Srednjoškolski centar „Gaudeamus“

Banja Luka, Jovana Dučića 23a

SREDNJA VRIJEDNOST U STATISTICI

(seminarski rad iz Statistike)

Mentor: Učenik:
Zoran Đurić Sanja Došen

Banja Luka, oktobar 2023. Godine

 SADRŽAJ

UVOD………………………………………………………………………. 3
1.ARITMETICKA SREDINA……………………………………………….4

2.GEOMETRIJSKA SREDINA………………………………………..……4

3.HARMONIJSKA SREDINA ……………………………......................….4

4.MODUS……………………………………………………………….....…5

5.MEDIJANA…………………………………………………………….…..5

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………5

LITERATURA………………………………………………………………..6

UVOD

2
 Srednje vrednosti su vrednosti koje na specifican nacin reprezentuju čitavu statističku
masu, odnosno zamjenjuju sve vrijednosti u statističkoj seriji i karakterišu statističku masu u
cjelini.
Srednje vrednosti ili mere centralne tendencije zauzimaju u statistici vrlo znacajno mesto i
vrlo se cesto primjenjuju. Neophodno je da se srednja vrijednost odredjuje iz homogenog
skupa da bi imala značaj reprezentativne i tipične vrijednosti. U slučaju da je skup heterogen,
potrebno je najprije izvršiti podelu skupa u homogene cjeline, a zatim ce se posebno odrediti
srednje vrijednosti za svaki od tih delova.
Prema tome da li se izracunavaju ili odreduju prema položaju pojedinih vrijednosti
obilježja, srednje vrednosti se mogu podeliti u dve grupe: potpune srednje vrednosti i
položajne srednje vrednosti.
Potpune srednje vrednosti, računaju se upotrebom svih podataka u statističkom nizu. Potpune
srednje vrednosti su: aritmetička sredina, harmonijska sredina i geometrijska sredina.
Položajne srednje vrednosti odreduju se položajem podataka u nizu. Najvažnije položajne
srednje vrednosti su: modus i medijana.
Svaka od pomenutih srednjih vrednosti odreduje se posebnim statisticko-matematickim
metodama i ima odredene karakteristike. Srednja vrednost jedne serije ne može biti manja od
najmanje vrednosti obilježja, niti veca od najvece vrednosti obilježja. Srednja vrednost može
biti i neka vrijednost koja uopšte ne postoji u seriji. Srednja vrednost može imati i decimalan
broj, i ako se vrednosti obilježja izracunavaju u celim brojevima (na primer: prosjecan broj
članova domaćinstva može biti 3,4).

1.ARITMETICKA SREDINA

3
 Aritmetička sredina je osnovni statistički koncept koji se često koristi u analizi
podataka. To je jednostavan način za računanje srednje vrijednosti niza brojeva. Aritmetička
sredina se često naziva i prosjek.
Da biste izračunali aritmetičku sredinu niza brojeva, slijedite ove korake:
Zbrojite sve brojeve u nizu.
Podijelite taj broj sa brojem brojeva u nizu.
Ovdje je primjer izračunavanja aritmetičke sredine za niz brojeva [2, 4, 6, 8, 10]:
Zbrojimo sve brojeve: 2 + 4 + 6 + 8 + 10 = 30.
Podijelimo taj broj sa brojem brojeva u nizu: 30 / 5 = 6.
Dakle, aritmetička sredina ovog niza brojeva je 6.

2.GEOMETRIJSKA SREDINA

Geometrijska sredina je matematički koncept koji se koristi za određivanje srednje

vrijednosti niza pozitivnih brojeva. Za razliku od aritmetičke sredine koja koristi zbrajanje i
dijeljenje, geometrijska sredina koristi množenje i korijenovanje. Ova srednja vrijednost često
se koristi u kontekstu problema koji uključuju stope rasta, eksponencijalne promjene ili bilo
koji scenarij u kojem je važno razmatrati relativne promjene između brojeva.
Evo kako izračunati geometrijsku sredinu za niz pozitivnih brojeva:
Pomnožite sve brojeve u nizu.
Korijenujte taj proizvod, koristeći kvadratni korijen (obično se koristi korijen sa stupnjem 2,
ili √).
Primjer izračunavanja geometrijske sredine za niz brojeva [2, 4, 8]:
Pomnožite sve brojeve: 2 * 4 * 8 = 64.
Korijenujte taj proizvod: √64 = 8.
Dakle, geometrijska sredina ovog niza brojeva je 8.

3.HARMONIJSKA SREDINA

Harmonijska sredina je još jedan statistički koncept koji se koristi za određivanje

srednje vrijednosti niza brojeva, ali se razlikuje od aritmetičke i geometrijske sredine. Dok se
aritmetička sredina koristi za računanje tipične srednje vrijednosti, a geometrijska sredina
uzima u obzir stope promjene, harmonijska sredina se često koristi za procjenu recipročne
srednje vrijednosti.
Izračunavanje harmonijske sredine za niz pozitivnih brojeva slijedi ove korake:
Izračunajte recipročne vrijednosti za svaki broj u nizu (1/broj).
Zbrojite te recipročne vrijednosti.
Izračunajte recipročnu vrijednost od zbroja iz koraka 2 (1/zbroj).
Evo primjera izračunavanja harmonijske sredine za niz brojeva [2, 4, 8]:
Recipročne vrijednosti: 1/2, 1/4, 1/8.
Zbroj recipročnih vrijednosti: 1/2 + 1/4 + 1/8 = 7/8.
Recipročna vrijednost od zbroja: 1 / (7/8) = 8/7.
Dakle, harmonijska sredina ovog niza brojeva je 8/7.

4.MODUS

4
 Modus je statistički pojam koji se koristi za identifikaciju najčešće ponavljajuće
vrijednosti u nizu podataka. To je vrijednost koja se pojavljuje najviše puta u skupu podataka,
tj. ona koja se pojavljuje s najvećom frekvencijom. Modus je jedna od mjera centralne
tendencije i koristan je za analizu raspodjele podataka i identifikaciju dominantnih vrijednosti.
U statistici postoje tri osnovna tipa modusa:
Unimodalni modus: To se događa kada postoji samo jedna vrijednost koja se pojavljuje
najčešće u nizu podataka. Na primjer, u nizu brojeva [2, 3, 3, 4, 5], modus je 3 jer se ta
vrijednost pojavljuje najviše puta (dvaput).
Bimodalni modus: Bimodalni modus se pojavljuje kada imate dvije različite vrijednosti koje
se pojavljuju najčešće u nizu. Na primjer, u nizu brojeva [2, 2, 3, 3, 4, 4], modus su 2 i 3 jer se
obje te vrijednosti pojavljuju najviše puta.
Multimodalni modus: Multimodalni modus se javlja kada imate više od dvije različite
vrijednosti koje se pojavljuju najčešće u nizu. To znači da postoji više od dvije dominantne
vrijednosti u podacima.

5.MEDIJANA

Medijana je statistički koncept koji se koristi za određivanje srednjeg elementa u nizu

podataka kada su ti podaci uređeni u nizu. Medijana je posebno korisna mjera centralne
tendencije kada imate podatke s ekstremnim vrijednostima ili outlierima jer se ne oslanja na
ekstremne vrijednosti kao aritmetička sredina.
Da biste pronašli medijanu niza podataka, slijedite ove korake:
Sortiranje podataka: Prvo, sortirajte niz podataka od najmanje do najveće ili obrnuto, zavisno
o vašim potrebama.
Identifikacija medijane:
Ako imate niz s neparnim brojem elemenata, medijana je srednji element tog niza nakon
sortiranja.
Ako imate niz s parnim brojem elemenata, medijana se često računa kao aritmetička sredina
dvaju srednjih elemenata nakon sortiranja.
Primjeri:
U nizu [2, 3, 5, 7, 10], medijana je 5, jer je to srednji element nakon sortiranja.
U nizu [1, 3, 6, 8], medijana se računa kao (3 + 6) / 2 = 4.5, jer ima dva srednja elementa
nakon sortiranja.
Medijana je korisna jer je otporna na ekstremne vrijednosti (outliere) u podacima. To znači da
čak i ako imate nekoliko izuzetno visokih ili niskih vrijednosti, medijana će ostati relativno
stabilna i prikazat će sredinu raspodjele.

ZAKLJUCAK

Statistika istražuje pojave koje su po svojoj prirodi varijabilne, koje imaju masovne
karakteristike i cije ponašanje u masi, na našem nivou intelektualnog razvoja, nije unapred
odredeno egzaktnim uzrocno-posledicnim zakonitostima. Posmatranjem i analiziranjem
pojava na velikom broju slucajeva, statistika donosi odredene zakljucke o masovnom
ponašanju tih pojava, te se najcešce i predstavlja kao naucni metod kvantitativnog istraživanja
masovnih pojava.
Kada govorimo o srednjim vrednostima, bilo izracunatim, bilo pozicionim, moramo imati u
vidu da svaka od njih u praksi ima svoje mesto, kako sa stanovišta znacaja tako i sa stanovišta
izracunavanja. Koju srednju vrednost odabrati kao najpodesniju karakteristiku distribucije
frekvencija zavisice, u krajnjoj liniji, od cilja istraživanja.

5
LITERATURA
1. https://www.seminarski-diplomski.co.rs/
2. slike: google.com