2023

KAKO OBEZBIJEDITI ODRŽIVO FINANSIRANJE

ZRAČNE INFRASTRUKTURE

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I
KOMUNIKACIJE
TEMA : KAKO OBEZBIJEDITI ODRŽIVO FINANSIRANJE ZRAČNE
INFRASTRUKTURE

Datum 17.11.2023

Autor Nezira Salihagić

Odobrava

1
SADRŽAJ
UVOD.................................................................................................................................................................................4
1.1. Elementi infrastrukture........................................................................................................................................6
1.2. Podjela zračnih luka.............................................................................................................................................7
2. Politika EU-a o zračnom prijevozu i financiranje infrastrukture zračnih luka...........................................................7
2.1. Upravljanje ulaganjima u infrastrukturu zračnih luka u okviru EFRR-a i KF-a.................................................8
2.2. Ispitane vrste infrastrukture zračnih luka.............................................................................................................9
2.3. Primjeri infrastrukture zračnih luka koju je financirao EU.................................................................................................10
2.4. Prazna i neiskorištena infrastruktura u zračnoj luci...............................................................................................11
3.ZAKLJUČAK................................................................................................................................................................12
4. LITERATURA.............................................................................................................................................................13

2
UVOD
Zračni prijevoz glavna je vrsta putničkog prijevoza na dugim relacijama, ali služi i potrebama mnogih putnika
koji odlaze na srednje duga putovanja. Prema podatcima Eurocontrola, europske organizacije za sigurnost
zračne plovidbe, zračni promet u Europi će se do 2030. godine gotovo udvostručiti
i Europa neće biti u mogućnosti odgovoriti na velik udio potražnje zbog manjka uzletno-sletnih staza i zemalj-
ske infrastrukture, osobito u glavnim čvorišnim zračnim lukama.

Zračni prijevoz važno je područje gospodarstva: europske zračne luke izravno i neizravno zapošljavaju više od
milijun ljudi koji rade za zračne prijevoznike, kao i na poslovima održavanja, ugostiteljskih usluga,
maloprodaje i kontrole zračnog prometa. Zračni prijevoznici i zračne luke stoga doprinose europskom BDP-u s
više od 140 milijardi eura2.
Infrastruktura zračnih luka može pripa- dati zemaljskom ili zračnom dijelu. In- frastrukturna ulaganja u
zemaljski dio odnose se na izgradnju novih zgrada terminala, proširenje postojećih termi- nala te priključke na
cestovnu i želje- zničku mrežu. Infrastrukturna ulaganja u zračni dio odnose se na izgradnju uzletno-sletnih
staza, voznih staza, izlaznih staza i stajanki, infrastrukturu i opremu za kontrolu zračnog prometa i sigurnosnu
opremu.

3
1. Infrastruktura

Infrastruktura je sastavni dio ekonomije jedne zemlje, iako se često kaže da je infrastruktura osnovna
podloga ekonomije pa se stiče dojam potpune razdvojenosti.

Projekti prometne infrastrukture, uključujući i programe u vezi sa zračnim lukama, važno su područje
potrošnje proračunskih sredstava EU-a. EU je za infrastrukturu zračnih luka tijekom programskih razdoblja
od 2000. do 2013. godine putem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a), Kohezij- skog fonda
(KF-a) i mreže TEN-T5 iz- dvojio otprilike 4,5 milijardi eura6. Oko 1,2 milijarde eura (ili 27 % navedenog
iznosa) izdvojeno je za ulaganja pove- zana sa zračnim lukama, i to u tehno- logije i multimodalnu
povezanost (npr. infrastruktura za upravljanje zračnim prometom i povezanost zračne luke
i središta grada), vidjeti sliku 1.

Potpora zračnim lukama

za upravljanje
zračnim prometom i
multimodalni promet: 1,2
mlrd. eura ili 27 %

Sredstva kohezijske
Sredstva mreže TEN-T politike za infrastrukturu: 2,8 m
za infrastrukturu:
0,5 mlrd. eura ili 11 %

Slika 1.

4
1.1. Elementi infrastrukture

• Manevarske površine (uzletno-sletna staza),

• Prelazni i bočni pojasevi sigurnosti,

• Pretpolja i prilaznih pojaseva sigurnosti,

• Prilazni (odlazni) sektori,

• Mjesta za smještaj aviona (platforme),

• Objekti, uređaji i opreme za rukovođenje
letenjem.

Slika 2. Manevarske površine aerodroma

5
1.2. Podjela zračnih luka
• Zračne luke za javni zračni promet
• Zračne luke koji služe za obučavanje letačkog osoblja i za sportske potrebe
• Zračne luke koje služe za potrebe pojedinih struktura uprave i organizacija

Slika 3. Podjela zračnih luka

Zračna luka je određena površina na zemlji (ili vodi) uključujući sve objekte, instalacije, uređaje i opremu koja je
namijenjena u cjelini ili djelomično za kretanje polijetanje i slijetanje,' te boravak i opsluţivanje aviona kao i prihvat i
otpremu putnika i robe. Zračne luke predstavljaju taćke (terminale) početno završnih operacija putovanja.

Ulazne podatke za planiranje mreţe linija, transportnih kapaciteta, kao i za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih
aerodroma predstavljaju podaci koji karakterišu potraţnju za uslugama zraĉnog transporta. Kroz dosadašnji razvoj
zračnog transporta uoĉeno je postojanje zavisnosti izmeĊu potreba, odnosno potraţnje za uslugama zračnog transporta i
socio - ekonomskih karakteristika određene regije u kojoj se nalazi aerodrom.

Praćenjem distribucije broja prevezenih putnika na pojedinim relacijama tokom dana, tokom sedmica i mjeseci, takođe su
uočene određene zakonitosti koje karakterišu potrebe za uslugama zraĉnog transporta. Na bazi tih iskustava došlo je do
illferenciranja niza utjecajnih faktora koji se analiziraju i vrednuju primjenom e uvremenih metoda za ocjenu i planiranje
potreba u domenu zračnog transporta.

Vrsta modela koji će biti primijenjen za ocjenu potraţnje zavisi, prije svega, od prirode problema koji se razmatra. U
odreĊenim sluĉajevima planiranje potreba treba vršiti nezavisno od ostalih vidova prevoza. U nekim drugim sluĉajevima,
ocjenu potreba neophodno je izvršiti uzimanjem u obzir karakteristika konkurentskih vidova prevoza.

6
 2. Politika EU-a o zračnom prijevozu i financiranje infrastrukture zračnih luka

Od ranih 1990-ih, cilj politike EU-a o zračnom prometu bio je prevladati probleme u vezi s kapacitetom izgrad-
njom dodatne infrastrukture, ali i boljom uporabom postojećih objekata.

Takva bi se optimizacija mogla postići učinkovitijom uporabom slotova , boljim zemaljskim uslugama i boljom
integracijom sa željezničkom mrežom

Potpora zračnim lukama za upravljanje

zračnim prometom i multimodalni promet: 1,2 mlrd. eura ili 27 %

Sredstva kohezijske
Sredstva mreže TEN-T politike za infrastrukturu: 2,8 mlrd. eura ili 62 %
za infrastrukturu:
0,5 mlrd. eura ili 11 %

Slika 4 .Pregled izvora financiranja za ulaganja u infrastrukturu zračnih luka u razdoblju od 2000. do 2013.

Više od 2,8 milijardi eura od 3,3 milijarde eura infrastrukturne pomoći (85 %) za razdoblje od 2000. do 2013.
godine došlo je iz fondova kohezijske politike (tj. EFRR-a i KF-a), a 75 % tog izno-
sa uloženo je u četiri države članice (Grčka, Španjolska, Italija i Poljska).

Na slici 2. prikazan je pregled raspodjele sredstava, a u prilogu I. iznesene su pojedinosti po državama

članicama.

7
 Ostatak skupine EU-28, 25 % Španjolska, 24 %

Grčka, 13 %
Poljska, 21 %
Italija, 17 %

Slika 5 . Pregled raspodjele sredstava iz kohezijskih fondova za ulaganja u infrastrukturu zračnih luka po državama članicama u
razdoblju od 2000. do 2013.

2.1. Upravljanje ulaganjima u infrastrukturu zračnih luka u okviru EFRR-a i KF-a

Odgovornost za potrošnju EU-a u okviru EFRR-a i KF-a dijele Komisija i države članice7. Komisija utvrđuje
smjernice za planiranje operativnih programa (OP-ova), te dogovara, odobrava i prati provedbu OP-ova koje su
predložila upravljačka tijela u državama članicama.
Komisija snosi krajnju odgovornost za pravilnu uporabu sredstava, s obzi- rom na to da je odgovorna za nadzor
uspostave i rada kontrolnih sustava

U državama članicama i za nadoknadu odobrenih rashoda. Za upravljanje operativnim programima i njihovu

provedbu odgovorno je upravljačko tijelo, a Komisija treba odobriti i velike projekte i projekte KF-a8.
Provedbena tijela, koja djeluju u ime upravljačkih tijela, obično su zadužena za upravljanje samim projektima
za infrastrukturu zračnih luka. U ispitanim projektima, to su bili AENA (Španjol- ska), ENAC i ENAV (Italija)
te zračna luka Tallinn (Estonija).

Slika 6. Zračna luka Tallinn

U Poljskoj, Centar za prometne projekte EU-a provodi za- daće koje mu je dodijelilo upravljačko tijelo, a
projektima upravljaju korisnici, dok je u Grčkoj za određivanje prio- riteta i odabir projekata za ulaganje u
infrastrukturu zračnih luka zadužen HCAA, javna služba koja je vlasnik
i koja upravlja svim zračnim lukama osim zračne luke Atena

8
2.2. Ispitane vrste infrastrukture zračnih luka
Infrastruktura zračnih luka može pripa- dati zemaljskom ili zračnom dijelu. In- frastrukturna ulaganja u
zemaljski dio odnose se na izgradnju novih zgrada terminala, proširenje postojećih termi- nala te priključke na
cestovnu i želje- zničku mrežu.

Infrastrukturna ulaganja u zračni dio odnose se na izgradnju uzletno-sletnih staza, voznih staza, izlaznih staza i
stajanki, infrastrukturu i opremu za kontrolu zračnog prometa i sigurnosnu opremu.

Vrste infrastrukture zračnih luka obuhvaćene revizijom Sredstva EU-a obuhvaćena

revizijom (u eurima) %

Terminali (14 zračnih luka) 164 227 220 35,66

Uzletno-sletne staze (13 zračnih luka) 80 590 629 17,50
Stajanke (14 zračnih luka) 50 988 499 11,07
Vozne staze (10 zračnih luka) 39 594 288 8,60
Poboljšanje sigurnosti (12 zračnih luka) 34 681 200 7,53
Ostalo (12 zračnih luka, npr. parkirališta za osobna vozila, teretni
terminali, automatizirana sredstva za prijevoz putnika) 90 419 523 19,64

UKUPNO 460 501 539 100,0

Tablica 1. Ispitane vrste infrastrukture zračnih luka koju je financirao EU

Većina ulaganja u uzorku ispitanih projekata odnosila su se na infrastrukturu u zračnom dijelu: time su
obuhvaćena ulaganja u uzletno-sletne staze, stajanke, vozne staze, kao i poboljšanja sigurnosti u 18 od 20
zračnih luka. In- frastrukturna ulaganja u zemaljski dio uglavnom su se odnosila na izgradnju novih terminala
ili proširenje postojećih terminala.

Ostatak financijskih sredstava obuhvaćenih revizijom utrošen je na ostale oblike infrastrukture poput
parkirališta za osobna vozila, teretnih terminala i automatiziranih sredstava za prijevoz putnika. U tabli- ci 1.
nalazi se opći pregled sufinanciranja EU-a po vrstama infrastrukture.

Većina ispitanih projekata imala je za cilj rješavanje postojećih ili budućih infrastrukturnih „uskih grla”9 radi
povećanja razine usluga pruženih putni- cima, prilagodbe novim sigurnosnim zahtjevima ili poboljšanja veza do
i od zračne luke

9
2.3. Primjeri infrastrukture zračnih luka koju je financirao EU

U zračnoj luci Tallinn u Estoniji u proširenje

terminala, proširenje uzletno-sletne staze,
obnovu najvećeg dijela stajanke te
infrastrukturu za zaštitu okoliša, sigurnost i
zaštitu uloženo je približno 53 milijuna eura
sredstava EU-a.

Slika 7. – pogled na novi terminal i stajanku u zračnoj luci Tallinn.

Ulaganja u zračnu luku Napulj u

Italiji obuhvaćena revizijom
odnosila su se na proširenje
terminala, uzletno-sletne staze i
stajanke te na opremu za
upravljanje zračnim prometom.
Troškovi ulaganja iznosili su
52,4 milijuna eura, od čega su
20,6 milijuna eura sredstva EU-a.

Slika 8. Dio proširene površine stajanke u

zračnoj luci Napulj.
2.4. Prazna i neiskorištena infrastruktura u zračnoj luci

Projektom povezanim s prijevozom tereta u zračnoj luci Solun u Grčkoj bila je obuhvaćena izgradnja dviju
novih zgrada teretnih terminala, obnova postojećih dviju zgrada za teret i izgradnja parkirališta. Dvije novoiz-
1
0
građene zgrade za teret ostale su prazne dok je u vrijeme revizijskog posjeta samo jedna od dviju obnovljenih
zgrada za teret bila u redovitoj upotrebi (izdvojena sredstva EU-a: sedam milijuna eura). Nije bilo dokaza da je
provedena ikakva studija kako bi se dokazala potreba za povećanjem kapaciteta za zračni teret u toj regiji.

U fazi odobrenja prijave projekta, od- luka o ulaganju u infrastrukturne projekte donosi se na temelju
predviđenih troškova i prihoda od budućeg poslo- vanja. U teoriji, s projektom bi trebalo nastaviti samo ako bi
predviđeni priho- di bili veći od onih koji bi samo pokrili troškove i kada bi u najboljem slučaju doprinijeli
financijskoj održivosti. Rizik za ulaganje EU-a u takve projekte leži u tome što se predviđeni troškovi i pri-
hodi mogu pokazati neostvarivima.
Kad je riječ o vrsti projekata koji su is- pitani, osnova za zabrinutost proizlazi iz mogućeg neuspjeha u
ostvarivanju očekivanog porasta broja putnika ili mogućeg podcjenjivanja troškova.

Sud je izračunao procijenjeni trošak po dodatnom putniku i usporedio ga s planiranim troškom iz predviđanja
koja su iznesena u trenutku odlučiva-
nja o ulaganjima radi procjene rizika za EU od ulaganja u infrastrukturu zračnih luka koja nije isplativa. Takav
trošak po dodatnom novom putniku zračne luke izračunat je tako što je iznos kapitalnih ulaganja u 20 zračnih
luka u razdoblju od 2000. do 2012. godine podijeljen brojem putnika tijekom teoretskog razdoblja od 20
godina25 (na temelju stvarnog broja putnika do 2013. godi- ne i najnovijih predviđanja zračne luke za ostatak
razdoblja .

Slika 9. Trošak po dodatnom putniku

3.ZAKLJUČAK

U mnogim se slučajevima financijska sredstva EU-a dodjeljuju zračnim lukama koje su međusobno u
neposrednoj blizini. Analizom Suda utvrđeno je da za 13 od 18 ispitanih zračnih luka postoje znatna
preklapanja s prihvat- nim područjima susjednih zračnih luka. Zbog toga može nastati višak kapa- citeta te se
1
1
ostvaruje mala vrijednost za uložen novac

Na koncu, financijska sredstva EU-a za zračne luke nisu dobro usklađena na nacionalnoj razini te ih Komisija,
osobi- to u vezi s velikim projektima i projek- tima Kohezijskog fonda, nedovoljno nadzire. Za projekte koje
odaberu države članice Komisija uglavnom ne zna kojim se zračnim lukama sredstva dodjeljuju i koliko
sredstava primaju.

Odgovornost za potrošnju EU-a u okviru EFRR-a i KF-a dijele Komisija i države članice7. Komisija utvrđuje
smjernice za planiranje operativnih programa (OP-ova), te dogovara, odobrava i prati provedbu OP-ova koje su
predložila upravljačka tijela u državama članicama.

Ostatak financijskih sredstava obuhvaćenih revizijom utrošen je na ostale oblike infrastrukture poput
parkirališta za osobna vozila, teretnih terminala i automatiziranih sredstava za prijevoz putnika. U tabli- ci 1.
nalazi se opći pregled sufinanciranja EU-a po vrstama infrastrukture.
Većina ispitanih projekata imala je za cilj rješavanje postojećih ili budućih infrastrukturnih „uskih grla”9 radi
povećanja razine usluga pruženih putni- cima, prilagodbe novim sigurnosnim zahtjevima ili poboljšanja veza do
i od zračne luke

4. LITERATURA

1
2