrednoj blizini. Analizom Suda utvrđeno je da za 13 od 18 ispitanih zračnih luka postoje znatna
preklapanja s prihvat- nim područjima susjednih zračnih luka. Zbog toga može nastati višak kapa- citeta te se
ostvaruje mala vrijednost za uložen novac
Na koncu, financijska sredstva EU-a za zračne luke nisu dobro usklađena na nacionalnoj razini te ih Komisija,
osobi- to u vezi s velikim projektima i projek- tima Kohezijskog fonda, nedovoljno nadzire. Za projekte koje
odaberu države članice Komisija uglavnom ne zna kojim se zračnim lukama sredstva dodjeljuju i koliko
sredstava primaju.
Odgovornost za potrošnju EU-a u okviru EFRR-a i KF-a dijele Komisija i države članice7. Komisija utvrđuje
smjernice za planiranje operativnih programa (OP-ova), te dogovara, odobrava i prati provedbu OP-ova koje su
predložila upravljačka tijela u državama članicama.
Ostatak financijskih sredstava obuhvaćenih revizijom utrošen je na ostale oblike infrastrukture poput
parkirališta za osobna vozila, teretnih terminala i automatiziranih sredstava za prijevoz putnika. U tabli- ci 1.
nalazi se opći pregled sufinanciranja EU-a po vrstama infrastrukture.
Većina ispitanih projekata imala je za cilj rješavanje postojećih ili budućih infrastrukturnih „uskih grla”9 radi
povećanja razine usluga pruženih putni- cima, prilagodbe novim sigurnosnim zahtjevima ili poboljšanja veza do
i od zračne luke
1
1
4. LITERATURA
1
2